Zeleno djubrenje

mihalyocska

Član
Učlanjen(a)
15 Jan 2011
Poruka
638
Lokacija
B.Topola
Interesuje me dali imate iskustva sa zelenim djubrenjem mislim tu na zaoravanje zelene mase ,primer odmah posle zetve psenice zasejati uljanu repicu i u jesen zaorati. Citao sam o dobrim svojstvima ovakog nacina djubrenja i interesuju me iskustva oko toga . Planiram probati ali mi se ne baca pare bezveze. Molio bi vas da pisete vasa misljenja i iskustva . Hvala vam svima unapred . :ppozdrav: :ppozdrav:
 
Dobra tema.
Ima nešto malo o tome na forumu,ali ne znam u kojoj temi. 2-3 člana su radila takvo djubrenje, javiće se oni.
 
Vidim da ljudi citaju ali niko da se javi ,pa da napisem o cemu je tu rec.Bio sam u Babolni u madarskoj na poljoprivrednom sajmu gde sam svaki prospet stucnu literaturu sto se moglo pokupio .Kuci kod citanja mi upalo u oci sta govore strucnjaci o experimentima sa zelenim dubrenjem .Experimente su izvodili sa stocnom repicom,uljanom repicom,uljanom rotkvicom ,stocni grasak ,zob i sa jos dosta biljnih virsta kojima nazive i ne znam prevoditi.Najbolje se pokazala stocna i uljana repica posto daju najvecu zelenu masu i azota vezanog iz vazduha na korenov sistem.Istrazivanja su pokazala da dajuizmedu 5-6t/h zelene mase , 3-4t/h korenovu masu i sto je interesantno izmedu 100-120kg/h azota cistog ,kojeg ako preracunamo na ureju od 46% (ako je) onda izpada oko 100kg ureje na jedno jutro .Pozto nemam stoke da dubrim kao alternativu sam mislio probati na ovaj nacin .Za pozitivno dejstvo na zemljista znam jer jedne susne godine kad sam orao suncokretiste i uljanu repicu muke preziveo ,u suncokretu plug iskace iz zemlje a u repici traktor nemoze da vuce pruguta zemlja plug . Ljudi ja vas molim da iznesete misljenje bio to dobar ili los ,svaka dobro dode. Jos bolje ko iskustvo moze da podeli sa nama jer sve manje stoke njive nam oslabe i svaka prihrana dobro dosla . HVALA VAM UNAPRED !!! :ppozdrav: :ppozdrav: :ppozdrav: :ppozdrav: :ppozdrav:
 
Pozdrav mihalyocska, zelenišno đubrenje nije ni nova a ni stara stvar. Osnovno je da se odlučiš šta bi i kako radio. Nije potrebno da usev za zelenišno đubrenje zaoreš. Evo jedan primer: u jesen usitniš žetvene ostatke i pooreš (ako radiš obradu plugom) odmah posle toga poseješ na primer ozimu grahoricu. Ostaviš je da lepo raste akumulira azot i u proleće potanjiraš 1-2 puta i na to poseješ kukuruz. Uljana repica nije usev za zelenišno đubrenje. To su leguminoze kao grahorica i stočni grašak koji mogu da obezbede i masu i azot. Nisam ti napisao da treba u proleće da zaoreš ovu masu zato što to nije potrebno. Koren grahorice je lepo stabilizovao zemlju, sačuvao azot i treba samo "pomeriti" zemlju do dubine setve kako bi ulagač pomerio seme. Na Intrnetu traži "pokrovni usevi" ili na engleskom "cover crops". Naravno imaš i "hvatače" useve kao što je raž ili na engleskom "catch crop". Link http://attra.ncat.org/attra-pub/covercrop.html na engleskom je.
Samo napred ima i u nekim domaćim knjigama.
Gariša.
 
Sustina catch crop... biljke hvataca je da "uhvati" nitrate da se ne bi spustali descedentno (na dole) zajedno sa padavinama, i da dodju u predele gde nece biti upotrebljene od strane useva. Nitrati ili NO3- se ne vezuju za zemlju te su podlozni ispiranju pri padavinama.

Kod zelenisnog djubrenja je JAKO VAZNO znati momenat zaoravanja biljaka koje se gaje za zelenisno djubrenje. Taj momenat je neposredno pred CVETANJE ili u momentu cvetanja. Tad u biljkama ima najvise azota u mineralnom obliku.
 
Jel možeš da nam napišeš neku računicu, koliko ima ulaganja, a kolika je dobit?
 
Zorane sad bas i nemam vremena sutra imam ispit iz ovih tematika(agrohemija) pa cemo posle racunati ::novac::
al trebalo bi da ima neke racunice .....najbolje su biljke koje daju veliku masu i koje su povrh toga azotofiksatori....
 
Dragan18 je napisao(la):
ljudi nisu informisani. :ppozdrav:
Ima i informisanih i onih koji su probali.Nekad uspe ali većinom ne uspe.Razlog ,nemoguće nicanje zbog manjka padavina u vreme setve (u suvom ratarenju).
 
Ne postoji univerzalno rešenje, treba probati razne kulture raž, ječam, slačica itd. Semena koja su jeftina i imaju veliku enrgiju nicanja da potisnu korove. Ne zaorava se niti tanjira već se lomi i poleže rebrasim valjcima. Naravno posle ostaje problem sejačica koje mogu da rade u malču što je velika prednost naročito u sušnim godinama.

Jos jedan jedan dobar sajt pored ATTRA je i SARE http://www.sare.org/publications/bulletins.htm
 
Evo sta sam izkopao i preveo za postrnu setvu
slacica uljana rotkva hajda stocna repica
optimalna setva avg.-sep avgust jun-avg. avg.15-avg.30
kolicina sem.kg/h 15-20 20-25 50-60 10-15
zelena masa t/h 25-35 30-50 20-25 35-45
masa korena t/h 10-15 12-20 10-12 15-20
dubina korena cm 50-70 60-100 40-50 80-100
vezivanje nitrata-N kg/h 100-130 100-130 60-80 100-130


Kodmene je stocna repica pobedila za probu je najeftinija varianta , malo semena koje i nije ni skup a obradu bi svakako uradio . :ppozdrav: :ppozdrav:
 
Stvarno smo stidljiv narod ? ili stvarno nema nikog da je vec probao ovakav vid dubrenja da nam iznese iskustva tu na forum makar to bio namerno ili slucajan pokusaj . Par godina mi je vec u glavi misao za probu samo odluka falila , puno bi mi znacilo necije iskustvo .HVALA ! :D :ppozdrav:
 
Ja godinama zaoravam grahoricu ma sta da vam kazem nema greske ,to su nasi stari radili,odrazi se na prinose samo tako e sad zavisi od cene nije jeftina grahorica,na institutu je 90 din ::namigivanje::
 
grunt je napisao(la):
Ja godinama zaoravam grahoricu ma sta da vam kazem nema greske ,to su nasi stari radili,odrazi se na prinose samo tako e sad zavisi od cene nije jeftina grahorica,na institutu je 90 din ::namigivanje::

Reci koju agrotehniku koristis sa koliko semena ? :D
 
Obicno kad skinem pšenicu,izbaliram slamu ili je zaorem,zatim spremim zemljiste i posejem oko 60,70kg grahorice ciste uredjene,i u jesen je zaorem duboko oranje,a na prolece pepeo ::traktor:: ako nekom treba grahorice neka se javi na PP.
 
Nazad
Vrh