Košnica Rodna Voja

sarbanac

Banned
Učlanjen(a)
17 Dec 2010
Poruka
1.632
Lokacija
Sarbane Ub
Bavio sam se pčelarstvom više iz hobija to jest za vlastite potrebe. Nažalost ostao bez pčela iz opravdanih razloga. Sada su se stekli uslovi pa krećemo ove godine jovo nanovo. U međuvremenu saznao sam za novi tip košnice Rodna Voja. Pošto krećem iz početka razmišljam da pčelarim sa ovim tipom košnica. Iskusni pčelari iznesite svoja iskustva za i protiv. Svaka košnica ima svoje loše i dobre strane.
 
A da se malo raspitaš koji tip košnica je najkorišćeniji na planeti Zemlji, pa kad vidiš koliko pčelara koristi LR košnice, verovatno ćeš shvatiti, šta je praksa dokazala.

Za ove Rodna Voja košnice sam sad prvi put čuo. :sta:
 
Svako se drži košnice sa kojom je počeo pčelariti i sa kojom zna da radi.
LR je u prednosti samo zato, što ih ima najviše i najlakše je kupiti roj ili društvo na LR ramovima.
Košnica je samo alat. i ako znate koristiti alat u svakoj košnici će te imati prinose, sa manje ili više posla.
Video sam pčelinnjak sa velikim brojem LR košnica, a vlasnik kaže da mu se RV više sviđa. Na pitanje zašto nepređe na RV odgovor je bio "Ko će 250 košnica izbaciti da bi kupio drugi tip." Finansijski se ne isplati.

Obim posla je otprilike isti, sa tim da su nastavci kod RV, napunjeni medom oko 25% lakši, a prolećni razvoj je mnogo burniji.
Uostalom na forumu SPOS-a možete naći dosta mišljenja i kritika za obe vrste.
Rodna Voja i Eko Voja, su dosta "mlade" košnice, a zna se da na našim terenima, ljudi jako teško prihvataju inovacije, pa ma kako one korisne bile, ako ne dolaze sa "zapada"!
 
Poruka

Privuklo me to što se tvrdi da je ova košnica najpribližnija pčelinjim staništima u prirodi. Video sam jedan napušten pčelinjak sa nekoliko košnica i jednom vrškarom. Sandučare su bile bez pčela dok je vrškara ili ti pletara radila nekoliko godina bez prihrane i lekova. Za ovu košnicu ljudi imaju samo reči hvale niko ne pominje njene mane.
 
Svaka košnica iz koje se oduzima med, ima svojih mana. Od samog pčelara zavisi, dali će te mane uočiti, i znati da ih sanira.
Najpribližnije prirodnom staništu pčela jeste vrškara.
Čim mi dodajemmo veštačke satne osnove, matičnu rešetku i sliične stvari radi većeg prinosa, pojavljuju se mane, i veća podložnost pčelama raznim bolestima.
 
Ma više neznam ni sam. U međuvremenu sam listao pčelarske forume i našao dosta podataka o raznim košnicama. Najviše me zainteresovala alpska košnica Ivana Brnde. Čim zazimi krećemo sa pravjenjem košnica.
 
Video sam da postoji i varijanta Eko rodna voja košnica, sad ne bih znao tačno koje su prednosti u odnosu na redovne košnice. Vidim da ima nekih informacija na Internetu, a da li neko ima od vas nekih praktičnijih iskustava.
 
Rodna voja je kvadratne osnove sa 10 ramova. 372 puta 372 visine 200mm. Tragajući po raznim forumima našao sam oprečna mišljenja. Ja sam odustao da gradim ove košnice. Odlučio sam se za devetoramnu alpsku po modifikaciji Ivana Brndušića Brnde.
 
Ja ih imam dve godine i ove godine planiram da potpuno pocnem da pcelarim sa njima.Probao sam do sad sa nekoliko tipova kosnica i sve imaju neke svoje dobre i lose osobine ali je izgleda rv idealna.Imam trenutno sedam rv kosnice i tridesetak db-10,ali sad pravim jos dvadeset rv.
 
Siks dali si imao veći prinos meda sa rv u odnosu na db. Dali si platio autorska prava? Rodna voja je zaštićeni patent i zabranjeno je praviti i koristiti više od pet košnica bez naknade autoru.
 
Rodna voja je kvadratne osnove sa 10 ramova. 372 puta 372 visine 200mm. Tragajući po raznim forumima našao sam oprečna mišljenja. Ja sam odustao da gradim ove košnice. Odlučio sam se za devetoramnu alpsku po modifikaciji Ivana Brndušića Brnde.





Ovo ne može biti tačna mera, Spoljna mora biti 414 mm a 200 odgovara za visinu nastavka.
 
Unutrašnje dimenzije su kao širina kod lr košnice mozda sam pogrešio za 2mm. Spoljna mera nije bitna već unutrašnja kod bilo koje košnice. Mislim da je naknada autoru 5evra po košnici. Ako je to što se piše onda nije mnogo. Meni se više sviđa alpska sa 9ramova. Nema tretiranja nema prihrane u proleće netreba matična reše ka nema prevešavanja ramova.
 
Malo modifikovano i nema autorskih prava,a sto se tice prinosa neznam koliko su veci ali znam da je lakse suzbiti rojevi nagon nego u db-10 ili lr, a to odma znaci i vise meda.Kod mene je bagrem glavna pasa i ja kad pripremim drustva za 10 maj da pudu jaka obicno dodje do rojenja i ne bude meda uopste.Kad to preselim na drugi bagrem,one stose izrojile ne donesu nistaa one sto nisu se razbiju od meda,tako da ce rodne da zavrse posao.
 
Rojevi nagon kod lr je lako kontrolisati uz pomoć mr. Ja sam na 15 dana pred bagrem dizao svo zatvoreno leglo u gornji nastavak. Maticu sa otvorenim leglom dole. Na okviru sa mr ima leto za gornje nastavke. Kad počne bagrem skne se rešetka i postavi mreža sa letom za gornje nastavke. Donje leto se zatvara a otvara se novo sa strane. Matica gubi sve izletnice. U gornjim nastavcima nema legla pčele osećaju maticu kroz mrežu i normalno rade. Tako se suzbije rojevi nagon i znatno poveća prinos meda.
 
Nazad
Vrh