Organska proizvodnja hrane, budućnost Srbije

markodanube

Član
Učlanjen(a)
4 Dec 2009
Poruka
490
Ovakva proizvodnja hrane može biti izlaz za sitne poljoprivredne proizvođače koji ne mogu da proizvedu dovoljno da bi bili tržišno održivi
Organska proizvodnja hrane je budućnost, kako Srbije, zemlje sa usitnjenim posedom, tako i Evropske unije, čija će zajednička agrarna politika od 2013. godine, uzeti baš nju kao model održive poljoprivrede. Ovakva proizvodnja hrane je etička, oni koji se njom bave imaju pošten odnos prema kupcu i zemljištu, a to je i princip koji ih pokreće i na kome se zasniva sve što rade, poručeno je sa Međunarodnog foruma čija tema je bila organska proizvodnja hrane. Forum se svake godine tradicionalno održava u Selenči (Vojvodina), a u njegovom radu učestvovali su i predstavnici Privredne komore Srbije. Organska proizvodnja hrane sprovodi se u 120 zemalja, na 31 milion hektara, a njena vrednost je 23 milijardi dolara. Ovakvi proizvodi u Srbiji gaje se samo na 2.600 hektara, a cilj je da to bude na 600.000 hektara.
Ovu dvodnevnu manifestaciju otvorio je uzorni poljoprivredni proizvođač organske hrane Josip Mamužić iz Ljutova, a potpredsednica Vlade Vojvodine Ana Tomanova – Makanova je naglasila da će sledeća godina u Vojvodini biti u znaku poljoprivrede koja daje značajan doprinos celokupnom razvoju.
Predsednica Upravnog odbora Foruma dr Branka Lazić je naglasila da je organaska hrana prisutna u zemlji, da se površine pod njom stalno povećavaju što ukazuje da smo napravili ozbiljan korak ka zdravijoj trpezi.
Predsednik Centra za organsku proizvodnju hrane u Selenči Jozef Gašparovski je istakao da već u okolini ovog mesta nalazi njiva sa ovim proizvodima na 1.000 hektara, a tu je i fabrika organske hrane ZDRAVO ORGANIK gde se proizvodi ova hrana. Po njegovim rečima tu će uskoro tovi 1.000 goveda, koja će trošiti organsku hranu, pa će se zaokružiti ova proizvodnja od njive do trpeze. Inače, ovaj Centar u Selenči je jedan od planirana četiri centra u zemlji.
Na Forumu se čulo da predstavnici Evropske komisije smatraju da je Srbija spremna da pondnese zahtev za stavljanje na listu trećih zemalja kojima će biti odobren izvoz organskih proizvoda na tržište EU. To je veoma bitno, jer je organska hrana znatno skuplja od obične, a to će predstavljati i šansu za sitne poljoprivredne proizvođače koji imaju male posede pa na njima ne mogu da proizvedu dovoljno da bi bili tržišno održivi.
 
Svaka čast za otvaranje teme, :bravo: :ppozdrav:
Potpuno sam siguran da je ovaj način poljoprivredne proizvodnje dobitna kombinacija za sve a vreme će pokazati koliko smo sposobni da iskoristimo potencijale koje, kao narod i zemlja imamo i šanse koje nam se nude. :ppozdrav:
 
[size=10pt]Evo jedan clanak iz Press-a
[/size]
Devičanske njive raj za organsku hranu
Ono sa čim svi moraju da se pomire jeste izuzetno težak početak zbog brojnih sertifikata koji moraju da se dobiju da bi proizvod dobio etiketu „organski", upozorava Dobrivoje Tomanović

Sve više Piroćanaca, koji još imaju njive na Staroj planini, pokušavaju da zarade proizvodeći organsku hranu. Ovaj park prirode kao stvoren je za tu vrstu porizvodnje jer je prepuno takozvanih devičanskih njiva koje decenijama nisu obrađivane i potpuno su nezagađene veštačkim đubrivima.
U pirotskom kraju trenutno ima dvadesetak ambicioznih i preduzimljivih domaćinstava koja su ušla u posao sa organskom proizvodnjom, koja je sve traženija na zapadnom tržištu. Logističku podršku svim zainteresovanim daje Zemljoradnička zadruga „Arbinje" iz Pirota, kao i područni Centar za ruralni razvoj Ministarstva poljoprivrede koji ima kancelariju u Pirotu.
Jedno od najperspektivnijih domaćinstava, ujedno i pioniri u pirotskom kraju na polju organske proizvodnje jeste porodica Tomanović iz sela Temska, koja na tri hektara zemljišta već šest godina za poznatog kupca iz Hrvatske proizvodi organsko povrće koje završava na tržištu Velike Britanije.
Komšije se smejale
Ovo gazdinstvo, jedino u ovom kraju, poseduje sertifikat o organskoj proizvodnji hrane.

Dobrivoje Tomanović kaže da su ga u početku njegove komšije sa podsmehom gledale kada im je pričao da je budućnost poljoprivrede na ovom području isključivo u organskoj proizvodnji.
- Naše područje, ako govorimo o konvencionalnoj proizvodnji, ima veliki problem koji se ogleda u usitnjenosti parcela. Međutim, taj problem u organskoj proizvodnji predstavlja neku vrstu prednosti, jer su upravo ovakve sitne parcele najpogodnije za organsku proizvodnju. Odavno sam uvideo da od proizvodnje kukuruza i pšenice nema vajde i da je pravi izvor profita jedino ono što se traži na zapadnom tržištu, a to je povrće koje nikakvih dodirnih tačaka nije imalo sa hemikalijama. Da bi se to povrće proizvelo neophodna je najpre nezagađena zemlja, kakva je praktično cela Stara planina, zatim čista voda, kojom se snabdevamo iz reke Temštice, i naravno mnogo rada i upornosti, jer je reč o proizvodnji koja zahteva dosta radne snage jer je upotreba mehanizacije ovde minimalna. Jedino takva proizvodnja može da dostigne isplativost kao što je to recimo u Vojvodini - kaže za Press Tomanović.
Tomanovići najviše proizvode kornišone, ali i neke vrste egzotičnog povrća i voća poput rogatih dinja kivano, koje potiču iz Južne Amerike, i raznih vrsta egzotičnih tikvi.
Hrvati najbolji kupci
- Sa firmom iz Hrvatske imamo ugovor po kome nam ona daje seme, ali i otkupljuje kompletnu proizvodnju po garantovanim cenama. Kilogram kivano dinje košta 1.500 dinara kod nas, a u Americi se prodaje za pet dolara po komadu. Za sada smo upućeni jedino na inostrano tržište jer je kod nas nedovoljno razvijena svest potrošača, ali i kupovna moć je dosta slabija da bi ljudi kupovali ovakve veoma zdrave proizvode. Nadamo se da će se to promeniti jer će to ohrabriti još veći broj poljoprivrednika da krenu u organsku proizvodnju. Ono sa čim svi moraju da se pomire jeste izuzetno težak početak, pre svega zbog mnogobrojnih sertifikata koji moraju da se dobiju da bi proizvod mogao da se prodaje kao organski.
Proverava se sve, a najviše zemljište, i inspektori dolaze svake godine u nekoliko kontrola od kojih je većina nenajavljena, odlaze direktno na njive gde se proizvode organski proizvodi i uveravaju se da se poštuju sve norme propisane za ovakvu vrstu proizvoda. Ukoliko utvrde da se propisi ne poštuju, sertifikati se gube, nakon čega je izuzetno teško ponovo ih dobiti - kaže Tomanović.


Spas - Solidan izvor prihoda
Direktor Zemljoradničke zadruge „Arbinje" Nebojša Veličković kaže da ovakav vid proizvodnje predstavlja pravi spas za Staru planinu, koja je potpuno nezagađena, ali i dobar izvor zarade za veliki broj nezaposlenih u pirotskom kraju.
- Veliki problem kod naših poljoprivrednika je činjenica da još nije izgrađena svest o tome šta je organska proizvodnja i koliku perspektivu ona ima. Organska proizvodnja zbog visokih cena gotovih proizvoda praktično je jedini zaista isplativ oblik poljoprivredne proizvodnje na ovom području. Stara planina je „krcata" njivama koje decenijama nisu obrađivane i samim tim nisu tretirane raznim hemijskim sredstvima, zbog čega se ovakve njive često nazivaju i „devičanskim njivama". Upravo zbog toga, kao i zbog velikih količina čiste vode kojom obiluje Stara planina, ovo područje predstavlja pravi raj za ovakav vid proizvodnje.
 
Jako je zanimljiva ova dinja za organsku proizvodnju ali malo info o tome ima na netu. :cao:

mawexg.jpg
2u97o69.jpg
2ccl76b.jpg
2ni5d9i.jpg

erfvyx.jpg
2jeusm0.jpg

zv3arc.jpg


Je li članak iz nekog novijeg Press-a ?
 
Mislim da bi ukoliko neko ima informacije o tacnom toku i cenema za certifikaciju organske priozvodnje mnogima bilo jako korisno da saznaju nesto o tome. cene certifikacije do koih sam ja dosao su iz ugla malog proizvodjaca izuzetno visoke i mislim da ukoliko to ne moze mnogo povoljnije da se odradi nije isplativo posedovati certifikat
Dugotrajan proces certifikacije,povecan rizik od raznih stetocina i bolesti, skupa papirologija da bi posle par godina imali priliku da bi posle par godina i kompletiranja papira zbog vecih troskova zaradio isto a rizikovao vise. Dakako navijam za organsku hranu proizvodim je iz hobija ali mislim da je u sadasnjim uslovima isplativija konvencionalna poljoprivreda
 
Koliko sam nacuo da je prijava 50000 na god nivou ." zbog vecih troskova " Troskovi nisu veci nego manji ako cemo o ratarstvu a za povrtarstvo garantovano isto tako .Samo je rod verovatno ( izvesno ) manji i kvalitetniji .

Dopuna

Da neko ne nadje da kontriram bez argumenata |
\ /

Ovo tvrdim iz sopstvenog izkustva tako se vec kod mene radi poduze vreme . Hemija je upotrebljena na jednoj parceli gde je bila soja pre 2 godine ( pulsar + ? ) i total na drugoj pre 4 godine na ostalim nista. Za ovo prvo je bila potreba djene djene ali je zenska pamet ( od muve medveda ) uradila to,za drugo se nisam pitao za misljenje u vezi tretiranja . Zapazanje soja je bila zaustavljena u rastu i bilo je podosta los rod isti kao da je pomalo zarastao u sirce - cena otrova i prskanja = zarada, a posle totala je bilo cisto ali je zemlja bila pepeljasta sivo zuta a ne crna ili zuto crna na brdu. Ovo su moje impresije jer sam na toj zemlji radio skoro pa 20 tak godina pa mi je poznata. I dan danas je ta parcela posna, uz primedbu da je dogodine bilo sirka na izvoz valda mu prija posno zemljiste. Vestak gde sta stigne da se posoli . Za povrce sam probao da malo becarim u vocnjaku i basci pa je bilo i paprike, paradajza i pasulja na izvoz . Da se razumemo pobornik sam ne oranja a orem kao manijak ? Zasto ? Zato sto je to trenutno, sa ovim sadasnjim iskustvom i znanjem, odrziv nacin da ima nesto prihoda a malo me i inercija vuce a stalno ispitivam kako bi se to moglo uciniti na vecim povrsinama. Valda cu nesti i izbunariti u vezi ovoga . Zamislite koja bi to bila recimo usteda u nafti, ledjima i psihi .Zasto psihi ? Pa od sela nema sumornijg mesta zimi sama kaljuga kada nema snega :sta:. Nema vise danima oranja skakanja kao jarac po brazdama spremanja itd .
 
@medan, pazljivo citam postove o organskoj poljoprivredi i razmisljanjima na tu temu.Medjutim kad se postavi pitanje isplativosti ne mogu a da ne odgovorim . Opsti utisak je da je krajnje vreme o podizanju nivoa svesti kako zajecnice a tako i pojedinca u ovoj oblasti. Najbolji primer za to su Slovenija i Hrvatska koje na vreme kopiraju svoje susede i pocinju sa prestruktuiranjem.
Mi se i dalje tvrdoglavo drzimo starih koncepata i ako ti internet dokumentuje iz sekunda u sekund opravdanost organske poljoprivrede. Uskoro ti nece trebati ni sertifikat da okusis razliku izmedju sargarepe i sargarepe . :cao:
 
Toliko predrasuda oko organske proizvodnje i uporno ponavljanje kako to nije za nas itd.
Potpuno sam ubedjen da je posredi nedostak volje da se uči nešto novo ili da se uopšte uči.
Svest je izgleda zatrovana hemikalijama kao i zemljište koje naši paori nemilice uništavaju.

Postoji već nešto što se zove konzervacijska poljoprivreda što je isplativi prelazak sa kovencionalne hemijske na organsku. Ima i dosta literature na tu temu samo treba čitati.
 
opravdanost uopste ne dovodim u pitanje ali me interesuje isplativost. Ukoliko neko moze da podeli licna iskustva iz proizvodnje na nekoliko hektara bilo bi poucno i stimulisalo bi ostele da pokusaju.
 
@medan , ukoliko lekare u skorijoj buducnosti neces da gledas kao na bogove, onda bi organska proizvodnja bila odgovor. Recimo kada bi svi lekari usli u stale i izvezli na njive gomile djubriva imali bi daleko zdraviju naciju a oni bi imali mnogo manje posla. Rezultati dosadasnje proizvodnje i tvrdoglavog drzanja za konvencionalnu poljoprivredu su vise nego ocigledni u zemljama "viskog standarda" gde je usled groznicavog iscrpljivanja zemljista vestakom skoro cela nacija zavisna od farmacije. Pojedinci koji se hvala bogu polako bude sirom zemlje Srbije dace svoja prva prakticna iskustva vrlo brzo.
 
Samo jedno pitanje koliko ide u zamenu kg bilo cega za kg npr 3x15 za kes i dug dogodine ? Koliko je totalisanje za 1 KJ za kes i dug dogodine ? Kada saberes i za kes, ti je po j...m profitu isto bacao 300 kg vest. djubriva i imao 3 tone po kj ili ne bacio nista pa imao oko 2t a da ne pricamo da svi uzimaju po debelim paritetima na dug . Kod drugih kultura je to mozda i povoljnije ali strucnjaci znaju koliko se moze kravata stegnuti
 
Zamislite koja bi to bila recimo usteda u nafti, ledjima i psihi .Zasto psihi ? Pa od sela nema sumornijg mesta zimi sama kaljuga kada nema snega Azn. Nema vise danima oranja skakanja kao jarac po brazdama spremanja itd .

štaš bolji razlog...:)

Drzni se malo Telnett probaj na većem parčetu.
Pokojni deda (ne moj) je imao jedno parče iza bašte od jedno pola hektara na kojem je samo eksperimentisao, sadio je sve živo tu od lekovitog bilja, groždja lubenica i ko zna šta sve još. To mu je iz prve ruke davalo znanje šta može i kako može da gaji.
Ako recimo imaš deset hektara jedan slobodno možeš da odvojiš za eksperiment i u ukupnom prihodu ne bi trebalo da osetiš veću razliku od 5% što je zaista zanemarljivo ako ti neka saznanja pomognu da izbegneš makar jednu operaciju.
 
Jel postoje neki proračuni koliko vremena je zemlji potrebno da postane pogodna za organsku proizvodnju?
Da li se na neki poseban način obrađuje da bi se hemikalije uklonile?
Možda neka kultura koja "čisti" zemlju? Detelina?
 
Po meni nema ciscenja osim onoga sto provodi priroda, nikakve kvazi metode . Vreme e to je diskutabilno pitanje .
 
Nazad
Vrh