Nojevi - razmnožavanje, podmladak, gajenje

novii

Administrator
Urednik
Učlanjen(a)
24 Jul 2007
Poruka
9.339
Lokacija
Apatin
Uprkos tome što dobar deo stvari nije pravno uređen u vezi sa gajenjem nojeva, mislim da je to zanimljiva grana poljoprivrede koja će doživeti ekspanziju. Naravno kad vlas završi sa povećanjem poreza (kojima subvencioniše gubitaške delovo poljoprivrede ) i uredi oblast klanja i prerade nojevog mesa. Pa da se nojevo meso može izvoziti bez problema.

Kada je reč o gajenju nojeva, sve počinje sa podmlatkom, od čega treba izvesti odrasle nojeve, bilo za tov ili za dalju reprodukciju. Sve počinje od toga što se biraju zdrave ptice od kojih se prikupljaju jaja, koje posle toga idu u inkubator, a potom i pravilnu brigu o izleženim mladim nojevima. A odgoj mladih nojeva se delu u 4 različite faze: 2-5 dana, 5-20 dana, od 1-4 meseca i period do 1.5 godina.

Nojeva jaja se izležu posle 42 dana, ali pilići noja mogu da budu tri dana bez vode i četri dana bez hrane. Kada se počne prihranjivati i pojiti vodom, odvaja se u poseban deo u kojem se vrši dodatno zagrevanje uz pomoć sijalica "kvocki".

Potom se pilići nojeva prebacuju u prostor u kojem se nalazi prostirka od peska, tu im treba obezbediti temperaturu od oko 25 stepeni sve do perioda od 3 meseca. Kada se prebace posle toga u boksove ograđene žicom visine 2 metera, treba ih držati tako da sve jedinke budu približno iste veličine.

Ako enko ima praktičnih iskustava i neke slike bilo bi zanimljivo, pošto sam ja ovo gore napisao isključivo teoretski, da bi se članovi foruma malo bolje upoznali sa gajenjem nojeva.
 
U pokušaju da pronadjemo još zainteresovanih za Temu, evo još malo teorije, obogaćene fotografijama. Prenosimo integralni tekst (u tri nastavka), autor Dr. Russ Stanoylovic, dok su fotografije ubačene naknadno.

NOJEVI (Ostrich, Struthio camelus)
Dr Russ Stanoylovic - Prvi deo

"Razmnožavanje nojeva

Ženke nojeva postaju polno zrele između druge i treće godine života, dok mužjaci polnu zrelost dostižu godinu dana kasnije. U severnoj hemisferi sezona parenja traje od marta do oktobra, dok na južnoj hemisferi ta sezona traje od avgusta do februara. Produženje dana je odlučujući faktor za početak sezone parenja.

Na početku sezone parenja mužjaci pokazuju uočljivo crvenilo na potkolenici, na kljunu i oko očiju. Intenzitet crvenila je povezan sa polnom sposobnošću kod mužjaka i posledično sa uspešnošću oplodnje jaja. Nojevi ponekad napune jednjak vazduhom tako da vrat izgleda kao naduvani balon. Kada se ovo desi nojevi puštaju nizak, monotoni zvuk.


Kada se nojevi za parenje drže u većoj grupi, prirodnim putem dolazi do stvaranja parova. Mužjaci privlače pažnju tako što izvode poseban “ples” pred ženkama. Polno sposobniji mužjaci mogu da opsluže nekoliko ženki. Međutim, ukoliko je brojčani odnos ženki prema mužjacima veći dolazi do opadanja uspeha oplodnje. Poželjno je da se grupe za parenje (jedan mužjak na 3 ženke) drže u odvojenim, ograđenim prostorima. Ukoliko ovi uslovi ne postoje, onda će mužjaci potrošiti previše energije boreći se međusobno. Mesta na kojima se vrši parenje bi trebalo pred sezonu parenja uzorati i ponovo zasejati, kako bi se uklonili svi mikroorganizmi koji inače mogu da zaraze jaja. Ukoliko imate na raspolaganju dovoljno prostora, možete nojeve premeštati sa jedne polovine ograđenog prostora na drugi, tako da se ceo prostor nikada ne koristi odjednom. Ovakav pristup odgoju daje vam dovoljno vremena za čišćenje i rasađivanje. Kada se formiraju grupe za parenje, novonastali parovi će odabrati teritoriju i mužjak će napraviti gnezdo tako što će iskopati rupu duboku 15–20 cm, prečnika 1–3 m.

Nakon što je gnezdo napravljeno, običan pokrov se može postaviti preko da bi jaja ostala suva. Pred samo parenje mužjak izvodi “ples pred parenje”: kleči na kolenima i maše krilima, vrat mu je savijen u oblik slova ‘S’, a glavu klati levo - desno udarajući njome o bokove.



"Ljubavni ples" pred parenje

Nakon plesa, ženka zauzima potčinjen položaj tako što spušta vrat i glavu blizu zemlje, dok krila usmerava nadole i drži ih odvojeno od tela. Tokom kopulacije, penis mužjaka odlaže seme u kloaku ženke pored otvora jajovoda.

Tokom prve sezone polaganja jaja, ženke snesu između 10 i 30 jaja. Ovaj broj se kasnije povećava i iznosi između 40 i 70 jaja. Ženke ne snesu sva jaja odjednom, već nose po jedno jaje svaka 2–3 dana, sve dok broj jaja ne dostigne 20. Nakon toga, sledi pauza posle koje ženka polaže drugu grupu jaja. Ovaj proces može da bude ometen lošim vremenskim prilikama koje ne karakterišu godišnje doba.


Dobra grupa za parenje proizvodi jaja koja su u 90% slučaja uspešno oplođena. Dešava se da jaja sa početka i kraja sezone budu slabije oplođena. Ukoliko se pravilno brine o zdravlju nojeva i ukoliko im se obezbede dobri životni uslovi, nojevi mogu da budu produktivni 25–35 godina, što znači da se kupovina nojeva za razmnožavanje može smatrati kao dobra, dugoročna investicija. Nojevima bi trebalo dopustiti da leže na jajima u toku prvih 6 godina, jer se može kasnije dogoditi da odbiju da snesu jaja.

Neki uzgajivači predlažu razdvajanje polova na dva meseca pre same sezone parenja, što dovodi do boljeg raspoloženja za parenje u samoj sezoni".

...... nastaviće se ....

:ppozdrav:
 
NOJEVI (Ostrich, Struthio camelus)
Dr Russ Stanoylovic - Drugi deo


"Jaja i postupanje sa njima
Jaje noja je ovalnog oblika sa ljuskom porcelanskog sjaja. Jaje poseduje stotine malih pora. Jaja variraju u obliku, veličini, težini, strukturi ljuske i njenoj poroznosti. Prosečna veličina jajeta je 13 x 16 cm, a težina je između 1,1 i 1,9 kg. Ljuska je debljine od oko 2 mm i prekrivena je antibakterijskom slojem – kutikulom. U svom sastavu ljuska ima najviše kalcijum karbonata koji je ujedno i izvor kalcijuma za rastući embrion. Membrane ljuske koje su na unutrašnjoj strani sprečavaju ulazak bakterija tako što su molekularno selektivne, tj. propuštaju samo elemente veličine molekula.



Žumance jajeta (koje inače zauzima trećinu zapremine jajeta), obezbeđuje energiju i većinu hranljivih materija neophodnih za ishranu embriona. Žumance se nalazi u sredini, a tu ga drže dve čašice – halaze. U svežem jajetu embrion može da se vidi u obliku beličastog diska na površini žumanceta. Razvoj embriona počinje u telu ženke odmah nakon oplodnje, ali se zaustavlja kada se jaje snese i tako ostaje sve dok ženka ne počne da leži na njima, ili dok se ne stave u inkubator.
Belance snabdeva embrion vodom, delom potrebnih proteina i vitaminima. Zbog visokog pH i aktivnosti lizozoma, belance takođe obezbeđuje fizičku i mikrobiološku zaštitu embriona. Vitaminski i mineralni sastav jajeta zavisi od ishrane na kojoj su ženke držane, pre početka sezone leženja jaja.

Skupljanje jaja i čuvanje
Jaja bi trebalo sakupiti što pre nakon nošenja, bar jednom dnevno. Jaja bi trebalo staviti u odvojene plastične vreće da bi se izbegle zaraze, a tada se jaja mogu i obeležiti identifikacionim brojem. Jaja mogu biti inficirana na dva načina: spolja, tako što bakterije prođu kroz ljusku jajeta, ili iznutra od strane ženke, pre nego što se ljuska formira (npr. salmonelom).
Odlaganje jaja na nekoliko dana daje šansu belancu da se stabilizuje pred inkubaciju. U ovom slučaju, jaja se drže na temperaturi od 12–18o C u suvoj i čistoj prostoriji, a trebalo bi ih i okrenuti dva puta dnevno u drugom pravcu (ujutru napred, a popodne pozadi) čime se sprečava uvrtanje čašica koje drže žumance.
Prljava jaja se pre odlaganja moraju očistiti suvim putem. Neki farmeri dezinfikuju jaja tako što koriste formaldehidne pare, dok drugi preferiraju da ih peru. Pranje se vrši tako što se prvo prašina i zemlja uklone mekanom četkom, a onda se jaja polažu u sanitarni rastvor (koji bi trebalo da bude malo topliji od samog jajeta), na jedan minut. Na kraju se jaja brišu mekanom krpom, potapaju u vodu da bi se isprala, a zatim se ostavljaju da se prirodno osuše.


Inkubacija
U prirodi i ženke i mužjaci leže na jajima – ženke tokom dana, a mužjaci obično noću. Jaja su u kontaktu sa samom kožom noja roditelja, a temperatura na vrhu jajeta je uvek viša nego na dnu. Kako se smenjuju na ležanju, nojevi ih okreću i tada se ona ujedno i provetre. Inkubacija jaja obično traje 42 dana. U uslovima veštačke inkubacije, temperatura mora da dostigne 36o C. Pred kraj procesa inkubacije, temperatura može biti malo niža pošto embrion takođe proizvodi toplotu u kasnijim stadijumima razvoja. Relativna vlažnost vazduha bi trebalo da bude između 20 i 35%. Tokom 42 dana inkubacije, jaje isparavanjem vode i ugljen dioksida izgubi između 11–18% svoje težine. Brzina i količina kojom se gubi voda zavise od relativne vlažnosti u inkubatoru, kao i od broja i količine pora i debljine ljuske.

Pošto je svako jaje drugačije, brzina i količina izgubljene vode takođe varira. Idealno je da jaje izgubi 13% svoje težine tokom 42 dana. U praksi, gubitak težine se meri za svako jaje i u tom periodu gubitak vode bi trebalo da bude upola manji nego za 42 dana, tj. 6–7%. Dobra ventilacija u inkubatoru je takođe veoma bitna, zato što embrion mora da diše. Embrion uzima kiseonik i proizvodi vodu i ugljen dioksid koji se moraju odstraniti iz jajeta. Ukoliko nema dovoljno protoka vazduha, može se desiti da se embrion uguši."

......nastaviće se ....

:ppozdrav:
 
NOJEVI (Ostrich, Struthio camelus)
Dr Russ Stanoylovic - Treći deo

"Prostor za smeštaj inkubatora

Uslovi (temperatura, relativna vlažnost) u prostorijama u kojima je smešten inkubator moraju biti kontrolisani. Prostorija mora da se provetrava i to tako što se vazduh ispušta napolje, a ne da sve vreme cirkuliše isti vazduh. Mora biti omogućeno pranje u svim delovima prostorije. Posetioci ne smeju da ulaze u prostoriju sa inkubatorom, posuda za pranje obuće i higijenska odeća za sve radnike je neophodna oprema. Pre nego što se jaja stave u inkubator, sva oprema se mora oprati i dezinfikovati vrućom vodom i sapunom za dezinfekciju.

Fumigacija sa formaldehidnim isparavanjem

Doda se 20 ml formalina na 10g kalijum permanganata po metru kvadratnom inkubatora, dva sata na 25oC tokom zagrevanja. Fumiginacija se takođe može vršiti i dok se jaja nalaze u inkubatoru. Nakon ovog procesa, koncentracija se mora upola smanjiti i svi ventilacioni otvori moraju da se otvore.

Razvoj embriona

Jaja bi trebalo staviti u inkubator sa otvorima za vazduh nagore. Jaja se moraju okretati 2 do 8 puta dnevno. Ovo sprečava taloženja otpada u samom jajetu. Razvoj embriona se može pratiti tako što se pregleda koristeći jaku baterijsku lampu. Ovaj pregled bi trebalo vršiti svake nedelje. Neoplođena jaja ili jaja u kojima je embrion rano uginuo se moraju ukloniti, jer njihovo truljenje može da zarazi ostala jaja. U normalnim uslovima, kada embrion ugine oseća se miris sumpora, tako da se lako mogu pronaći i ukloniti neoplođena jaja. Kontaminacija se često širi ljudskim rukama i dodirom, tokom pregleda pod svetlom.


Leženje

Temperatura u delu inkubatora za leženje (izležionik, valjaonik) mora biti 2–3oC niža, a relativna vlažnost malo povišena u odnosu na ležionik (predvaljaonik). Jaja se moraju prebaciti u izležionik tokom 39 dana ili ranije, ukoliko se može čuti unutrašnje kuckanje. Ovo se dešava kada potpuno razvijen embrion probije membranu da bi uzeo vazduh, ali ne još i ljusku. Tada pile počinje da pijuče, a nakon nekog vremena, mišići vrata se stežu i jačaju što rezultira da pile probije ljusku. Posle probijanja ljuske, pile ima neograničenu količinu kiseonika i može samo da se oslobodi ljuske. Posle probijanja unutrašnje membrane, pile ne može da preživi više od 2–3 dana. Neki pilići noja su loše pozicionirani u jajetu ili nemaju dovoljno snage da se probiju kroz ljusku, tako da ovim pilićima treba pomoći. Pre samog izleganja, kesa žumanca je apsorbovana u stomaku pileta tako da se pupak (na mestu gde se pupčana vrpca spaja sa kesicom žumanca) posle izleganja mora poprskati nekim dezinficijensom (npr. jodom). Pilići moraju ostati u izležioniku gde su se izlegli sve dok se potpuno ne osuše, tj. dok njihovo perje ne postane baršunasto. - Dr Russ Stanoylovic"

:ppozdrav:
 
Interesuje me koliko bi kostao jedan par mladih nojeva?Hvala :ppozdrav:
 
Cena Nojeva zavisi od više faktora, prvenstveno od uzrasta. Sedmodnevno pile je od 100-200 evra. Dvomesećni noj je od 200-300e (?!)
Cena Nojeva spremljenih za klanje , dakle od 12-14 meseci starosti je 450-700 evera. Veoma značajna cena je nojeva koji imaju svoju životnu starost i polno su reproduktivni, između druge i treće godine života. Cena takvog primerka je i do 4000 evra.
Ono što je interesantno, nojevi nisu baš popularni na ovim prostorima, zbog cene mesa, boje koja je jako tamna, ali njihovo meso je najzdravije od svih ptica, sa najmanje holesterola.
Ispaltivost držanja nojeva ne sastoji se samo u mesu kojeg, uzgred, ima najmanje blizu 20%, najviše ima kože ( preko 60%) kaja je svetski cenjena i treba obezbediti plasman na svetskom tržištu.
Cena kože noja se kreće od 200-300. evra.
Perje je još skuplje i cena je 250-350 evra. Mast noja ima specičnost i cenu koja nije zanemarljiva: od 55-80 evra/kg. Ne mogu da se setim cene za nokte koji su traženi na svetskom tržištu.

Pre 6-7 godina smo se zanosili idejom da "probamo" sa držanjem para nojeva, ali sve je odmah "palo u vodu".
Noj je neispalativ za domaćinstvo jer ima jako mali procenat mesa, ali kada bi bilo organizovan plasman na svetskom tržištu, rađeno po propisima i svetskim standardima, držanje nojeva bi bio jako unosan posao.

Noj star 12-14 meseci, težine nešto preko 100 kg, spreman za klanje, dao bi negde oko 20 kg čistog mesa. Perje oko 15-16% sumnjam da bi našlo svoje tržište kod nas, kao i za kožu što čine najskuplje delove noja.

Da, ženka za godinu dana snese od 80-100 komada jaja čija težina je blizu 2 kg po komadu

Kada preguraju neki period osetljivosti, nojevi su jako otporni i izdržljivi, nisu ni zahtevni.
 
Популарност нојевог меса у Европи је имала свој бум у време појаве болести лудих крава. Тада се цена једне нојевске породице (2+1) кретала код нас око 7.000€ а из увоза око 5.000 . Тренутно има оглас за 1.200€. Инеренсантно је да је највећи одгајивач код нас (мислим из Суботице) кренуо на гајење Емуа као рентабилнијих и лакших за узгој.
 
Nazad
Vrh