Loboda-još jedan koristan "korov"

Učlanjen(a)
21 Avg 2010
Poruka
4.092
Lokacija
Zemun / Novo Selo
2mmcm0k.jpg


Chenopodium album je brzorastuća godišnja biljka iz roda Chenopodium. Intenzivno se uzgaja i konzumira u Sjevernoj Indiji u usjevima, kao hrana . U Velikoj Britaniji, gdje se biljka smatra korovom, u standardnom ime je Fat-kokoš; iako se to koristi i za druge biljke, jednoznačna ime je Bijela loboda.

Uzgoj

Regije gdje se uzgaja

Vrsta se uzgaja kao žitarica ili povrće (kao što je u zamjenu za špinat), kao i zarad stočne hrane u Aziji i Africi, u Europi i Sjevernoj Americi to se obično smatra kao korov.

2q8mvk5.jpg


Uporaba u Blagotvornoj Ekološkoj Deratizaciji

Chenopodium album je ranjiv na rudara lista(štetočina), što ga čini korisnom klopka kulturom, kao pratilac biljka. Uzgoj u blizini druge biljke, to privlači rudara lista koji bi inače mogli napasti usjeve . To je biljka domaćin za repu leafhopper, insekt koji prenosi virus na kovrčava vrh repa usjeva.

Koristi i potrošnja

Hrana


Lišće i mladice mogu se jesti kao lisnato povrće, na pari ili u cijelosti, ili kuhana kao špinat, ali treba jesti umereno zbog visoke razine oksalne kiseline. Svaka biljka proizvede više desetaka tisuća crnih sjemenki. To su visoko u bjelančevina, vitamina A, kalcija, fosforai kalija. quinoa je blisko srodnih vrsta koja se uzgaja isključivo za svoje sjeme. Također se koristi kao ljekovita biljka u tradicionalnoj afričkoj medicini.

Arheolozi analize karbonizirani biljni ostaci nalaze u skladištima jamama i peći na željeznog doba i rimskih nalazišta u Europi našli svoje sjeme pomiješana s konvencionalne žitarice, pa čak i unutar želuci Danski bog tijela.

U Indiji lišće i mladice ove biljke se koriste u jelima kao što su Sarson Da Saag, juhe, kari i Paratha punjena kruh, osobito popularan u Punjab. Sjemena ili zrna se koriste u phambra ili laafi, kaša vrsta jela u Himachal Pradesh, i blago alkoholnih fermentiranih pića kao što su soora i ghanti.

2igduh3.jpg

Kari od riže i lobode sa krumpirom i lukom

Kao štapa

Stabljike stvrdne s dobi. U Kini, stabljika je bio korišten kao štapa od davnina. Na primjer, sljedeći odlomak potječe iz Romance of Three Kingdoms / Poglavlje 1:

... starac je imao mladenačko lice, i nosio štap za šetnju oblikovano iz otvrdle stabljike lobode (Chenopodium album)

Životinje

Kao neke od uobičajenih imena sugeriraju, ona je također se koristi kao hrana (i lišće i sjemenke) za piliće, kokoši i ostale peradi. Međutim, nitrati u biljci se može pretvoriti vrlo učinkovite nitrite u buragu od goveda, što dovodi do promjena u hemoglobinu i smanjenja sposobnost vezanja kisika kod preživača .

________________________________________________________

Namučio sam se sa prevodom ali eto par info za početak. :cao:
 
Namučio sam se sa prevodom ali eto par info za početak. Evil

Misliš google translate se namučio "-)

Negde kažu da je ukus sličan novozelandskom spanaću, nisam do sada video da kod nas ima da se kupi seme novozelandskog....
 
Skoro sam razgovarao sa komšijom na temu šta su naši preci jeli dok iz Amerike nisu stigli "naši" specijaliteti, kukuruz, pasulj, paradajz, paprika, krompir. I naravno tu je loboda, kao jedna od važnijih biljka u našoj tradiciji.
Ova biljka je kažu "najkompletnija" hrana i najkvalitetnija jestiva biljka sa naših prostora. Ne treba je jesti sa livada koje su đubrene veštačkim đubrivom jer lako i rado akumulira nitrate. Pored toga sadrži oksalnu kiselinu koju sadrži i spanać i zelje, tako da se ograničenje svodi na to da ne treba jesti puno ove biljke. Što se stoke tiče izvesna količina lobode na pašnjaku je odlična stvar a takođ je dobro da je ima i u senu. Danas se seme lobode namerno ubacuje u razne mešavine radi obnavljanja prirodnih pašnjaka. Primećeno je da stoka ako može da bira radije jede lobodu nego truge biljke. Seme je takođe jestivo a kvalitet je odličan međutim i ono sadrži saponine pa bi trebalo da se termički tretira. Južno američka loboda quinoa je mnogo bujnija biljka od naše varijante i ima veliki prinos semena koje se koristi na sličan način kao pirinač s tim da je hranljiva vrednost neuporediva. Seme može da se melje pa cse takvo brašno koristi za poslastice ili kao dotatak hlebnom testu. Postoje vrste koje imaju svetlo seme i te se zovu slatka quinoa, jer imaju malo saponina. Ovo je jako interesantna biljka za uzgajivače koza jer je primećeno da koze koje u smeši imaju i seme quinoa-e imaju veći % jarenja.
 
Veoma interesantna biljka (Loboda-chenopodium album), ranije čuo par detalja, pa da se pridružim sa malim prilogom, da bi se Tema koliko-toliko obogatila.


Loboda je lekovito i hranljivo povrće koje se koristi kao i druga lisnata povrća, spanać, blitva i zelje. Poznata su dva varijeteta lobode: "žuta" i "crvena". Loboda se seje rano u proljeće u redove, niče tek kada se zemljište dobro zagreje, početkom aprila, a posle nicanja se proređuje tako da ostane po jedna biljka na rastojanju od 25 cm. Može se proizvoditi i iz rasada.

Lišće lobode je mesnato i sočno, srcoliko posuto srebrnastim "pepelom". List je srcast, šiljatog vrha, po obodu krupno nazubljen. Drška lista je kratka i odbacuje se. Lišće se bere sve dok ne razvije cvetno stablo. Posle toga se ne upotrebljava za jelo zbog povećanog sadržaja oksalne kiseline. Dakle, koristi se mlado lišće.

Po ukusu najviše podseća na spanać, samo je malo cvršće. Od lobode se spravljaju čorbe od mesa i povrća, pite zeljanice, pire, kapame. Veoma su ukusne pite filovane smešom sira, jaja i lobode.

S obzirom na lako razmnožavanje i održavanje semena, skromnost u pogledu nege i gajenja i hranljivu vrednost lišća, treba lobodu širiti po baštama, odakle će teško biti izbačena, kao i iz jelovnika što većeg broja ljudi.

Sadrži dosta ugljenih hidrata, šećera, skroba, celuloze, belančevina, minerala i vitamina. Od minerala ima najviše kalijuma, onda kalcijuma, magnezijuma, fosfora, gvožda i mangana, a od vitamima A, C, B1 i B2. Sadrži oko 10 mg% karotina (16.660 IJ A vitamina).

Danas se gaji u Srbiji, Makedoniji i Bugarskoj. Ponegde je podivljala, te se sreće kao korovska biljka po baštama, a da baštovani i ne znaju da je jestiva.

Zbog svog bogatstva vitaminima imineralima, te zato što se može naći sveža sve do prvih mrazeva, loboda je cenjena kao jestiva biljka. U Americi je loboda, uz maslačak, najviše upotrebljavana samonikla biljka.

:ppozdrav:
 
@Maestro

nemoj da veruješ svemu što piše na tarabi.
Na 1. i na 4. slici je zelje (neki rumex)

Ovaj tekst koji si citirao kaže da se gaji u Srbiji.....ponegde je podivljala pa se sreće kao korov
Suprotno tome tekstovi koje sam ja čitao kažu da je to potpuno divlja biljka koja može da se gaji ali nije kultivisana osim možda u nekom primitivnom obliku na istoku i u Južnoj Americi gde je gajena a i danas se gaje neke od varijanti koje postoje u prirodi. čak se predviđa da će uz stručno gajenje brzo dobiti sorte sa mnogo bogatijim prinosom?
:sta:
E, sad ti vidi kojoj tarabi da verujemo. :haha:

Nisam siguran da su sve lobode Chenopodium album. Ako je ono prvo naziv roda(Loboda) ono album znači bela i to bi po logici trebalo da se odnosi samo na ovu sa 2. slike koju je postavio futurefarming. To je čini mi se najčešća varijanta kod koje su mladi listići skoro beli i sa pravom bi nosila ono album:haha:?
Ima vrsta(podvrsta) koje su nejestive, sa mirisom na terpentin. Samo u mom neposrednom okruženju video sam više tipova Lobode koji se tako značajno razlikuju da je teško prepostaviti da je reč o jednoj vrsti. Na primer jako visoke (skoro 2 m) sa jako razgranatom skoro drvenom stabljikom, sitnim listom i dosta semena na svakoj grančici. Ili, malasa krupnijim lišćem i puno semena na vrhu, ili nešto između ove dve skoro potpuno bez semena. Onda Postoji ova bela, nešto ređe sa karmin bojom u korenu mladih listova, i zelena kod koje su mladi listovi jedva vidljivo svetliji (kao kod svih biljaka).......
Probao sam da skupim seme najbujnih primeraka koji ne smrdfe na terpentin ali seme još uvek nije zrelo(?)

Očigledno da je biljka stručno zapostavljena i da nije dobro obrađena u literaturi.
 
Očigledno da je biljka stručno zapostavljena i da nije dobro obrađena u literaturi.

Nije jedina, kad sam počeo da kopam po "korovima" na netu u prvih deset rezultata se pojavi naravno vikipedija i devet hemijskih načina za uništavanje dotične biljke.
A kad i nadješ neke podatke oni su nepotpuni i kontradiktorni. Čak i za samo prepoznavanje nema dovoljno pouzdanih podataka.
 
Ovo ispred je pisano još pre pet godina...Da li je ova biljka ustvari pod napšim lokalnim nazivom pepeljuga ista kao ta loboda ...Po svim slikama meni liči baš na to...A i sećam se kad je moja Majka govorila da su nekad jeli ovu biljku u vidu čorbe i pohovne, kao kopriva kad se pohuje...
 
Da li je istina da loboda privlači lisne vaši na sebe pre nego na biljke koje uzgajamo. Meni se čini da na bobu nismo imali vaši dok nismo lobodu slučajno otfikarili. Naravno ako je to bila ta biljka.
 
Ja ti kažem kod mene ovo zovu pepeljuga...ako se ostavi preko leta da raste, tamo negde skraja njive ili u krompirištu....možeš kosu da polomiš, ne možeš je preseći...a da li skuplja vaši ne znam , mi bob više ne sadimo....ebiga kad ti treba dve šake godišnje, za badnji dan i veliki petak....van toga ga ne jedemo...
 
Ja sam prošle godine zbog obaveza zapostavio plac i nisam ga kosio ni obrađivao cele godine. U novembru sam počeo da raščišćavam i imao sam problema sa te dve biljke čije su stabljike odrvenele. Loboda ili pepeljuga kako je zoves i štir. Morao sam ručno da ih vadim pa onda da pokosim. Neke sam mogao da iščupam a neke sam morao sa ašovom. Obe biljke su cvetale i prosule seme tako da u narednim godinama ima da rastu svuda i gde treba i gde ne treba.
 
Neće gde ne treba...i pepeljuga (ako je to ta biljka) i štir traže samo plodna zemljišta...ne sumnjam da ti je bašta upravo takva
 
Meni ova loboda svud nikla po grasku, nisam stigao da ga okopam, a ona se rasirila ekstra. Ostavicu neki komad da vidim kakva ce biti kasnije kad se razvije.
 
Za jelo valja samo dok je mlada, kad krenu cvetovi treba je vaditi, osim ako se ne koristi za privlačenje vaški što zaista dobro radi.
 
Remiks, ne ostavljaj...poraste do 1,5 m. i u prečniku preko metra...a za vađenje ujesen trebaće ti budak...
A vaši privlači i štir, te palamida...možda i najviše...jedino što ona bocka...
 
Evo slikao sam. Lici mi na to, ali i ne.
www.dodaj.rs
[/URL][/IMG] Da li je to loboda?

A sto se tice palamide (mi je zovemo i boca), stojala je pored aronije i crnela se od vasi, a na aroniji je nije bilo.
 
Ovde ti preovladava štir...pepeljugu imaš svega nekoliko komada...pogledaj one slike gore pa uporedi... pepeljuga ti je ono sa malo svetlijim gornjim listićima...
A za palamidu ( jeste da bode...ali "boca" ima podosta, među korovom) , jel sam ti reko' ?
Mada ima judi koji za aroniju tvrde " da je ništa ne napada"...
Izgleda da "onaj" pored malčiranja sadi i boce pored aronije...ha ha ha ...
 
Гаји се и за зелену крму за исхрану свиња и и свеже сецкану као храна за живину.
За људску употребу гаји се као што се гаји коприва.Коси се чим има нарасла два листа(мада сам брао и трећи лист без проблема),опере и спрема на "сто" начина
Ситија је од спанаћа и блитве а има мање оксалатне киселине од зеља.Кувана у пари па с мало зејтина и барена кромпира и преливена милерамом(павлаком) у летње дане претставља освежавајући оброк.
Има тога јоооошшшшш....
 
Nazad
Vrh