Agrotehnika u kukuruzu

Rabadzija

Član
Učlanjen(a)
31 Maj 2010
Poruka
3.156
Lokacija
Sever Bačke
Polako se zavrsava zetva kukuruza i nastupa period osnovne obrade i djubrenja za narednu sezonu,iako sam relativno nov na forumu vidim da nije otvorena ova tema a posto sam vec drugu godinu povecao povrsine pod kukuruzom interesuje me i sama agrotehnika kod proizvodjaca koji ostvaruju vrhunske prinose u proizvodnji
....Covek se uci dok je ziv......
Ovom prilikom bih zamolio i Branka da ako je bio na ogledima Tamisa gde primenjuju razne tehnologije obrade da nam prenese utiske (hvala ti sto si me zvao na oglede,bio sam zauzet tada)
 
Agrotehnika u kukuruzu kojom se postizu pravi prinosi nije nova, zna se sta se sve treba uraditi , ako je konvencionalna obrada : analiza zemljista , na osnovu analize ide kolicina P i K koja se zaorava (u slucaju da ima biljne mase ide 5-7 kg uree po toni mase) , sve se to lepo zaore. na prolece se baci ostatak azota koji je predvidjen planom djubrenja An ili KAn u zavisnosti od PH vrednosti zemljista. Profesori kazu ne treba bacati ureu predsetveno , a evo i zasto "urea je organskog porekla i ona mora da se razlozi da bi bila dostupna biljkama a to znaci da treba da je razloze mikroorganizmi koji su pri nizim temperaturama neaktivni, sto implicira da ona nece biti dostupna mladim biljkama kojima je potreban azot da intenzivno rastu" to bar kazu profesori ,a praksa kaze drugacije. NAkon predsetvene pripreme odabrati hibrid koji je rodan, trpi gusci sklop i otporan je na susu. Dooobro pregledati kolicine padavina koje su bile tokom zime , i prognoze i najave meteorologa o padavinama u toku tekuce godine , zatim inokulisati seme sa nekim preparatom tipa Slavol, Agrostemin , Biofor itd. posejati ,zatim aako je potrebna folijarna prihrana , prihraniti usev i odrzavati biljku zdravom, jer samo zdrave biljke mogu dati dobar prinos.

Sto se tice konzervativne obrade tu ima dosta caka koje ja ne znam a kad budem znao tacno napisacu .. sustina je da se tezi tome da se potrosi sto manje energije za obradu stim da se struktura zemljista bitno ne promeni ,kao ni prinos. I da dobijes manji prinos, opet si potrosio manje para tako da je zarada ista , a manje si radio i manje si habao masine.
 
ma urea se baca predsetveno ali ne 3dana pred setvu nego 30 dana ja sam lično razgovarao sa likom koi je iz Vrbasa savetodavac nemogu se setiti imena stariji neki čovek i on mi je savetovao ureu oredsetveno ali ne pred samu setvu nego ranije barem mesec dana ranije :cao:
 
pidikanac je napisao(la):
ma urea se baca predsetveno ali ne 3dana pred setvu nego 30 dana ja sam lično razgovarao sa likom koi je iz Vrbasa savetodavac nemogu se setiti imena stariji neki čovek i on mi je savetovao ureu oredsetveno ali ne pred samu setvu nego ranije barem mesec dana ranije :cao:
ti stariji(dosta stariji) mogu da okace macku o rep svoju strucnost (osim ako se u medjuvremenu nisu usavrsili )
svaki dan se otkrije nesto novo na polju poljoprivredne proizvodnje...ja verujem profesorici na fakultetu. A i logicno je jer se urea mora razloziti a za to je potrebno vreme a mikroorganizimi se tek s proleca aktiviraju sto znaci da je taj azot dostupan u punom svetlu tek negde jun-jul. Azot je kukuruzu izrazito potreban u pocetnim fazama razvica ...da bi imao pravi start, i kasnije je naravno potreban azot ali ne toliko koliko u ranijim fazama razvica. E sad , to je teorija, a u praksi se siroko koristi predsetveno i to 7-10 dana pre setve.


ZOrancile
rekao sam u prvom postu, baciti deo azota u obliku uree kad se zaorava biljna masa i onda na prolece dodati AN ili KAN za preostalu kolicinu potrebnog azota ...AN ako je zemljiste blago alkalno (ph od 7 do 7,5) ili izrazito alkalno (gipsovanje) a KAn ako je zemljiste blago acidoidno (ph 6-6,5) ili izrazito acidoidno (tad primeniti i meru kalcifikacije) redovno proveravati PH jer da bi biljka mogla uopste da usvoji ono sto se baci mora zemljiste biti neutralne PH reakcije.
 
pidikanac je napisao(la):
ma urea se baca predsetveno ali ne 3dana pred setvu nego 30 dana ja sam lično razgovarao sa likom koi je iz Vrbasa savetodavac nemogu se setiti imena stariji neki čovek i on mi je savetovao ureu oredsetveno ali ne pred samu setvu nego ranije barem mesec dana ranije :cao:
milan borojevic?
strasan tip! ::svaka cast::

dragane, pola tvojih "procedura" bi' ja izbacio.
prvo, ureu je u jesen gotovo nemoguce nabaviti.
a i da je nabavim, sta cemo s racunima i subvencijama?
meteorolozi i prognoza padavina za celu godinu?
nemoj mi reci da se u to pouzdajes!
inokulacija?
jok!
folijarna?
o tome smo dosta tupili.
nema ni jednog jedinog ogleda koji pokazuje povecanje prinosa.
ureu bacam k'o pidikanac.pocetkom marta.
 
Predsetveno i ako neko praktikuje i uspartavanje u redove (moze oba) , zasto ? jer se ta dva djubriva direktno razlazu u Jone dostupne biljci. Biljka moze da usvaja samo jone (anjone i katjone) a to su NO3- (anjon) i NH4 +(katjon) , jedan se vise usvaja ako je zemlja blago alkalna a drugi ako je zemlja blago acidoidna (ako je zemlja neutralne PH reakcije podjednako se usvajaju oba jona to direktno znaci da biljka ima vise hrane) . Moje iskustvo sa ureom je dobro ali sam primetio da urea produzava vegetaciju biljke, a to direktno znaci veca vlaga pri berbi ili odlaganje berbe za neko odredjeno vreme.
 
Azot sa vlagom tone u zemlju! I ja preporucujem u rano prolece. Moze i bez setvospremiranja, onako na :cool:
 
Dragan18 je napisao(la):
A i logicno je jer se urea mora razloziti a za to je potrebno vreme a mikroorganizimi se tek s proleca aktiviraju sto znaci da je taj azot dostupan u punom svetlu tek negde jun-jul.
na temperauri od 8-10 stepeni, uz 15mm padavina, urea je razlozena za 17-20 dana.

redovno proveravati PH jer da bi biljka mogla uopste da usvoji ono sto se baci mora zemljiste biti neutralne PH reakcije.
delimicno tacno.
biljka usvaja svakako, samo se procenat usvajanja smanjuje sa padanjem ph.
evo sta je dinosaurus okacio macku o rep
Pri pH 7,00 (neutralna reakcija) iskoristivost azota je 70 %, fosfora 30 %, a kalijuma 60 %. Pri manojim pH vrednostima iskoristivost hraniva je manja.Tako je pri pH=6,00 iskoristivost azota 63 %, fosfora 15 %, a kalijuma se ne menja u odnosu na pH =7,00 tj. iznosi 60 %. Pri pH 5,00 (kisela zemljišta ) iskoristivost svih hraniva je znatno manja. Azot se iskoristi oko 40 %, fosfor 10 %, a kalijum 30 %.
 
Neko je pisao da kukuruz ima jako dubok koren, tako da ne bi trebalo da mu preko zime "pobegne" azot? Možda bi se bolje razložio ako bi duže bio u zemlji?
 
tarana je napisao(la):
pidikanac je napisao(la):
ma urea se baca predsetveno ali ne 3dana pred setvu nego 30 dana ja sam lično razgovarao sa likom koi je iz Vrbasa savetodavac nemogu se setiti imena stariji neki čovek i on mi je savetovao ureu oredsetveno ali ne pred samu setvu nego ranije barem mesec dana ranije :cao:
milan borojevic?
strasan tip! ::svaka cast::

dragane, pola tvojih "procedura" bi' ja izbacio.
prvo, ureu je u jesen gotovo nemoguce nabaviti.
a i da je nabavim, sta cemo s racunima i subvencijama?
meteorolozi i prognoza padavina za celu godinu?
nemoj mi reci da se u to pouzdajes!
inokulacija?
jok!
folijarna?
o tome smo dosta tupili.
nema ni jednog jedinog ogleda koji pokazuje povecanje prinosa.
ureu bacam k'o pidikanac.pocetkom marta.
prvo-Moze da se pogleda okvirno sta se ocekuje od padavina.
drugo- sve se moze kad se isplanira i kad ti znas sta ti treba.
Inokulacija je korisna
Folijarna prihrana odrzava biljku u kondiciji, treba potrefiti vreme tretiranja (ako uopste treba da se tretira tj. tretira se u slucaju da je biljka u losijem stanju )
 
zorancile je napisao(la):
Neko je pisao da kukuruz ima jako dubok koren, tako da ne bi trebalo da mu preko zime "pobegne" azot? Možda bi se bolje razložio ako bi duže bio u zemlji?
poenta je da azot bude slojevito rasporedjen u zemljistu.
kukuruz stigne do 4 metra, ali mu je ipak 90% korenovog sitema u prvih pola metra.
to sto dragan kaze apsolutno ima smisla, za one koji imaju sve vreme ovog sveta, kojima kisa ne ometa zetvu suncokreta, kukuruza, setvu zita, koji imaju goriva za bacanje, koji mogu da nabave ureu u jesen i kojima priznaju racune za subvenciju od 1. oktobra (o cemu se ministarsvo ne izjasnjava ove godine)
 
zorancile je napisao(la):
Neko je pisao da kukuruz ima jako dubok koren, tako da ne bi trebalo da mu preko zime "pobegne" azot? Možda bi se bolje razložio ako bi duže bio u zemlji?
kukuruz ima dubok koren glavna osovina korena ide i preko 2 metra dubine (u zavisnosti od hibrida) , a svi ogledi koji su radjeni u inostranstvu sa "spustanjem azota" u dublje slojeve kod nas tone u vodu ..zasto? zato sto je u Evropi zemlja strasno osiromasena sa organskom materijom i humusom zbog preteranog koriscenja mineralnih djubriva te se zbog toga azot nema za sta vezati. Kod nas je druga prica organske materije ima u normalnim granicama ...te je "bezanje" azota slabije izrazeno ili ga uopste nema.
 
Dragan18 je napisao(la):
prvo-Moze da se pogleda okvirno sta se ocekuje od padavina.
drugo- sve se moze kad se isplanira i kad ti znas sta ti treba.
Inokulacija je korisna
Folijarna prihrana odrzava biljku u kondiciji, treba potrefiti vreme tretiranja (ako uopste treba da se tretira tj. tretira se u slucaju da je biljka u losijem stanju )
sta se za ovu godinu ocekivalo od padavina?
daj mi jedan link sa ogledom za inokulaciju i folijarnu prihranu gde se vidi kontrola i povecanje prinosa.
 
tarana je napisao(la):
zorancile je napisao(la):
Neko je pisao da kukuruz ima jako dubok koren, tako da ne bi trebalo da mu preko zime "pobegne" azot? Možda bi se bolje razložio ako bi duže bio u zemlji?
poenta je da azot bude slojevito rasporedjen u zemljistu.
kukuruz stigne do 4 metra, ali mu je ipak 90% korenovog sitema u prvih pola metra.
to sto dragan kaze apsolutno ima smisla, za one koji imaju sve vreme ovog sveta, kojima kisa ne ometa zetvu suncokreta, kukuruza, setvu zita, koji imaju goriva za bacanje, koji mogu da nabave ureu u jesen i kojima priznaju racune za subvenciju od 1. oktobra (o cemu se ministarsvo ne izjasnjava ove godine)
organizacija rada
Post je spojen: [time]1288295467[/time]
_________________________________________________
http://www.slavol.rs/?p=onama,test
 
NE ogled proizvodjaca, tipa ciga svoga konja hvali, nego ogled poljoprivredne stanice ili ministarstva.
slusao sam tog iz slavola, "prinos se povecava DO 15%", k'o i sampon sto povecava volumen kose do 98%...
ako bas insistiras, ja cu ti naci bar tri ogleda poljoprivrednih stanica u kojima je nedvosmisleno utvrdjeno da folijarna prihrana NE povecava prinos.
 
Nazad
Vrh