Bavarski kiwi

hanza

Član
Učlanjen(a)
5 Apr 2010
Poruka
309
Lokacija
Baranda
Ima li ko posađen ovaj kiwi, treba ili ne treba oprašivač?
 
haha gde da rodi kad je 5 meseci kod mene sadnica (znaci skroz mala) opalo joj je lisce , znaci to moze biti zbog jeseni a moze biti i da se drvo osusilo videcu sledece godine ako lista znaci ok je ako ne kupujem o5 nove sadnice pa da probam ispocetka :D
 
Bavarski kiwi ili issai ili sibirski kiwi, jedno te isto, evo nekoliko fotki, a da zovu ga još i mini kiwi.
a3cver.jpg


2mydnuq.jpg



dywwhg.jpg


2wr2mg2.jpg


2m6lw5i.jpg
 
S leva na desno,po 3 komada:

Geneva,Weiki,Ken's Red,Jumbo
Post je spojen: [time]1289331190[/time]
_________________________________________________
Sreće se od ruskog pacifičkog primorja,ostrva Sahalin,Kurilskih ostrva,preko severnih i centralnih japanskih ostrva,severnog dela korejskog poluostrva,do Mandžurije i dalje na jug do centralne Kine.Raste u šumama gde se jako uvija oko drveća,penjući se do 15m visine,nekad i više.Za sada nema neki značajniji komercijalni značaj,sem u Francuskoj,mada se zadnjih godina sve ozbiljnije pristupa organizovanom gajenju,na većim površinama u SAD,Kanadi,Nemačkoj,Poljskoj,Ukrajni,Novom Zelandu i Japanu.U našim uslovima najbolje uspeva u polusenci,ali je za plodove sa većim procentom šećera potrebno makar par sati direktnog sunca.Traži oko 150 dana bez mraza.Plodovi su,u zavisnosti od sorte,veličine bobica krupnijeg grožđa do sitnijih plodova A.deliciosa.U osnovi su zelene boje,ali danas postoje kultivari sa crvenom ili braon bojom,mada će kod većine takva boja,u manjoj ili većoj meri,biti prisutna ukoliko se gaje na potpunom suncu.Kora je jestiva,bez dlačica.Vitamin C oko 100mg/100g ploda,šećeri 15-30%.Postoje tri vrlo bliske vrste koje se u nekim taksonomskim klasifikacijama još uvek vode kao varijeteti ove.To su:A.cordifolia(A.arguta var.cordifolia,iz istočne Kine,Koreje i centarlnih japanskih ostrava),A.purpurea(A.arguta var.purpurea,centralna i južna centralna Kina),A.rufa(A.arguta var.rufa,sa centralnih i južnih japanskih ostrva i iz Koreje).Najpoznatiji kultivari su:"Ananasnaya" ili "Anna"(A.arguta xA.kolomikta,u ponudama nekih svetskih rasadnika može se naći klasifikovana kao ova druga) ruska,malo poznija sorta(prelaz septembar/oktobar),izuzetno dobrog ukusa i trenutno najviše obećava na komercijalnom planu.Ima dosta šećera,ali malo vitamina C-oko 50mg/100g(što je čudno pošto je jedan od roditelja kolomikta).Američka sorta "Geneva"(2 i 3) se sve češće nalazi u ponudi,kao i rana sorta "Dumbarton Oaks"."Ken's Red"(A.arguta x A.melanandra),novozelandska sa bordocrvenim plodovima."Jumbo" italijanska sa jako izduženim svetlozelenim plodovima."Weiki" je nemačka sa sitnim braonkastim plodovima."Issai"(A.arguta x A.rufa) je japanska,samooplodna,jer ima i muške i ženske cvetove na istoj biljci,ali se ipak preporučuje upotreba posebnog oprašivača.Razvija plodove već sledeće godine posle sadnje,nešto je slabijeg i sporijeg rasta,slabije otpornosti(-23C),ali je vrlo popularna zbog veće količine vitamina C(oko 160mg/100g ploda).Ostale(američke) sorte su:"National Arboretum","Fairchild","Michigan State University"(krupna)"Arnold's Arboretum"(samooplodna,potentnija od Issai i može se koristiti kao oprašivač za druge)"74-49""74-55"(vrlo rana-prva polovina avgusta).Oprašivači su "Meader"(postoji i ženska forma,ali je daleko ređa),"Gibrida M","Awaji","Weiki Male","74-32","74-52",kao i različiti kultivari za oprašivanje sorte Ananasnaya pod uobičajenim engleskim nazivom "Ananasnaya Male".Mogu se koristiti i oprašivači A.deliciosa,koji inače imaju više polena od prethodnih,ali treba voditi računa ,da ukoliko se ostavlja seme za rasad od tako dobijenih plodova,buduće sadnice će imati smanjenu otpornost na niske temperature.Na kraju,treba pomenuti i novi japanski hibrid "Kosui" nastao oplodnjom ženskih Issai cvetova oprašivačem A.deliciosa "Matua".Ima krupnije braon-tamnozelene plodove bez dlačica koji stižu u drugoj polovini oktobra.Takođe,zanimljivi su A.cordifolia kultivari,za sada retki,ali sa puno potencijala zbog svog izrazito slatkog ukusa.Jedan od njih je kalifornijski "Meyer's Cordifolia"(fotografija na strani Aktinidija vrste).
Post je spojen: [time]1289356692[/time]
_________________________________________________
Iako je kao vrsta poznata još od druge polovine devetnaestog veka,kada je Karl Maksimovich,ruski botaničar,doneo prve primerke u Englesku,sve do nedavno nije ozbiljnije uzgajana kao voće,već samo kao dekorativna biljka,budući da muške jedinke(a kod nekih kultivara i ženske,ali u manjoj meri) imaju ružičaste,purpurne ili bele vrhove mladih listova.Raste manje-više u istim oblastima kao i prethodna,s tim da se u Sibiru sreće na severu,sve do gornjeg toka reke Amur.Plodovi su sitniji nego kod prethodne vrste,uglavnom zelene boje,mada neki kultivari imaju i prošarane crvenkaste.Sadrže jako velike količine vitamina C-od 700 do 1000mg/100g,a kod nekih divljih sorti je utvrđeno i 1200mg/100g.Stiže u toku avgusta.Verovatno najbolje podnosi blago alkalno zemljište od svih jestivih aktinidija.Za naše uslove je najbolje da raste u polusenci,a posebno je bitno da se nalazi na mestu koje ima potpunu zasenu krajem zime jer vrlo rano kreće sa obrazovanjem novih pupoljaka što može da bude opasno u oblastima gde vegetacija rano kreće a postoji opasnost od kasnih prolećnih mrazeva.Uspevaće dobro i na sasvim otvorenim sunčanim pozicijama,ali uz dosta pojačano zalivanje.Traži 120 do 130 dana bez mraza.Počinje da rađa već sledeće godine posle sadnje.Za sada nema neku komercijalnu vrednost,mada se u Ukrajni,Rusiji,Poljskoj,Kanadi kao i u severnim delovima SAD gde nije bilo uspeha u gajenju A.arguta zbog izmrzavanja,kreće sa organizovanim uzgojem.Najpoznatiji kultivar je "Krupnopladnaya" ruska sorta(ponegde se navodi da je ukrajinska kao Kievska,dok je ruska Leningradska) sa nešto krupnijim plodovima,odličnog ukusa.Inače,u Americi se ona može naći i pod nazivom "Arctic Beauty" što je postao i uobičajeni naziv na engleskom govornom području za sve kolomikte,naročito muške jedinke.Ostale sorte su:"Aromatnaya","Pavlovskaya","Nakhodka"(vrlo bliska izvornim divljim sortama)"Dr Szymanowski"(poljska sorta),"Sientiabrskaya"(poznija sorta,stiže septembra),a od skora i neki litvanski kultivari.Oprašivači su "Ranjaya","Pasha","Dr Szymanowski Male","Adam" ili često samo pod nazivom "Arctic Beauty Male".
Post je spojen: [time]1289382027[/time]
_________________________________________________
Sreće se na svim japanskim ostrvima,Kurilskim ostrvima i Sahalinu i sporadično uz obalu Kine,Koreje i Rusije.Uglavnom se koristi kao dekorativna vrsta zbog srebrnasto-bele varijegacije pojedinih listova.U prirodi se sreću većinom samooplodne forme,ali ima i dvodomih.Plodovi su sitni,žute do narandžaste boje,blago ljutog ukusa(podseća na biber),mada se zadnjih godina stvaraju kultivari sa poboljšanim,slađim ukusom.Vitamin C oko 120mg/100g.Na dalekom istoku,u Japanu prvenstveno,neki delovi biljke se koriste u medicinske svrhe-plod za spravljanje srčanih tonika i preparata protiv reume,stomačnih tegoba i u prevenciji raka.Mnogo raširenija je upotreba listova koji sadrže sedativnu i halucinogenu supstancu(ima je i kod A.kolomikta,ali u manjoj meri) koja na ljude deluje vrlo blago data u velikim količinama,ali na pojedine životinje,naročito na mačke,ima izuzetno dejstvo(poput mačje metvice).Zato ih u Kini koriste za kroćenje tigrova.S druge strane,biljkama zasađenim u baštama listovi često stradaju od domaćih mačaka.
 
a evo kako je izgledao moj kivi arguta ove godine
negqqv.jpg

Post je spojen: [time]недеља, 26. децембар 2010. 04:39:11 CST[/time]
_________________________________________________
a na stablu
1z641f9.jpg
 
Bravo, Seneka, u kojoj godini ti je prvi put rodio? koji je oprašivač? kakav je ukus? trba li i za njega čekati da omekša kao i krupni kiwi ili može odmah da se jede?
Ja sam u žurbi i gužvi zaboravio da ga kupim, gde si ga ti nabavio?
 
Hanza pozdrav! Uputio sam te tamo na temu.dali si dobio pp??
Post je spojen: [time]1293460732[/time]
_________________________________________________
2zscide.jpg

Rodio je u 2. godini.
Samooplodan je
Odmah se može jesti,postupno sazreva 15-ak dana
nabavio u RH
 
Ima za kupiti u SL.,Krška Vas pri Brežicah.
Ja sam nabavio u RH u susjednom selu kod jednog prodavača egzota,neznam dali sada ima
Nije problem naći, već prenijeti u Srbiju :sta:
Post je spojen: [time]1293535934[/time]
_________________________________________________
POZZ. ne,Hanza nemam pistaciju,ja sam na kontinentu blizu ZG. :cao:
 
Ima i u Srbiji u više rasdnika. Na primer u Vlasotincu ili Leskovcu ili Trsteniku a bilo je i u Garden centru.........
Lako se razmnožava reznicama.
 
hanza je napisao(la):
Bavarski kiwi ili issai ili sibirski kiwi, jedno te isto, evo nekoliko fotki, a da zovu ga još i mini

Nije teško zamisliti više varijanti kako je ovaj sibirski kivi dobio ime bavarski. Koja god varijanta da je u pitanju sigurno ne postoji bavarski kivi kao sinonim za sibirski. Možda postoji neka podvrsta koju su Bavarci selekcionisali kao što i Issai nije sinonim za sibirski kivi već jedna od sorti. Ova voćka stvarno potiče iz Sibira u geografskom smislu a on obuhvata najvećim delom Rusiju, deo Kine i Koreje. I baš taj trougao je domovina ove vrste. Za japanske varijante se smatra da su donete sa kontinenta.
Ima više vrsta sa različitim lat. imenima i mnogo više podvrsta. Na selekcijama se intenzivno radi i u Rusiji i u KIni, Japanu, USA, verovatno i u Koreju. Neke vrste su slađe i aromatičnije i te treba naći.
Niko ništa ne kaže za ukus ovih varijanti koje mogu da se nađu kod nas?
 
Pozz. Ja sam elaborirao ovu sortu na forumu SVET BILJAKA stranica bavarski kivi, iz vlastitog iskustva,imaš tamo sve,veličina ,okus,pogledaj si tamo ja sam ondje drugo ime, ali isti avatar po tome ćeš me poznati :cao:
 
Marko između Kutine i Novske,

tema se tamo zove Sibirski, Arkticki i Kineski kivi.

To je OK. Iznenađen sam tvojim opisom ukusa. Svuda piše da mu je ukus bolji (slađi i aromatičniji) od klasičnog kivija. Naročito od industrijskih kultivara.
Treba naći prave sorte. A ti onda možeš da kalemiš na postojeći, koji lako možeš da razmnožiš! ::namigivanje::
 
Okus je bolji kada kivi potpuno omekša,opisao sam okus koji je bio u trenutku kako je opisano.Plodovi ne otpadaju i kada omeknu na drvu ipak budu malo bolji,slađi i aromatičniji.ja sam ih pobrao polutvrde kako je tamo napisano i okus je bio kako sam napisao ,a na onim što sam ostavio da omekšaju,njih nisam opiso,okus je bolji :cao:
 
Našao sam sadnice kivija, čiji je plod crvenkaste boje, čekam proleće.
 
Kako misliš crvenkaste,boja kožice ili unutra jer ima i takih??
I moj kivi je crvenkaste boje izvana,ali postoje kiviji koji su UNUTRA crvene boje.Đe si ga našo??
 
Nazad
Vrh