Vesti i obaveštenja

"MI" to smo svi mi koji nismo hteli ovo i ove ljude koji su sad aktuelni na vlasti
pod "VI" podrazumevaju se ljudi koji podržavaju vladajuću klapu ali i stranke koje su u opoziciji ili nisu prešle cenzus :osmeh:

:cool:...elem, MI smo komunisti...zar ne?...konačno prodor klasne svesnosti....:bravo:...:cool:
 
To da mi nesto moramo nije tacno , pitanje je samo koliko ce ovi nasi bandoglavci iz drzavnog aparata biti pametni.
A po dosadasnjem iskustvu i ulizivackoj politici ako su u EU spustili nivo na 2 mikrograma kod nas ce biti spusten na 1...
 
INTERVJU MINISTRA SNEŽANE BOGOSAVLJEVIĆ BOŠKOVIĆ RTS-U

AKTIVNOSTI MINISTRA Sreda, 03.09.2014.



Tweet





Ministarka poljoprivrede ne očekuje povećanje cena na domaćem tržištu, jer će rod većine ratarskih kultura biti dobar. Poljoprivrednici imaju još dva meseca da se prijave za subvencionisane kredite, podseća Snežana Bogosavljević Bošković.

Stanje useva kukuruza je odlično, očekujemo odličan prinos od 600 miliona tona, a takođe očekujemo i dobar rod suncokreta, šećerne repe i soje, kaže ministarka poljoprivrede Snežana Bogosavljević Bošković.

"To nam garantuje stabilnost ponude i cene na domaćem tržištu. Ne očekujemo poskupljenja s obzirom na dobre prinose većine ratarskih kultura", istakla je ministarka, gostujući u Dnevniku RTS-a.


Ipak, i pored dobrog prinosa, ratari negoduju zbog otkupne cene pšenice i kukuruza, a ministarka im poručuje da se država povukla iz formiranja cena i da se one formiraju na bazi ponude i potražnje na tržištu.


Upozorava, međutim, da bi cena nekih ratarskih kultura mogla da poraste zbog lošeg roda u regionu.


Poljoprivrednici imaju još dva meseca da se prijave za subvencionisane kredite za jesenju setvu, a ministarka kaže da ima zainteresovanih.


"Mi smo sa Ministarstvom finansija uspeli da pomerimo rok za dva meseca (s kraja avgusta na kraj oktobra) kako bi se naši poljoprivrednici prijavili, jer se radi o veoma povoljnim subvencionisanim kreditima", navodi Snežana Bogosavljević Bošković.


Kako je podsetila, radi sa o kreditu sa fiksnom kamatom stopom od četiri odsto za nabavku stoke i šest odsto za nabavku poljoprivredne mehanizacije.


"Cilj nam je da ovim produženjem roka pružimo mogućnost poljoprivrednicima da jesenju setvu dočekaju lakše", navodi ministarka i najavljuje da su subvencionisani krediti dogovoreni i za narednu godinu.


Kada je reč o sistemu za navodnjavanje, za čiju je izgradnju sredstva obezbedila Vlada Srbije uz pomoć poslovnih partnera iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Snežana Bogosavljević Bošković očekuje da implementacija na terenu krene vrlo brzo.
"Spremno je 14 projekata - tri u Centralnoj Srbiji i 11 u Vojvodini", precizirala je ministarka poljoprivrede i dodala da je u pripremi još 11 projekata za područje Centralne Srbije.


"Bez zajedničke aktivnosti ne možemo postići cilj. Vlada je obezedila sredstva, mi (Ministarstvo poljoprivrede) radimo na pripramanju projekata, a na terenu će biti potrebna podrška poljoprivrednika", zaključila je minsitarka poljoprivrede.



http://www.mpzzs.gov.rs/lat/strana/11/pocetna

- - - - - - - - - -

[h=2]VOJVOĐANSKE NјIVE NA DOBOŠU ZBOG NEPLAĆENIH DOPRINOSA[/h]
Novi Sad, 3. septembar 2014.
Izvor: Dnevnik
3.njiva.JPG
Poreznici su polјoprivrednicima na severu Bačke počeli da plene njive zbog neplaćenih doprinosa za penzijsko, zdravstveno i socijalno osiguranje. Višegodišnja paorska dugovanja su narasla na nekoliko miliona dinara pa Poreska uprava aktivira hipoteke i prodaje konfiskovanu imovinu.Tako je, recimo, zemlјoradniku koji ima 20 jutara zemlјe, po osnovu duga za neplaćene doprinose za penziono, zdravstveno i socijalno osiguranje, koji je iznosio 5.000 evra i pride 7.000 evra kamate, uzeto šest jutara. Taj polјoprivrednik, inače, prima penziju od oko 8.000 dinara. – Nedopustivo je da se polјoprivrednicima oduzima sredstvo za rad, to nije po zakonu. Za dug od nekoliko hilјada dinara uzima im se i pet hektra, to jest 50.000 evra. Pa gde to ima?! – pita se polјoprivrednik iz Žednika Miroslav Ivković, dodajući da su paori naročito kivni zbog toga što se te njive vrlo brzo pojave na licitacijama. – Zašto polјoprivrednim proizvođačima ne mogu da se otpišu dugovi i poveže staž, kao preduzećima koja su propala a država je sve izmirila?Pomenimo, polјoprivrednici iz Subotice i drugih opština na severu Vojvodine tražili su u više navrata izmene poreskog zakona, a najvažnije je, kažu da se doprinosi određuju prema površini oranica. Pokrenuli su peticiju da se Zakon o penzijskom, zdravstvenom i socijalnom osiguranju stavi van snage, da se otpišu potraživanja države, da se ratarima omogući da dobrovolјno plaćaju doprinose i da tu obavezu mogu i prekinuti da uplaćuju.– Ne znam da li je kome oduzeto zemlјište, sve je još u proceduri, ali suština je u tome da se taj sistem mora urediti. Ne može neko ko ima pola hektra da plaća nešto što nije ekonomski isplativo. Polјoprivrednici imaju penziju oko devet hilјada dinara, što je polovina socijalne pomoći – kaže za naš list predsednik Aocijacije polјoprivrednika Miroslav Kiš, napominjući da su ti polјoprivrednici svojevremeno registrovali gazdinstva jer su morali po nekom osnovu biti osigurani.Ukupno, na godišnjem nivou, njihove obaveze za doprinose iznose oko 94.000, bez obzira na to koliku površinu zemlјe obrađuju, veli on, ističući da se problem mora pod hitno sistemski rešti jer se, sve i da se tim lјudima oduzme sva imovina, država neće namiriti, a oni će stradati.– Nadamo se da će nadležni iznaći model i odrediti realnu osnovu za doprinose, a da plaćanje obavezno bude na dobrovolјnoj bazi – poručuje Kiš.Zahteve polјoprivrednika podržao je i državni sekretar u Ministarstvu polјoprivrede Atila Juhas, koji je najavio formiranje radne grupe koja bi rešila problem dugovanja polјoprivrednih proizvođača. On je kao klјučne označio izmene i dopune zakona koji definišu doprinose polјoprivrednika, odnosno promene odredbi po kojima bi se osnovica za obavezno osiguranje utvrđivala na osnovu veličine poseda, odnosno visine prihoda po računu polјoprivrednika, a ne kao do sada, kad su iste osnovice imali svi polјoprivrednici koji su u svom vlasništvu imali više od pola hektara. Sadašnje rešenje, po njegovim rečima, uzrokovalo je da polјoprivrednici koji imaju i pola hektara u svom vlasništvu imaju godišnje doprinose za PIO i zdravstvo u visini između 90.000 i 100.000 dinara, što je, kako smatra, više nego bruto proizvodnja koja se može ostvariti na toj površini.– Nemoguće je imati takvo računanje doprinosa kada je nametnuti doprinos veći nego bruto prihod očekivan s te jedinice površine, konkretno s 0,5 hektara, što je donja granica. Takođe je paradoks da je za površine od 0,5 do 100-150 hektara iznos isti, i tu moramo napraviti sistem na osnovu kojeg ćemo naplaćivati doprinose – rekao je Juhas.SLABIJI ZAKUPIzdavanje državnog polјoprivrednog zemlјišta u Subotici ove godine je naišlo na slabije interesovanje polјoprivrednika zbog manjih površina i lošijeg kvaliteta ponuđenih površina. U Kancelarije za polјoprivredno zemlјište očekuju da će ukupno biti izdato oko 600 od ponuđenih oko 2.500 hektara. Za obradivo zemlјište većeg kvaliteta cena je bila 30.000 dinara po hektaru.
 
600 miliona tona, kako da ne. Imali bi duplo više od SAD koji je najveći proizvođač u svetu. Pre će biti 6 mil. tona..
 
[h=2]NOVAC IZ EMIRATA "ZALIVA" SRPSKE ORANICE[/h]
Beograd, 5. septembar 2014.
Izvor: RTS
Iako godinama slušamo da je polјoprivreda naš adut i da Srbija raspolaže sa pet-šest miliona hektara obradivog zemlјišta, ipak se navodnjava samo tri odsto površina. Mnogi kanali su zapušteni, a neki i zatrpani. Nadležni najavlјuju nove projekte izgradnje infrastrukturnih objekata za navodnjavanje, ali i pojačanu kontrolu održavanja kanalske mreže.Novac je obezbeđen kreditom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, a gradnja prvog kanala i crpnih stanica već je počela u šabačkom kraju.Gradnja kanala Dunav–Tisa–Dunav u Vojvodini počela je još 1957. godine i trajala je 20 godina. Iako je projekat predviđao navodnjavanje 510.000 hektara, danas se navodnjava svega 40.000. U selu Lazarevo, kod Zrenjanina, nekada je postojao kanal i sistem za navodnjavanje – sa samo jednim korisnikom. A kada je on prestao da plaća korišćenje vode, nadležni su zatrpali kanal."Kanalska mreža Topolovac ima urađenu kanalsku mrežu i na svakom mostu ima brana koja se otvara. Mi to ovde nemamo, kod nas nisu urađeni kanali", kaže Vladimir Jelić, polјoprivrednik iz Lazareva kod Zrenjanina.Većini polјoprivrednika je dve i po hilјade evra po hektaru za izradu sistema za navodnjavanje skupa investicija i zato je u Banatu sve više zapuštenih kanala."Ukoliko se artikuliše interes, lјudi treba da dođu kod nas, ali kad neko dođe za pet hektara gde mi treba da vučemo vodu – naravno da to ne radimo, radimo kad je u pitanju 100 i više korisnika", kaže Aleksandar Nikolić iz JVP "Vode Vojvodine".Za povolјnije kredite za navodnjavanje od Ujedinjenih Arapskih Emirata neophodni su urađeni projekti, a Šapčani su prvi ispunili taj uslov.Dragan Topalović iz Vodoprivrednog preduzeća "Sava Šabac" kaže da su trenutno u fazi izgradnje crpne stanice Široka banja."Praktično dobijamo jedan nov sistem za navodnjavanje po evropskim standardima – koji će omogućiti jedan intenzivan razvoj polјoprivredne proizvodnje u ovom delu Srbije", kaže Topalović.Zbog klimatskih promena i sve skuplјih polјoprivrednih proizvoda, navodnjavanje u Srbiji mora da bude prioritet, smatraju stručnjaci.Više neće biti zapuštenih kanala, a kontrola će biti jača, tvrde u resornom ministarstvu.Ministarka polјoprivrede i zaštite životne sredine Snežana Bogosavlјević Bošković kaže da velike rezultate očekuje nakon realizacije projekata izgradnje krupnih infrastrukturnih objekata za navodnjavanje."U pitanju su sredstva koja su obezbeđena – povolјna kreditna linija iz fonda 'Abu Dabi' i pripremili smo 14 projekata. Prve sisteme ćemo dobiti u Vojvodini, ali imamo već pripremlјena tri projekta za centralnu Srbiju i imamo plan da se izrade i novi projekti – dodatni za centralni, zapadni, južni i istočni deo Srbije", rekla je ministarka Bogosavlјević Bošković.Sa oko 17 odsto obradivog zemlјišta koje se u svetu navodnjava dobija se gotovo 40 odsto ukupne proizvodnje hrane. Stručnjaci tvrde da će se ubuduće čak 60 odsto hrane proizvoditi na oranicama koje se navodnjavaju.


- - - - - - - - - -

[h=2]DOBAR ROD RATARSKIH KULTURA, CENE STABILNE[/h]
Beograd, 5. septembar 2014.
Izvor:RTS
Ministarka polјoprivrede ne očekuje povećanje cena na domaćem tržištu, jer će rod većine ratarskih kultura biti dobar. Polјoprivrednici imaju još dva meseca da se prijave za subvencionisane kredite, podseća Snežana Bogosavlјević Bošković.Stanje useva kukuruza je odlično, očekujemo odličan prinos od šest miliona tona, a takođe očekujemo i dobar rod suncokreta, šećerne repe i soje, kaže ministarka polјoprivrede Snežana Bogosavlјević Bošković."To nam garantuje stabilnost ponude i cene na domaćem tržištu. Ne očekujemo poskuplјenja s obzirom na dobre prinose većine ratarskih kultura", istakla je ministarka, gostujući u Dnevniku RTS-a.Ipak, i pored dobrog prinosa, ratari negoduju zbog otkupne cene pšenice i kukuruza, a ministarka im poručuje da se država povukla iz formiranja cena i da se one formiraju na bazi ponude i potražnje na tržištu.Upozorava, međutim, da bi cena nekih ratarskih kultura mogla da poraste zbog lošeg roda u regionu.Polјoprivrednici imaju još dva meseca da se prijave za subvencionisane kredite za jesenju setvu, a ministarka kaže da ima zainteresovanih."Mi smo sa Ministarstvom finansija uspeli da pomerimo rok za dva meseca (s kraja avgusta na kraj oktobra) kako bi se naši polјoprivrednici prijavili, jer se radi o veoma povolјnim subvencionisanim kreditima", navodi Snežana Bogosavlјević Bošković.Kako je podsetila, radi sa o kreditu sa fiksnom kamatom stopom od četiri odsto za nabavku stoke i šest odsto za nabavku polјoprivredne mehanizacije."Cilј nam je da ovim produženjem roka pružimo mogućnost polјoprivrednicima da jesenju setvu dočekaju lakše", navodi ministarka i najavlјuje da su subvencionisani krediti dogovoreni i za narednu godinu.Kada je reč o sistemu za navodnjavanje, za čiju je izgradnju sredstva obezbedila Vlada Srbije uz pomoć poslovnih partnera iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Snežana Bogosavlјević Bošković očekuje da implementacija na terenu krene vrlo brzo."Spremno je 14 projekata - tri u Centralnoj Srbiji i 11 u Vojvodini", precizirala je ministarka polјoprivrede i dodala da je u pripremi još 11 projekata za područje Centralne Srbije."Bez zajedničke aktivnosti ne možemo postići cilј. Vlada je obezedila sredstva, mi (Ministarstvo polјoprivrede) radimo na pripramanju projekata, a na terenu će biti potrebna podrška polјoprivrednika", zaklјučila je minsitarka polјoprivrede.
 
Jedemo med u kome nema meda - izvor blic.rs

Rodoljub Živadinović, predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) objašnjava da već godinama traži od nadležnih da uvedu redovne kontrole meda, ali da su one i dalje neredovne i nedovoljne. Pčelare ljuti i činjenica da se već šest godina u izveštajima inspekcija pojavljuju imena istih firmi koje posle krtake zabrane rada nastavljaju po starom - do naredne kontrole.
- Kukuruzni sirup se masovno koristi kao zaslađivač u industriji i ne može se reći da ima direktno štetno dejstvo na čoveka, mada mnogi lekari sa zapada tvrde da takva vrsta zaslađivača nepovoljno utiče na varenje hrane. Međutim, takav „med“ ne nudi nikakve koristi čoveku, kao što to čini pravi - objašnjava Živadinović.
 
Ispričao mi je veterinar celu proceduru.Zovu se likovi iz Inđije da dođu po telo a plaća im se 14 dinara po kilogramu za taj posao i ako ga po sopstvenom nahođenju odneseš na stočno groblje(mrcinište)i tamo odložiš možeš da nagrebeš kao žuti.
 
Sigurno jeste jer u današnje vreme ništa ne može prostim putem nego i najobičnija banalna stvar mora da bude komplikovana.
 
Nazad
Vrh