Zeleno djubrenje

Mešavina tritikale-a i ozimog stočnog graška. NS institut proizvodi sortu ozimog graška Pionir. Tritikale (ili ječam) nemoj stavljati više od 10-15%.
 
Treba graška 50kg. Mislim da mu je cena oko 50 din/kg. Tritikale sorte Tavanćan ima cenu oko 20 din/kg.
 
Високо поштовани г-дин Богдан Гаралејић из Института ТАМИШ(тзв Гариша на овом форуму), човек од струке и практике ми је препоручио пре две године да посејем озими јечам, пред сетву кукуруза да га покосим искориситм га за исхрану крава, БЕЗ ОБРАДЕ директно посејем кукуруз и само испрскам тоталом.Услов је да је земљиште мало мекше и да мало "притиснем сејалицу" - нпр позовем комшиницу која има "позадину" да се провоза на сејалици за понос и то је то. Био сам врло заинтересован за овај мали експеримент, али сам у међувремену продао краве тако да нисам имао разлога да се малтретирам са овим, али вреди покушати, што да не...
 
Mešavina tritikale-a i ozimog stočnog graška. NS institut proizvodi sortu ozimog graška Pionir. Tritikale (ili ječam) nemoj stavljati više od 10-15%.

Sta mislis da li bi bilo pametno da tu kombinaciju posejem izmedju redova kupine,pa da tamo negde u maju pokosim i ostavim kao malc,ili bi bilo bolje da zatanjiram?
 
Mešavina tritikale-a i ozimog stočnog graška. NS institut proizvodi sortu ozimog graška Pionir. Tritikale (ili ječam) nemoj stavljati više od 10-15%.
Koliko semena mi treba za 10 ari?
Ja ću da uradim ovako:
Čim oslobodim baštu od svih useva, zemlju poravnam razbacam kompost, polijem rastvorom Bajkala, i kroz tri nedelje posejem ovu mešavinu, (nadam se da ću naći stočni grašak).
U mesecu martu pokosim šta je izraslo, iznesem u kompostnik zelenu masu.
Po pokošenoj bašti ponovo razbacam kompost, (još istog dana) i polijem rastvorom, posle tri nedelje sadim i sejem šta budem naumio.
U voćnjaku razbacam kompost polijem rastvorom, i posejem BELU DETELINU, Šta i kako sa njom u proleće još ću razmisliti.
Koliko semena bi mi trebalo za 8 ari voćnjaka, bele deteline
 
Poslednja izmena:
Još treba reći i to da koren graška ostavlja dosta azota u zemlji, te tako još više pogoduje sledećoj kulturi.
 
Još treba reći i to da koren graška ostavlja dosta azota u zemlji, te tako još više pogoduje sledećoj kulturi.
Branči koren graška fiksira onoliko koliko je njemu potrebno ,zabluda je kao i sa sojom da posle njih ostaje neka zaliha azota. Najbitnija stvar je momenat unošenja zelenišnog djubrenja , to treba da bude pre cvetanja, jer u tom momentu se u biljci nalazi najvise brzo razradivih komponenata i najmanji je procenat LIGNINA koji je najteže razgradiv. Nakon zelenišnog djubrenja povećava se procenat lako rastvorljivih jedinjenja azota,fosfora,kalijuma , mikroelemenata . Ova organska masa ne moze da utice na kolicinu humusa u zemljistu jer se zelena masa brzo razgradjuje , a ne sadrzi u sebi visok procenat lignina te ne moze da se humificira.

Xsale
Najbolje je plitko zamesati sa zemljistem , do 10 cm.
 
Kaže ovako:

Vrijeme zaoravanja siderata:

Vrijeme zaoravanja siderata je vrlo važno, jer pravilno odabrano vrijeme povećava povoljan učinak sideracije.
Zaoravanje treba provesti dva do tri tjedna prije sjetve osnovne kulture da ne našteti glavnoj kulturi.
Kod mahunarki, vrijeme za zaoravanje siderata je kada se prvi cvjetovi počnu otvarati. Tada se postigne najveća količina dušika u tlu nakon zaoravanja. Ukoliko se zakasni stare i suhe biljke upijaju veliku količinu vode iz tla što dovodi do njegovog isušivanja. Uljana repica i rotkve zaoravaju se nakon pune cvatnje, a to je uglavnom tijekom rujna ili u prvoj polovici listopada.

Treba tu tehniku detaljnije proučiti, na zapadu neki valjaju, naki tanjiraju a neki samo kose pre zaoravanja (ili no-till).
 
Moj plan je da to što izraste, negde oko 20. aprila pokosim i ostavim da se osuši, te pobaliram i pokupim kao seno.
Zatim da izvučem trake (strip-till) i nakon 10-tak dana posadim kukuruz.
 
Moj plan je da to što izraste, negde oko 20. aprila pokosim i ostavim da se osuši, te pobaliram i pokupim kao seno.
Zatim da izvučem trake (strip-till) i nakon 10-tak dana posadim kukuruz.
I na kraju kad podvuces crtu sa troskovima,ispade da ti je bilo isto kao i da si bacio vestak,al' sa mnogo manje cimanja!
 
Cekaj jel si ti to kopirao sa nekog sajta ? Ja ti ovo pricam iz knjige na predmetu Agrohemija gde sam dobio devetku.Ukoliko su biljke zelene one nece upijati i trositi vodu iz zemljisnih rezervi (a koliko se secam ova tema se zove Zelenisno djubrenje). Moze nastati problem ukoliko dodje do otpustanja azotnih jedinjenja koje mogu da ostete klicu klijanca , ALI samo ako su u direktnom kontaktu sa klicom. Ako Se masa zaorava nema nikakvih problema i mislim da moze odma posle da se seje. Na zapadu mislim da niko to ne valja , jer ne znam sta ce postignuti sa valjanjem. Na zapadu koriste mulch tanjirace da pomesaju masu sa zemljistem.


2dr9f1e.jpg



@kish
Uskoro cemo i mi morati da obnavljamo nasa zemljista zbog takvog razmisljanja. Zemljiste se kod nas gleda kao nekada u svetu "neiscrpan resurs" , medjutim shvatili su oni sa zapada da moraju da poprave kvalitet zemljista jer im je pretilo da plodna zemljista postanu neupotrebljiva, a to povlaci za sobom urusavanje ekonomije i mnogo gladnih usta. Vecinu ovih masina "sponzorise" drzava, a mi drzavu nemamo.

Pokusacu da nadjem sliku gde je na razrivac namontiran mali rasipac sa lulom , koji ima za zadatak da raspe seme kulture sa kojom se planira zelenisno djubrenje.
 
Poslednja izmena:
КР,
зеленишно ђубрење, колико је мени познато, управо потенцирају "западдњаци". Разлог је што су претераном употребом агротехнике нарушили биоценозу земљишта, састав и уопште бројност микроорганизама земљишта. Последично смањује се плодност земљишта и принос. Са друге стране , ако већ немају толико стајњака иду тактиком "дај шта даш", па користе овај вид ђубрења и разноразне препарате типа "сидерита", само да што пре опораве земљиште и побољшају приносе.
 
Dragane, ovo je samo pasus iz posta na prethodnoj strani. Naravno da ne sporim pisanu reč iz knjige nego, počeli smo priču o idealnom momentu - kada inkorporirati zelenu masu pa sam se setio da je tu nešto napisano a, logično mi je da je taj momenat različit kod različitih kultura (ispravićeš me ako grešim).

Što se valjanja tiče, na prvoj stranici dzionik je pomenuo rebraste valjke a yt snimak je postavio u no-till temi ako me sećanja služe. :osmeh:

Da pomenem da se zelenišno đubrenje se vrši i u povrtarstvu i voćarstvu što zahteva nešto drugačiju tehniku ali, zbog dela foruma u kojem je tema, ostanimo skoncentrisani na ratarstvo.

Bilo kako bilo, iskustvo je majka znanja pa ćemo učiti iz prakse.
 
E pa mene interesuje tehnika u vocarstvu.Mislio sam da posejem ovo zbog djubrenja ,a i zbog korova.Zato sam pitao sta je bolje,zatanjirati ,ili nabacati zelenu masu pored reda (malc)da ne raste korov i zanima me da li se tako bolje cuva vlaga ili je bolje frezirati.
 
Nazad
Vrh