Ishrana muznih krava

Za 6000 litara sa dobrim kabastim delom obroka ne bi smeo potrošit toliko koncentrata.
I taj koncentrat ne treba bit toliko kvalitetan (skup), ko za krave sa npr. 8000 litara.
 
Poslednja izmena:
Slažem se sa Tinom jer video sam dosta prirucnika o ishrani muzara i nisam video nigde takve podatke, evo par recepata za ishranu, ako se ne varam mislim da je u pitanju 7000l mleka:

tabl. 1



1. kukuruzna silaža 25 kg
2. seno lucerke 5 kg
3. seno crvene deteline 5 kg
4. Pivski trop 5 kg
5. pšenične mekinje 1 kg
6. ovas (zob) 2 kg
7. tritikale 3 kg
8. stočna so 0,05 kg
9 premiks 0,200 kg
10 super koncentrat 30% 3 kg




tabl. 2



1. kukuruzna silaža 20 kg
2. seno lucerke 5 kg
3. seno ječma i grahorice 3 kg
4. silaža grahorice i ovsa 3 kg
5. senaža lucerke 5 kg
6. pivski trop 2 kg
7. suvi repin rezanac 1 kg
8. pšenične mekinje 1 kg
9. ovas 2 kg
10. tritikale 3 kg
11 grašak zrno 2 kg
12 stočna so 0,05 kg

13 super koncentrat 30% 2 kg
 
Poslednja izmena:
silaza i senaza su jeftina hraniva - sa male povrsine se dobijaju velike kolicine kabaste hrane, ali obrok se sastoji iz kabastog i koncentrovanog dela
postoje tablice koje pokazuju okvirne potrebe zivotinja u laktaciji, zasusenju...
na osnovu potreba se vrsi formiranje obroka kako bi se zadovoljile potrebe zivotinje za odrzavanje dobre telesne kondicije i odgovorajucu proizvodnju mleka ili pravilan razvoj teleta
za svako hranivo postoje vrednosti - okvirne - i na osnovu svih tih podataka se vrsi formiranje obroka
da napomenem da ratarska proizvodnja mora biti uskladjena - prilagodjena stocarskoj, znaci proizvodi se hrana za potrebe krava ili bilo koje druge kategorije
a u praksi obicno nema dovoljno pa im dajes nekako ravnomerno kolko imas, zato kazem da svako mora imati neku svoju racunicu - na osnovu onoga sto ima mora sam organizovati obrok koji ce zadovoljavati potrebe zivotinje kolko-tolko da bude u dobroj kondiciji, da redovno ispoljava estrus, da ima dobru koncepciju, da daje zdravu i vitalnu telad
a sto se tice kupovine gotovog koncentrata i to individualno zavisi pocev od toga koje kuce imaju promotere u blizini, znaci da postoji realna mogucnost nabavke, zatim kvalitet, cena, uslovi placanja itd... i to sve treba uklopiti u cenu mleka, sira, kajmaka kojeg vec proizvoda koji donosi prihod da bi se isplatilo to raditi
 
au nikola_vuk
varijanta 1
treba da na svojim povrsinama imas zasejano : kukuruz, psenicu, ovas, tritikal, grasak, lucerku, crvenu detelinu - 7 polja
a u varijanti 2
silazni kukuruz, lucerku, jecam i grahoricu, ovas i grahoricu,psenicu, ovas, tritikal i grasak - 8 polja
pa sracunaj agrotehniku za sve, vreme izvodjenja radova, i potrebne povrsine tih kultura za odredjeni broj krava pa nam javi rezultat
 
Naravno da si u pravu, ovo je idealna varijanta, posle se vracamo na ono sto si ti pricao, tj. zavisi sta imas, tako da mozes nesto i da kupis, i da modifikujes recepturu, recimo ovde je treber oko 0.04e ili ti oko 4 dinara, sasavim je logicno da ga necu stavljati samo dve ili pet kilograma nego cu ga (kad ga ima) forsirati na 8-10kg, i smanjiti one komponente koje kupujem.
Mozda se nismo shvatili, ali recepte koje sam napisao sam stavio zbog toga sto ne mogu da verujem da kravi koja daje u vrhu laktacije 45l mleka treba dati 15kg koncentrata.
 
Kravu i ne možeš 'direktno' nahranit za 45-50 kg mleka.

Za tu proizvodnju ju moraš krmit od tada kad ju zasušiš.

Mislim, za visoku proizvodnju joj trebaš dat toliko koncentrata, da moraš bit vrhunski majstor u prehrani sastaviti takav obrok bez velikih zdravstvenih problema za životinju.

Takva proizvodnja se 'podržava' iz telesnih rezervi krave.
 
Za ozbiljnu proizvodnju mleka neophodna je ishrana koja mora da podrzi tu proizvodnju,a da ne ugrozi zdravlje krave.
Bez dobro osmisljenog setvenog plana nema ni dobre i JEFTINE ishrane.Obrok mora da se bazira na kabastim hranivima i to u dobroj srazmeri proteinskih i energerskih hraniva,a po savetu stracnjaka u kabastom obroku mora da bude najmanje dva PROTEINSKA i dva ENERGETSKA hraniva.

Najeftiniji izvor proteina je senaza stocnog graska sa zitaricama (ovas ili raz ) i lucerka.Dobro spremljene senaze od ova dva hraniva mogu imati oko 20%lako svarljivih proteina.Tehnologija proizvodnje je jako dobro poznata i primenom agrotehnickih mera u nasim uslovima postizu se odlicni prinosi.

Energetska hraniva kao sto su silaza cele biljke kukuruza,silaza st.sirka ili senaze ljulja i sudanske trave su dobra i jeftina.Takodje u nasim uslovima daju dobre prinose i neke proizvoljne kalkulacije kazu da proizvodnja jednog kilograma ne prelazi 4 dinara.

Ako se u ishrani visokomlecnih krava iskljuci sezonski karakter ishrane,proizvedu dovoljne kolicine gore pomenutih hraniva i ta hraniva izanaliziraju,tek tada mozemo sastaviti obrok i da sa velikom sigurnoscu utvrdimo cega ima a sta jos kroz koncentrat dodati u obrok.To je vec ozbiljna ishrana.

Primera radi,ako se obrok sastoji od senaze graska i sena luceke kao proteinskog dela i silaze kukuruza i senaze sudanske trave kao enrgetskog dela,realno je pretpostaviti da vec obroku ima oko 15% proteina i da kroz koncentrat dodajemo 3 %.Proteini koji se nalaze u ovim hranivima su lako svarljivi i sto je vazno,jeftini su.

Koncentrat koji je pozeljno proizvoditi na gazdinstvu,iz vec poznatih razloga o kojima smo pisali,mora da se sastoji iz lako dostupnih hraniva i da njihov broj bude sto manji.Kao osnov u izradi koncentrata treba se bazirati na vlazno siliranom zrnu kukuruza,ima daleko vece iskoriscenje hranjivih materija od suvog zrna i na zrnu graska kao izvoru proteina.Uz to suncokretova sacma sa 33% i stocno brasno su dovoljni kao hraniva.Nije veliki broj hraniva,lakse se radi i skladisti,jednostavno manje se misli.Naravno vitaminsko mineralni deo je obavezan ( stocna kreda,dikalcijum fosfat i dobar premiks,razlicit za svaku fazu ishrane u toku godine).
Recepture koje je objavio Nikola su suvise komplikovane i samim tim i zastarele.Zamislite samo koliko treba prostora za sl;adistenje toliko razlicitih komponenti i sve vam je jasno,Uvek je prisutna i mogucnost greske prilikom izrade tako komplikovanih smesa.Koncentrati koje kupujemo imaju 4,75 MJ/kg SM,a kravama koje daju oko 25 l mleka treba 6 MJ/kg energije.Kod krava koje daju vise od 30-35 l neobhodno je 7 MJ/kg energije i dodavanje animalnih hraniva u vidu protektiranih masti.Ovo sam naveo kao primer cega u samom startu nedostaje.

Znaci ako je ishrana bazirana na jeftinim,ali i ujedno kvalitetnim kabastim hranivima,dodavanjem sve skupljeg koncentrata samo dopunjavamo ono cega nedostaje u obroku.ta kolicina je minimalna i ne poskupljije proizvodnju kao u slucaju kada se obrok sastoji od silaze,sena i ogromnih kolicina koncentrata.

Uz veliku novcanu ustedu,ovakav nacin ishrane je jako dobar sto se tice zdravlja krava.....lakse se tele,ne obolevaju,imaju daleko duzi vek,a i dobiveno mleko je po svim pokazateljima boljeg kvaliteta.
 
tabl. 1



1. kukuruzna silaža 25 kg
2. seno lucerke 5 kg
3. seno crvene deteline 5 kg
4. Pivski trop 5 kg
5. pšenične mekinje 1 kg
6. ovas (zob) 2 kg
7. tritikale 3 kg
8. stočna so 0,05 kg
9 premiks 0,200 kg
10 super koncentrat 30% 3 kg


Pogledaj razliku u ovom receptu i tome sto si sam naveo, koliko je vise komponenti u ovoj recepturi? Meni je treber odgovarao jer ga imam u blizini i kosta oko 0.04e/kg tako da moze da ga ide i vise, ako se ne varam mislim da biovas i mekinje mogle skroz da se skinu a da se sa vise sena poveca celuloza.
Naveo sam ranije ovo je samo primer, mislim da sam sa ovog foruma skidao tablice o hranjivim vrednostima, tako da samo treba malo upodobiti sa trenutnim mogucnostima, o tome je i Cika_Jova pisao.
 
ne bih mogao da se slozim sa povecanjem sena na ustrb ovsa i mekinja iz vise razloga, a najprakticniji je da je seno rizicno i skup posao, dok recimo ovas samo posej i malo posoli djubretom i ne pipaj ga do vrsaja, a inace sadrzi lako svarljive proteine, a ko ima povrsinu da zaseje psenicu i ona nije veliko ulaganje u odnosu na recimo kukuruz racunato / ha, psenica se dalje moze menjati za mekinje ili kupiti u zetvi mekinje kada im je cena najniza, a zito prodati po novoj godini kad mu je cena u porastu...
inace tine - kod mene je u stali krava koja je izbacila 46l mleka dnevno, ima u nekoj temi sam napisao recepturu koncentrata koji sam pravio i jela ga je 10kg dnevno

inace mladji clanovi citajte teme od pocetka pre nego sto postavite pitanje jer se u vise navrata ponavljaju jedne iste stvari
 
Znam da je teže spremiti seno nego ovas i kupiti mekinje, ali sam to rekao sa aspekta smanjivanja broja komponenti u ishrani, a sa druge strane pošto već moraš da spremaš seno, spremiti ga zu malo većim količinama mislim da ne bi bio problem, a definitivno mislim da bi se ishrana poprilično poboljšala sa lucerkom.
 
@tine

Da li bi ste mogli da nam detaljnije opisete sastav obroka i kolicinu.Takodje razliku letnji-zimski obrok...?

Hvala.
 
letji obrok - seno, zeleni konvejer
zimski - silaza, repini rezanci
ranije dok nije bilo silaze preko cele godine
 
Hvala..!!

Van teme je,ali nikada necu zaboraviti kako me je jedan polaznik srednje poljoprivredne skole pitao.....,,kakve veze ima zeleni kontejner sa ishranom stoke,,.....danima sam se smejao.
Bilo davno,sada je on jako dobar strucnjak,ali nazalost veoma je daleko.
 
Citajuci knjigu od Grubica i Adamovica, video sam neke linkove za programe za izradu recepture za ishranu krava, pa sam uspeo da pronadjem program i da ga skinem, mislim da je super ali je pitanje koliko sam ja merodavan za to evo ga link pa probajte dairy cattle
 
Pozdrav svima na forumu. Interesuju me recepture koncetrata za tov junadi pa reko da se javim u ovoj temi jer je slicna. Izvinjavam se ako sam trebao otvoriti novu temu. Interesuje me kakve smese pravite za tov junadi, koje su po vama najisplatljivije, sa koliko su proteina. Sta mislite o sledecoj smesi:
kukuruz u klipu 60 %
tritikal 12 %
stocno brasno 15 %
sunc. sacma 10 %
premiks, so, kreda 3%
Ovo sam naveo primer jer bih u tom sastavu hraniva mogao da proizvedem veci deo hraniva. Mislim da bi to hranivo bilo sa priblizno 11.5 - 12 % proteina. Zanimaju me vasa misljenja, hvala unapred.
 
Malo nam je zamrla tema,pa evo par zapazanja vise kao zanimljivost.


Čitam u literaturi da je krava rase hojštajn Lucy za 365 dana dala 34175 kg mleka doduse sa ,,samo,,2,6 % posto mlecne masti (MM),a krava Greenridge Berretta Accent rase dzerzej 18891 kg sa 4,8 % MM.

Prosto da covek ne poveruje,a svakako mora da se zapita...pa sta jedu ? :sta:

Nisam nasao neko opsirnije objasnjenje,ali nesto se ipak moze zakljuciti.Kaze nauka da ovako visoka proizvodnja prvenstveno polazi od genetskog potencijala i mogucnosti konzumacije velikih kolicina visokokvalitetnih hraniva i to do 5,6% suve materije u odnosu na telesnu masu.Koliko je to?Ako je holstajnka Lucy teska 625 kg ona dnevno jede 35 kg SM.Odnos kabastih hraniva i koncentrata je 70-30,pa je to dnevno silaze i senaze 61,25 kg,a koncentrata 12,6 kg.Iako se potencira na izuzetnom kvalitetu hraniva za ovakvu proizvodnju I ,,hemija,,je jedan od glavnih faktora I o tome nesto kasnije.
Nesto o kolicini mlecne masti.Ako se dobivena kolicina mleka preracuna u 4% imamo sledeci rezultat.Holstanka 34175 x 2,6 : 4 dobijemo 22 213 kg.mleka sa 4% mlecne masti ili 888,5 kg mm.
Accent rase dzerzej…..18891 x 4,8 : 4……………22 669kg.mleka sa 4% mlecne masti ili 906,7 kg mm
Znaci nije sve ni u kolicini.Dzerzejka sa skoro duplo manjom kolicinom mleka, ima na godisnjem nivou skoro 20 kg ciste mlecne masti vise od svetske rekorderke
 
Na farmama muznih krava u SAD,sve krave dobijaju na 14 dana u proseku po 30 mg hormona BST...( govedji somatotropin ).Sampionska grla sigurno i vise.U Evropi je zabranjena upotreba ovog hormona,pa samim tim i kod nas.
Inace ovaj hormon je stalno prisutan u mleku i nasih krava,ali sigurno u mnogo manjoj kolicini od ovog ,,jenkijevskog,,
A sto se tice posilaka i ostalih gluposti,moram da priznam da nesto nisam pratio i nisam bas upucen.
 
to ti je sto si ti naveo BST je kratica od Bovine SomatoTropin , a komercijalni (tržišni) naziv proizvoda je Posilac
 
Hvala ! Prredpostavljao sam,ali nisam bio siguran.Kako se BST i normalno nalazi u mleku,...,,strucnjaci,, iz SAD tvrde da je ljudski organizam priviknut na njega i kao takav nije stetan za ljudsko zdravlje.Vrsi se veliki pritisak na zakonodavstvo evropskih zemalja da dozvole njegovu upotrebu i u Evropi.
A kako kazu poznavaoci,proizvodnja ovog hormona nije skupa,a donosi ogroman profit i eto razloga za velika lobiranja i ubedjivanja.Inace povecanje ,,mlecnosti,,sa upotrebom BST hormona je oko 20 %.

Lucy je dala za 365 dana 22 213 kg 4%-tnog mleka.U normalnoj laktaciji za 305 dana to bi bilo 18 561 kg.Ako anuliramo ucinak datog BST od 30 mg na 14 dana od minimalno 20%,a toliko se racuna da ima ,,ucinak,, dobijemo rezultat od 14 849 kg,sto je i dalje veoma visoka mlecnost i ima vise rezona od one prve cifre.
 
Poslednja izmena:
Nazad
Vrh