Nabavka sadnog materijala

Ништа много јер нема много места у башти. Имам један ред чокота стар око 20 година дугачак 18 метара. Стари чокот је нека лоша врста, бобице ситне и неукусне. За све те године више је служио за хлад него за јело. Па сам мислио да то све окрчим и засадим неки нови садни материјал. Неку стону врсту крупних бобица за јело. Не разумем се много па питам. Другар ми је рекао да у јесен окрчим, али читајући ову тему мислим да је боље да већ ових дана повадим чокот и припремим рупе, да измрзне. Зато питам који размак и које сорте. Имам бетонске стубове у том шпалиру, размак између стубова 4,80 м, и тако неколико поља.::vadjenje_repe::
 
Stole77, želiš stone sorte, krupnih, slatkih plodova? Moja preporuka ti je muskat hamburg, afus ali, kraljica vinograda. Po mom mišljenju, najbolja je muskat hamburg i neki afus ali. Izvanredne su stone sorte. Razmak u redu bi najbolji bio 80 cm. kalem od kalema. U tom slučaju stalo bi u tvom redu 24 čokota, dovoljno za jelo i hvaljenje pred komšijama i rodbinom.
Čupaj odmah te stare čokote, izvadi rupe, ne pliće od 50-ak cm, ne uže od 30 cm. Ako te ne mrzi, najbolje bi bilo da izriljaš rov. Prvi ašov na jednu stranu baciš, drugi na drugu, a treći prevrni u samom rovu, i ostavi do proleća. Samo, mogu da ti smetaju stubovi. Snađi se! :cool:
Polovinom marta sadiš! :bravo:
 
Бацам се на копање чим стане киша.:osmeh: Садим обе врсте у пролеће, пола-пола. Хвала на савету.:ppozdrav:
 
http://www.dodaj.rs/f/f/9/3jeqdIO8/16012012213.jpg

Obećao sam da ću ubaciti ručni alat za sadnju kalemova. Evo slike kako to izgleda. Pogodan je za sadnju na zemljištu koje je dobro pripremljeno i meko za sadnju. Sa ovim možete posaditi danas do 2.000 kalemova iz šale. Cela "matematika" je da nađete osobu korpulentniju, sa obavezno obućom debelog đona (zbog eventualnog nagnječenja tabana).

Podrazumeva se da ste razmerili parcelu, mesta gde će biti kalemovi su unapred drvcima istačkani. Osoba koja radi ovim "riljem" naiđe, skloni drvce, ubode u zemljište i očas posla je spremna rupa za sadnju kalema. Za njim ide drugi koji stavlja kalemove u rupu, i na kraju osoba koja sadi kalem. Sa sobom nosi kratko drvo, ne duže od 0,5 m. i ne preširoko da može lepo da sjurenu zemlju u tu rupu nabije, da koren kalema ne bi imao vazduha oko sebe.

Visina nabijene zemlje oko kalema ne treba da pređe 10-ak cm. Dodaće još toliko zemlje, koja se ne stiska oko kalema. Tada možete malo da sipate vode, ako je zemljište suviše suvo. Ostaje vam da samo zagrnete kalem do površine zemlje. Kalem je ovom radnjom posađen.

Kalemljeno mesto na kalemu bi trebalo da bude van zemlje bar 5-10 cm. Ako ste sve uradili ovako, nemate nikakvih briga! ::suncanje::
 
Izvinjavam se al na pocetku teme bila je prica o vin lozi koja se ne sprica-prsce :sta: posto sam ziveo u Italiji 13g zanimalo me svasta nesto al koliko sam saznao tamo od vinogradara da samo 2 vrste klinto i fragolino nmaju potrebu za prskanjem :ppozdrav:
 
Izvinjavam se al na pocetku teme bila je prica o vin lozi koja se ne sprica-prsce :sta: posto sam ziveo u Italiji 13g zanimalo me svasta nesto al koliko sam saznao tamo od vinogradara da samo 2 vrste klinto i fragolino nmaju potrebu za prskanjem :ppozdrav:

Ha, ta sorta loze što se ne prska, nikako nije za vina i rakije. Bar ja nisam čuo za nju, a imam podosta iskustva u gajenju vinove loze. Da li su te dve sorte, koje si gore pomenuo, za ukras u dvorištu, ili imaju i drugu namenu?
 
Ja bih ti predložio da razmotriš gajenje sorti grožđa koje se koriste za ekološku proizvodnju grožđa a takođe i vina. Te sorte su otporne na pepelnicu, plamenjaču i sivu trulež. Ne moraš ti tražiti Talijanske sorte grožđa nisu oni najpametnij:bravo:i. Imamo i mi sorte koje su već ispitane i polako se uvode u proizvodnju. I mi konja za trku imamo:sjasi:
 
Zupa postujem tv misljenje ! u startu rekoh d sam amater :haha: licno sam kupovao i pio te 2 vrste vina u Italiji su zabranjne u javnoj prodaji kantina - podruma . u lokalima mozes dobiti ispod sanka ako dobro poznajes gazu :ppozdrav:
 
Naravno da postoje sorte grožđa koje se manje prskaju ili se uopšte ne prskaju.

“INTERSPECIES VINSKE I STONE SORTE

Oplemenjivači širom sveta više od 100 godina neumorno rade na realizaciji ideje: kvalitet i otpornost sorti vinove loze na biotičke i abiotičke faktore stresa, imajući u vidu osnovne principe održive poljoprivrede.

• Do sada su determinisani genetički izvori otpornosti na najvažnije gljivične bolesti vinove loze u okviru većeg broja severnoameričkih vrsta roda Vitis i potvrđena je mogućnost optimalnog kombinovanja otpornosti i dobrog kvaliteta.
• Stvoren je veliki broj novih vinskih i stonih sorti vinove loze (tzv. interspecies hibrida), otpornih, ili tolerantnih na najvažnije patogene sa kvalitetom na nivou najboljih vinifera sorti. Ove sorte su pogodne za proizvodnju grožđa uz redukovanu hemijsku zaštitu, ili bez nje. Posebno su interesantne za gajenje na malim površinama u okviru organske proizvodnje grožđa i vina.
• U Sremskim Karlovcima, na Oglednom dobru Poljoprivrednog fakulteta iz Novog Sada, već duži niz godina se ispituje veliki broj introdukovanih interspecies sorti u uslovima bez ikakve hemijske zaštite u cilju razrade modela organske proizvodnje grožđa i vina kod nas
• U poslednje tri decenije na Oglednom dobru je stvoren veći broj novih interspecies vinskih i stonih sorti koje se uklapaju u koncept organske proizvodnje grožđa i vina.

Novostvorene domaće interspecies stone sorte:

Lasta - nastala ukrštanjem Muscat de St. Vallier i Ljana
• Autori su P. Cindrić i N. Korać. Priznata je1991.
• Ovo je bela stona sorta umerene bujnosti sa nešto većim brojem zaperaka. Zahteva formiranje urednog, pljosnatog špalira, čime se pospešuje oplodnja, olakšava zaštita i omogućava bolje sazrevanje grožđa.
• Sredinom septembra čokote krase rastresiti grozdovi sa krupnim, hrskavim, ovalnim, žutozelenim bobicama, finog, blago muskatnog ukusa.
• Grožđe ne truli i može se čuvati na čokotu sve do prvih mrazeva. Dobro se transportuje.
• Lasta je otporna na plamenjaču i sivu trulež grožđa, a osetljiva na pepelnicu.
• Preporučuje se za gajenje na okućnici i manjim površinama.
• U organskoj proizvodnji stonog grožđa obavezna je zaštita sumporom protiv pepelnice.

Karmen - Stona sorta nastala ukrštanjem kardinala i moldave.
Autori su P. Cindrić i N. Korać. Priznata je 2003. godine.
• Od kardinala je nasledila vrlo rano sazrevanje (sredina avgusta). Po rodnosti, izgledu grozda i bobice i ukusu vrlo je slična moldovi.
• Ima srednje krupne rastresite grozdove, krupne izdužene bobice tamno plave boje, neutralnog ukusa.
• Velike je rodnosti i daje izuzetno veliki procenat tržišno vrednog stonog grožđa.
• Srednje je otporna na pepelnicu i botritis, a osetljiva na plamenjaču.
• Može se preporučiti ne samo za gajenje na okućnici već i kao komercijalna stona sorta, na većim površinama uz redukovanu zaštitu protiv gljivičnih bolesti, primenom bakarnih preparata, sumpora, ili organskih rastvora (Korać i Cindrić, 1995; Korać i sar., 2006).


Interspecies vinske sorte

Petra (Kunbarat x Pinot noir)

• Bela vinska sorta, priznata 1991. Autori su P. Cindrić i V. Kovač.
• Sazreva približno u vreme kada i traminac, ali ga nadmašuje po prinosu.
• Nekih godina se slabije oplodi.
• Nakuplja preko 20% šećera.
• Prevazilazi rajnski rizling po otpornosti na mrazeve.
• Tolerantna je na plamenjaču i sivu trulež grožđa, ali osetljiva na pepelnicu.
• Vino ima vrlo izraženu, finu muskatnu aromu. Pogodna je za proizvodnju prirodnih, poluslatkih, aromatičnih vina.
• Rakija od grožđa petre takođe ima izraženu aromu.

Petka (petra x bianka)
• Bela vinska sorta. Autori su: P. Cindrić, N. Korać, V. Kovač, M. Medić. Priznata je 2001. godine.
• Bujna je sorta velike rodnosti.
• Redovno nakuplja preko 20% šećera u širi uz umeren sadržaj kiselina.
• Daje harmonična, kvalitetna bela vina.
• Otporna je na sivu trulež grožđa, visoko tolerantna na plamanjaču i pepelnicu.
• Može se uspešno gajiti bez ikakve zaštite protiv gljivičnih bolesti, ili uz minimalnu zaštitu u godinama povoljnim za razvoj bolesti.

Rubinka (petra x bianka)
• Nastala iz iste kombinacije ukrštanja kao i petka. Autori su P. Cindrić, N. Korać i V. Kovač. Priznata je 2002. godine.
• Sorta je umerene bujnosti, srednje ali redovne rodnosti.
• Formira redak, uredan špalir.
• Dobro nakuplja šećer i daje visokokvalitetna, harmonična vina.
• Grožđe sazreva nešto pre rizlinga italijanskog.
• Otpornija je na zimske mrazeve od rizlinga italijanskog.
• Odlikuje se otpornošću na sivu trulež grožđa i visokom tolerancijom na plamenjaču i pepelnicu, pa se može gajiti uz vrlo redukovanu zaštitu, a u nekim godinama i bez nje.
• Pogodna je za organsku proizvodnju vina.

Bačka (petra x bianka)

• Nastala iz iste kombinacije ukrštanja kao rubinka i petka. Priznata je 2002. godine.
• Bujna je sorta, velike i redovne rodnosti.
• Sazreva u drugoj epohi (druga polovina septembra).
• Nakuplja oko 20% šećera uz dovoljno kiselina za proizvodnju kvalitetnog vina, neutralnog mirisa i harmoničnog ukusa.
• Ispoljila je visoku otpornost prema niskim zimskim temperaturama i gljivičnim bolestima.
• Ova sorta se može gajiti po principima organskog vinogradarstva čak i u rejonima sa visokim rizikom od zimskih mrazeva.

Panonia
• Rezultat je ukrštanja rajnskog rizlinga i domaćeg genotipa visoke otpornosti na gljivične bolesti i niske temperature (autori su P. Cindrić, N. Korać i V. Kovač.). Priznata je 2003. godine.
• Sorta je umerene bujnosti sa uspravnim rastom lastara i malim brojem slabih zaperaka. Formira redak, uredan špalir, lak za održavanje.
• Grozd je rastresit, bobice okrugle, žutozelene, sočne, prijatnog ukusa.
• Sazreva nekoliko dana pre rajnskog rizlinga.
• Dobre je rodnosti.
• Redovno nakuplja preko 20% šećera u širi uz visok sadržaj kiselina.
• Daje visokokvalitetna vina.
• Panonija se odlikuje otpornošću na plamenjaču i pepelnicu i visokom tolerancijom prema botritisu.
• U većini godina se može uspešno gajiti bez primene pesticida. Vrlo je pogodna za organsku proizvodnju grožđa.
Morava
• Nastala iz iste kombinacije ukrštanja kao i panonia.
• Umerene je bujnosti.
• Grozd je rastresit, bobice okrugle, zelene, sočne.
• Vegetaciju započinje malo ranije od rajnskog rizlinga, a grožđe sazreva približno istovremeno sa njim.
• Rodnost u znatnoj meri oscilira po godinama, od skromne do vrlo visoke.
• Nakuplja oko 20% šećera uz visok sadržaj kiselina u širi (od 10–20 g/l).
• Vino je vrhunskog kvaliteta sa karakterističnim mirisom koji podseća na sovinjon.
• Sorta je vrlo otporna na sivu trulež grožđa i plamenjaču, a srednje osetljiva na pepelnicu.
• Sa nekoliko tretmana sumporom ova sorta bi se mogla vrlo uspešno gajiti u organskoj proizvodnji grožđa.”
Pored navedenih, tu su još i ljana, strašenski, moldava, bianka, zala đenđe...
 
Župa je poznata po gajenju vinove loze u okvirima države, a i šire u regionu. Struktura sorti vinove loze se neznatno menja sa razvojem nauke i tehnologije. Ovde će te naći bar 100-ak većih proizvođača vina i rakija. Sa njihove tačke gledišta, ja sam svojih 30-ak ari pod vinogradom, amater. To ne znači da ne osluškujem i gledam šta takvi veliki proizvođači rade. Još nisam video ili čuo da je i jedan od njih prešao na organsku proizvodnju, i sorte vinove loze koje su visoko otporne na bolesti, koje mogu da se jave.

Dobro sam pročitao gornji post uvaženog kolege skeba, koji kaže citiram: "Naravno da postoje sorte grožđa koje se manje prskaju ili se uopšte ne prskaju.". Ćak tri puta, sve iz straha da ne propustim nešto! Nisam primetio takvu sortu vinove loze, koja se "uopšte ne prska", kakvu želi uvaženi kolega SRNA. Sad, ne znam da li kolega srna želi da se amaterski bavi uzgojem takvih vrsta grožđa, ili profesionalno.

Ukoliko želi amaterski, onda mu i nije problem da eksperimentiše, naravno. Valja pokušati, što da ne?

Međutim, ukoliko želi da se profesionalno bavi, treba da dobro razmisli, šta buši u zemlju. Znam da je Vino Župa u jednom kratkom periodu pokušala sa sličnim sortama, pa odustala? Takođe znam, da je Rubin u skorijoj prošlosti nešto slično pokušavao, pa takođe odustao? Samo se pitam zašto?

Jedno je izvesno, niko ko je posadio sorte vinove loze koje se ne štite, se nije javio, a verujte mi javio bi se!

I još nešto. Organska proizvodnja je veoma skupa, samim tim bi i finalni proizvod bio skup. U ovoj, ovakvoj državi, kome prodati takav skup proizvod? Možda onim 2-3% bogatim? Pa ako pretpostavimo da od tih 2-3%, konzumira pa i do 50% vina ili rakije, koja bi to proizvodnja bila? Jedno je teoretski govoriti, a sasvim drugo praktičan rad!

Kolega srna, ako ćeš takve sorte da iskoristiš za sebe i svoju porodicu, guraj u tom pravcu, ako ne, dobro razmisli! Ja imam belo grožđe, koje mi krasi terasu, lepog izgleda i finog slatkastog ukusa, koje se uopšte ne prska, nije za vino ili rakiju!

PS. kolegi SKEBU se zahvaljujem na trudu koji je uložio u svoj post!
 
Zupa postujem tv misljenje ! u startu rekoh d sam amater :haha: licno sam kupovao i pio te 2 vrste vina u Italiji su zabranjne u javnoj prodaji kantina - podruma . u lokalima mozes dobiti ispod sanka ako dobro poznajes gazu :ppozdrav:

Ako mogu da se umesam u razgovor...? Zasto su zabranjene za javnu prodaju? Mozda i nisu zabranjene za upotrebu u psihijatriskim bolnicama u kolicini od 0.1 l dnevno u jutarnjm casovima (smatra se lekovitim napitkom u dozvoljenoj kolicini)...Kao i "Otela"..koja je naravno zabranjena...u EU...i ona se ne prska...Znaci ,,,Domace vinske sorte ili strane...to je jedno pitanje...Drugo pitanje je organska proizvodnja...to je sasvim druga tema...Ko kaze da se ne moze proizvoditi.."organski " sa domacim i/ili uvoznim sortama koje moraju da se djubre,prskaju,odrzavaju itd....a da sve to bude "organski" i "bioloski ispravno"??...Kako su to nasi stari raidli pre 100-200 godina??...EU je dosla kod nas da ,NAMA, objasnjavaju sta je "HACAP"...( isto kao sto su Spancima objasnili da treba da ukinu Koridu) ...... a kada cemo mi u EU...cuce se?(post je bez politickih konotacija,primedba autora)

P.s.Postovani @Srna...ako hoces vinske sorte (trazi pomoc oko odabira sorti)...Oko "organsek proizvodnje" postoji literatura koja jasno objasnjava svaki "korak" u proizvodnji,preradi,cuvanju ...itd takvog vina...kratko i jasno.Posle iscrpnog odgovora uvazenog clana @skeb-a nece ti biti tesko oko odabira zeljenih sorti...nadam se?!
 
Poslednja izmena:
Poštovani kolega Župa, moram i ja Vas da citiram:

„Ha, ta sorta loze što se ne prska, nikako nije za vina i rakije. Bar ja nisam čuo za nju, a imam podosta iskustva u gajenju vinove loze.“

„Dobro sam pročitao gornji post uvaženog kolege skeba, koji kaže citiram: "Naravno da postoje sorte grožđa koje se manje prskaju ili se uopšte ne prskaju.". Ćak tri puta, sve iz straha da ne propustim nešto!“

Kada sam napisao da postoje sorte koje se ne prskaju, mislio sam isključivo na prskanje otrovnim i po ljude i prirodu štetnim hemikalijama. Naravno da se i u organskom gajenju grožđe prska, verovatno i više puta nego u konvencionalnoj proizvodnji. Razlika je, drastična, u izboru sredstava kojima se prska u organskom uzgoju.

U knjizi „СРЕДСТВА ЗА ЗАШТИТУ БИЉА У ОРГАНСКОЈ ПРОИЗВОДЊИ ГРОЖЂА
Бранислава Сивчев, Иван Сивчев, Зорица Ранковић-Васић“, veoma opširno i detaljno su navedena sredstva za zaštitu grožđa od bolesti i štetočina, a ja ću citirati samo delove koji se odnose na sredstva koja su nam svima veoma lako dostupna:

-Бордовска чорба - за сузбијање пламењаче.
-Водоник пероксид (Н2О2) - хидроген - је средство које је познато дуже време као фунгицид и бактерицид широког спектра. Од гљива на виновој лози се показао добро према пламењачи и пепелници. Водоник пероксид делује контактно на споре ових гљива, брзо се разгради и нема фитотоксичности.
-Калијум бикарбонат, шире познат као сода бикарбона, је 1998. регистрован за сузбијање пепелнице док има споредно деловање на пламењачу и друге гљиве.
-Биљна уља су дозвољена за примену у органској производњи. Ова уља делују као контактни инсектициди све док су у течном стању.
-Калијумов сапун - против цикада и гриња
-Чај од компоста се потврдио као успешно средство у сузбијању пламењаче и пепелнице винове лозе као и других различитих болести. Чај од компоста садржи велики број различитих корисних микроорганизама са којима се патогени који падну на биљку не могу такмичити.
-Сумпор - У виноградима са органском производњом сумпор је главно средство за сузбијање пепелнице. Његова примена је иста као и код конвенционалне производње само се пoступа обазривије да се не дозволи пренамножавање паразита.
-Млеко или сурутка - Примена млека или сурутке (чисте или у мешавини са канолиним уљем) смањује јачину напада пепелнице. Осам прскања са раствором млека 1:10, или 45 гр / л праха сурутке или комбинације наизменичног прскања сваких 10-14 дана калијум бикарбонатом са уљем и сурутке били су ефикасни као и сумпор.
-Борна киселина - против болести дрвета винове лозе“

Osim ovih svima poznatih i dostupnih sredstava, u knjizi je opisan čitav niz raznih komercijalnih preparata biljnog porekla (piretrum, neem itd.), kao i mikrobioloških preparata, dozvoljenih u organskoj proizvodnji grožđa.
Poštovani kolega Župa, nije mi cilj da se pravim pametan, i prilično sam siguran da posle ovog mog posta neće svi župski vinogradari pohrliti da uništavaju postojeće vinograde da bi sadili nove, otporne sorte, ali ako je naslov teme Nabavka sadnog materijala, i ako se kolege raspituju o sortama otpornim na neke bolesti zašto ne nabrojati i te sorte, pa neka ljudi sami odluče, pogotovo ako je u pitanju gajenje grožđa na okućnici, za svoje potrebe. Mada je pre par meseci na TV-u bio prilog o nekom uzgajivaču iz okoline Novog Sada (zaboravih ime), koji na 5 ha gaji organsko grožđe od kojeg pravi vino. I planira proširenje zasada.
...i, da, ja sam Vam tek potpuni amater, imam samo 40 čokota u III godini i nisam ih prskao apsolutno ničim. Čak ni bordovskom čorbom. Da ih ne ureknem, za sada lepo napreduju (lasta, moldava, muskat hamburg i kardinal). Videćemo šta će biti.
 
One sorte sto je kolega @skeb spomenuo Petra ako izdrzi ovu zimu imacu je i ja a njeno vino sam vec okusio i pada medu pet najboljih sto sam dosad probao . Citajuci vase postove ispada da sam ja apsolutni organski proizvodac jer prskalicom ne prilazim vinovoj lozi , imam petnajstak sorti nikad prskanih, nekad bolje nekad losije rodi ali zato ne jedem otrov , jer nema mi slade nego stati pored loze i jest grozde onako neopranu direkt sa cokota i deca mi isto rade za to i nema sanse da ja prskam .:ppozdrav:
 
...
Poštovani kolega Župa, nije mi cilj da se pravim pametan, i prilično sam siguran da posle ovog mog posta neće svi župski vinogradari pohrliti da uništavaju postojeće vinograde da bi sadili nove, otporne sorte, ali ako je naslov teme Nabavka sadnog materijala, i ako se kolege raspituju o sortama otpornim na neke bolesti zašto ne nabrojati i te sorte, pa neka ljudi sami odluče, pogotovo ako je u pitanju gajenje grožđa na okućnici, za svoje potrebe. Mada je pre par meseci na TV-u bio prilog o nekom uzgajivaču iz okoline Novog Sada (zaboravih ime), koji na 5 ha gaji organsko grožđe od kojeg pravi vino. I planira proširenje zasada.
...

Hahaha! Svideo mi se početak tvog citata, ali zaista! I da, 'ajde da ne persiramo jedan drugom, mene stari više nego što mislim i što bi trebalo.

Odlično, oko jedne stvari smo se složili. Naš kolega Srna će imati dve opcije, pre nego posadi vinograd. Koliko vidim biće to oglednih 10-ak ari, za početak. Ja sam na ovu temu rekao što sam imao, neću dalje postovati, da neko ne protumači da sam bezobrazan, a već moj prijatelj Srna, odlučiće sam. Mislim i da Zvonko Bogdan hoće da pokrene organsku proizvodnju grožđa, skoro je bilo na televiziji.

Druže Skeb, još jednom ti se zahvaljujem, sada na drugom postu, i :ppozdrav:
 
Na institutu u Sremskim Karlovcima već 15 godina gaje sorte Panonia i Morava i to bez ikakvog prskanja. Dokazale su da daju vino visokog kvaliteta. Mada problem je u tome što imaju samo 300 čokoti od jedne i isto toliko od druge sorte:sta:. Inače velika je tražnja za okcima al jbg. kad ih nema. Al što kaže Skeb ima zainteresovani i te kako. Jel ipak organska proizvodnja grožđa i vina nije toliko komplikovana kao što je to slučaj sa voćarstvom.
 
Samo ukucaj: institut sremski karlovci, imaju sajt sa više brojeva telefona. Ujedno možeš da se informišeš o sortama, prilično jednostavno i pregledno.

Župa, samo sam odreagovao zbog isključivosti u tvom postu, inače sam štošta korisno naučio iz tvojih komentara. Naročito mi se svideo tajanstveni višenamenski predmet zvani harpun za sađenje loze. Možda bismo mogli da mu smislimo još neku namenu i da se udružimo pa da ga prodajemo na limundo-kupindo-teleshopu?
 
Ja bih samo da pojasnim oko zabranjenih sorti Interspecies hibrida .Stari,direktno rodni hibridi- Ova grupa sorti nastala je u vreme trazenja izlaza iz filokserne krize.Osnovni zadatak medjuvrsnog ukrstanja je bio stvaranje sorti otpornih na korenovu filokseru.Sorte ovog tipa mogu se gajiti na sopstvenom korenu ,veoma se jednostavno razmnozavaju-reznicama.Pojedini ispoljavaju i vrlo visoku rodnost ali sve ove sorte imaju los kvalitet,posebno los miris i ukus.Miris ovih hibrida oznacen je kao miris na lisicu,stenicu ili kao''Fox''miris.Neklad su ovi interspecies hibridi bili gajeni na znatnim povrsinama u mnogim zemljama.Danas je uglavnom ZABRANJENO njhovo gajenje kako u svetu tako i kod nas,a srecu se sporadicno u privatnim vinogradima ili u vidu pojedinacnih cokota na okucnicama.Naj znacajnije sorte ove generacije hibrida su stvorene u Americi pa se jos nazivaju americki hibridi,HIBRIDI I GENERACIJE.Ato su Otelo crno-Othello noig,Otelo belo-Noah,Herbemont crveni-Herberon. Sve sledece generacije nemaju ovu ''Fox''osobinu.Generacija do sad ima 4 od nji se mogu praviti kvalitetna vina.

---------- Poruka napisana u 17:05 ---------- Prethodna poruka je at 15:31 ----------

Interspecijes hibridi II generacile -Franko americki hibridi- Bako crni,Bako beli,S.V.12-375 Villard blank,S.V.18-315 Villard crni,S.V.20-473 Muscat de St.Vallier,
Interspecijes hibridi IIIgeneracije;
Vinske sorte- Dojna,Phenix,Orion,
Stone sorte -Ljana,Strasenski,Vierul59,
Interspecijes hibridi IV generacije
Vinske sorte-Zlata,Liza,Mila,Rani rizling,Lela,Petra,Evita,Lucija,Medina,
Stone sorte-R-49/Piroska,Lasta,
 
Nazad
Vrh