Pedologija

Smatram jedno od najbitnijih pitanja iz oblasti agrara pitanje zemljista. Kao studenti susrecete se sa raznim definicijama, Kao sto je definicija blata... Da li je profa dao definiciju HUMUSA i ako jeste molio bih da mi odgovorite . :ppozdrav:
 
Ostala je pedologija :haha: hahah negde u fioci naravno ne položena... kolokvijumi pa prepoznavanje kamenja.....
 
Evo par pitanja za mlade članove koji ne skidaju pogled s knjige :osmeh::


kakva su to parapodzolasta tla (tj. parapodzolaste gajnjače, br.3 na legendi ove pedološke karte (bilo bi dobro okačiti i noviju ako neko ima)) a kakva eutrična smeđa zemljišta?

Pivo za one koji znaju i dele znanje se podrazumeva.
 
Prapodzolasta tla ti se javljaju u brdovitim terenima najcesce su prekrivena hrastovom sumom,mogu da se koriste kao oranice mada se skoro i ne spominju u ratarstvu.
Jbg toliko od mene za sad.
 
Imas mali milion klasifikacija i različitih tipova zemljišta, a na osnovu pedološke podloge i sastava čvrste faze koja je izgrađena od mehaničkih čestica različite veličine i forme zemljista se dalje dele. Te mehaničke čestice, na osnovu veličine, se dele na tri kategorije: pesak (2 - 0,02 mm), prah (0,02 – 0,002 mm) i glinu (<0,002 mm). Svojstva zemljišta, kao što su struktura, vodne, vazdušne i toplotne osobine, stvaranje i čuvanje hranjivih materija zavise od zastupljenosti ovih čestica. Glina se deli na Kaolinit, Montmorilonit i Ilit . Od toga je ovde Montmorilonit najzeznutiji jer je bubreći tip gline , a to znači da kad ima vode ona ulazi u njega i on bubri. Sa vodom ulaze i čestice kao sto su NH4+ i K(kalijum) kad se zemljiste osuši naglo ove čestice ostaju zarobljene unutar gline . NH4 potice iz uree recimo ...
 
Hvala drugovi, nisam hteo da komplikujem nego u tekstu piše da spadaju u razvijene tipove zemljišta pa me zanima da li išta od toga "valja".

У групу развијених земљишта спадају:
  • Ранкери – захвата малу површину, заступљено на Бељаници на висини 1000-1150m.,
  • Смоница – карактерише је високо продуктивна вредност (простор између Јошаничке и Вуковачке реке),
  • Грејњача – у атарима Близнака и Крупаје,
  • Псеудоглеј – заступљено на различитим висинама и хатарима,
  • Рендзине – најраспрострањеније земљиште је формирано на њима.
 
Samo sto ono nije Grejnjaca nego Gajnjaca.
evo ovaj tekst preuzet sa www. znanje.org

CERNOZEM je karakteristican za Panonski basen. Najrasprostranjeniji je u Vojovodini, Macvi i jednom dijelu Stiga. Pogodan je za uzgoj zitarica, secerne repe, suncokreta i drugih kultura.
DEGRADIRANI CERNOZEM nastaje pod uticajem vece kolicine padavina i veceg nagiba zemljista. Ima manje humusa od cernozema. Karakteristican je za Panonski basen.
ALUVIJALNO TLO javlja se u recnim dolinama Panonskog basena i veoma je plodno.
GAJNJACA se javlja u krajevima sa vise vlage. Karakteristicna je za Planinsku oblast. Sadrzi malo humusa i pogodna je za ratarstvo i povrtlarstvo.
SMONICE se javljaju uz gajnjace i karakteristicne su za Sumadiju, Macvu, u dolinama Velike, Zapadne i Juzne Morave i Timoka (Planinska oblast). Popravlja se dodavanjem vjestackog djubriva i gajenjem lucerke. Pogodna je za gajenje ratarskih kultura, krmnog bilja i voca.
PODZOLI se javljaju u Planinskoj oblasti gdje ima dosta padavina. Prirodna vegetacija podzola su sume. Gajenje poljoprivrednih kultura moguce je uz primjenu agrotehnickih mijera i obilnog djubrenja.
PLANINSKE CRNICE se javljaju u Planinskoj oblasti. Bogata je humusom i vrlo je plodna. Uspjevaju planinske trave i planinske zitarice: zob i raz.
CRVENICA je karakteristichna za Jadransku oblast sadrzi dosta oksida gvozdja zbog cega je crvene boje. Crvenica je glinovito-pjeskovito i skoro neutralno zemljiste. Sadrzi malo humusa, a pogodna je za uzgajanje duvana, vinove loze, voca, maslina i drugih kultura. U visim, vlaznijim krajevima, crvenica se degradira u prelazi u podzole i gajnjace.
FLISNO ZEMLJISTE je karakteristicno za Jadransku oblast. Ono je pjescano i laporovito, manje plodno od crvenice i na njemu se gaje raznovrsne kulture.
 
Prof. dr Milivoj Belić
On je profesor?? Boze!
Meni je predavao Hadzic, on je u penziji, al je to bio likkk!!!!!!!!!!

Потврђујем, мој омиљени предмет и професор (човек од знања и стила). и Миливој је ок.колегијалан професор.
А шта кажете за проф.Кастори Р.са физиологије биљака? генијалан научник! да нам је више таквих.
 
Потврђујем, мој омиљени предмет и професор (човек од знања и стила). и Миливој је ок.колегијалан професор.
А шта кажете за проф.Кастори Р.са физиологије биљака? генијалан научник! да нам је више таквих.

E da nam je više takvih kao prof Kastori. Ali on odavno nije u nastavi, mada radi i iz penzije
 
Poslednja izmena:
I stari ljudi su imali svoje teorije iako nisu imali dana škole. Deda je npr govorio ,"ako oćeš da znaš kakva je zemlja samo prošetaj poslije kiše,ako opanci spadaju s nogu dobra je ,ako se ne lijepi nema sreće od nje.."???
 
Nazad
Vrh