Goji - Lycium barbarum

valjevka

Član
Učlanjen(a)
6 Sep 2009
Poruka
68
Lokacija
Valjevo
Goji (Lycium barbarum i Lycium chinense)

Kineski narod je od davnina govorio o tri biljke života. To su ginseng, vresak i goji bobice. U nekoliko pokrajina Kine i područja u Tibetu, ova biljka raste u prirodi kao samonikla i taj deo se zovu Goji pojas i tu je smatraju svetom biljkom. Godinama unazad ova biljka osvaja Ameriku i Evropu i koristi se kako u ishrani tako i u medicini zbog svojih neverovatnih sastojaka.

2w5rt08.jpg


2wc1v8i.jpg


Goji moze narasti od 1 do 3 metra u visinu i najviše mu odgovara alkalno zemljište. Postoji L. chinense koja se najviše gaji na jugu Kine i nešto je niža, a Lycium barbarum na severu i nešto je viša i ima krupniji list. Podnosi visoke temperature leti kao i hladne zime sa velikim minusom. Plod je duguljast narandzast veličine od jedan do dva cm. Bobice su prepune semenki. Bobice zru od jula do oktobra i ne bere su se vec se tresu zbog brze oksidacije. Susene su slatke mada se mogu jesti i sirove. Od njih možemo praviti i sok ili čaj. U Kineskoj medicini za čajeve upotrebljavaju lišće i koru Goji stabljike.

Daje rod od trece godine. Nisu potrebna nikakva ulaganja nakon sadnje, ne traži zalivanje,niti ga napadaju štetočine. Vrhove treba zakidati tako da se biljka razvije u grm, a ne da ode u visinu. Ako se pusti da ode u visinu pre rodi ali je neotporna na vetar.

2h6hzjd.jpg


Goji jako lepo izgleda i kao ukrasna biljka u vrtu. U toku jedne godine žbun moze i da se utrostruči. Odgovara mu naše klimatcko područje te se uspešno gaji.

Nalazi se na prvom mestu biljaka po kolicini antioksidanata koje poseduje u uništavanju slobodnih radikala. U 100 grama goji bobica ima fantastičnih 25.300 jedinica četiri puta više od treceplasirane šljive i drugoplasiranog nara.

100 grama goji bobica sadrži:

*370 kalorija

*7 vitamina (B1,B2,B6,C,A,D,K)

*21 mineral = cink, selen, kalcijum, kalijum ..

*kalcijuma 112 mg što čini 10 % preporučene dnevne doze (pdd) ,kalijuma 1.132 mg što čini 24 % pdd, gvožđa 11 mg što čini 80 % pdd ,cinka 2 mg što čini 18 % pdd , selena 50 μg što čini 91 % pdd , vitamina B2 1.3 mg što čini 100 % pdd , vitamina C oko 75 mg što čini 100 % pdd

*18 amino kiselina od ukupno 20

*8 polisaharida i 6 monosaharida

*linolnu i alfa-linolensku kiselinu , beta-sitosterol (dobar za holesterol)

*5 karotenoida uključujući beta karoten , zeksantin , lutein , likopen i kriptoksantin

Zbog veoma dobrog izvora gvožđa , kao i vitamina C , upotreba gojija u prevenciji sideropenijske anemije , kao i lečenja blažih oblika anemije , ne sme biti izostavljena.Visoka koncentracija selena ,vitamina C i karotenoida mu daje fantastična antioksidantna svojstva.
Polisaharidi omogućavaju pravilan rad i prevenciju bolesti debelog creva , pospešuju apsorpciju minerala , stabilišu nivo šećera u krvi , stimulišu funkcije imunog aparata.
Dobar je za vid, štiti oči od odumiranja žute pege izazvane delovanjem slobodnih radikala, smiruje nervozu, a pospešuje i pamćenje, pomaže u zaštiti od različitih oblika raka, dobar je za srce i kod povišenog krvnog pritiska, a koristi se i u borbi s rakom grlića maternice, za lečenje impotencije i uvećane prostate, kod mršavljenja, jača metabolizam i daje prirodnu slatkoću, koja savršeno zamenjuje šećer.

Neko ih zove i sretnim bobicama zato što se čovek dobro oseća kada ih redovno konzumira, utiču na dobro raspoloženje, daju telu snagu, izdržljivost, vitalnost i utiču na dug i zdrav život, dnevno ih je potrebno 10 do 30 g, da bi se postigao željeni rezultat.

Redovno konzumiranje goji soka koji se priprema od crvenih goji bobica kroz period od 2 nedelje poboljšava stanje organizma, poboljšava kvalitet sna i rad probavnog sistema.

Kao i većina jestivog voća goji ne pokazuje toksičnost.Dnevna doza može da varira od 10 do 100 grama sušenog voća u zavisnosti od potreba.Doze preko 100 grama dnevno nisu preporučljive.

2mplid4.jpg


sv787a.jpg


Autor: valjevka
 
Ja ne prodajem vec moj prijatelj sa juga Nenad Sinadinovic, kasnije cu u oglase okaciti njegove sadnice.
Moji su posadjeni u prolece sledece godine ocekujem prvi rod a inace su porasli vise nego duplo....Ja gajim kaktuse sedume i sukulente a ove egzoticne kako ih inace zovem prosledjujem u selo tako da u skorije vreme moji se mozda odreknu kupine i maline :haha: :haha:
 
Zato i jesu onako sitni i zuti.Dr'z se ti sljive i prasetine a bobice prepusti pticama :D
 
Goji je cini mi se crvene boje. Treba se okretati novim kulturama uz malo znanja i ljubavi mogu se sasvim uspesno odgajati neke egzoticne biljke koje nije potrebno ni sa cim tretirati a to je za zdravlje ipak najbitnije.
Vučje bobice ili goji u svom sastavu imaju više: C vitamina od pomorandže, betakarotina od šargarepe, gvožđa od šnicle. Takođe u svom sastavu ima i polisaharide koji pomažu i stimulišu imunološki sistem kao i amino kiseline.
Pa zasto ne probati . Da nije dobro ne bi 100 gr bilo 500 dinara....
 
da zasto ne probati , narod se plasi sve sto je novo prvo ide tesko skoro stidljivo pa tek kad vidi da je neko drugi napravio nesto od toga dozivi buum , balkan ima dobru klimu i sa malo truda mogli bi da imamo bar 50 % vise i raznovrsnijeg voca nego sto ga sada imamo nismo ni svesni koliko "juznog" voca uspeva i kod nas.
 
Ne znam zasto od toliko naroda na Balkanu mi smo uvek zadnji kada je rec o inovacijama, Hrvatska je uvek ispred nas bez obzira koliko jurili za njima. U vreme kada nista ne uspeva bez velike kolicine pesticida i skora pa je nemoguce odgajiti organsku hranu(iskustvo u selu - neprskano je malo i nikakvo niko ga kupio ne bi) mislim da treba gajiti sto vise vrsta koje ne zahtevaju tretiranje bar jos dok se ne aklimatizuju.....a do tada ima vremena......
Kumkvat, nar , kaki jabuka, sibirski kivi , goji......sve su to biljke koje se uspesno mogu gajiti kod nas otporne su na mraz a daju neverovatno zdrave plodove mozda su dosta manji od onih u prodavnicama ali da su zdraviji sigurno da jesu......
 
Valjevko moja :)

Na zapadu i Rusiji je taj plod vrlo cenjen i ima mnogo uradjenih istrazivanja o Goji .
Vrlo skupo u prodaji posto se u Evropi na vrlo malim povrsinama gaji ima u Nemackoj jedna plantaza od par hektara posadjena pre2-3 godine.
 
evo i ja da kazem koju rec o toj za nase krajeve novo voce ,ja sam iz znATIzeje preko kataloga narucila 3 sadnice Goji i zasadila ih u mom lazarevcu(OKOLINA KRUSEVCA;KRCINAC TO SELO POZNAJE JER SMO U DALJEM KOMSILUKU)proslog maja i iste godine je drvce cvetalo i u oktobru je bilo puno crvenih zrelih plodova.za jelo su ukusni ,kiselkasti su zbog velikog prisustva vitamina C,ali i prilicno sitni.ja se slazem sa prethodnim misljenjem da treba i mi na balkanu da imamo malo vise raznih sorti voca,i zasto nebismo probali i sa goji vocem koje ima izuzetno dobar sastav sto se tice vitamina.a kao susen je izuzetno ukusan.volele bih da se ova tema nastavi a i da malo vise cujemo i o sannddorn vocu.poz svima.
 
Kao i većina jestivog voća goji ne pokazuje toksičnost.Dnevna doza može da varira od 10 do 100 grama sušenog voća u zavisnosti od potreba. Doze preko 100 grama dnevno nisu preporučljive.
Redovno konzumiranje goji soka koji se priprema od crvenih goji bobica kroz period od 2 nedelje poboljšava stanje organizma, poboljšava kvalitet sna i rad probavnog sistema.
 
halo valjevka ,da li imas ovo drvce ne mogu ga nazvati drvo jer je ipak zbunaste gradje posadjeno u svojoj basti ili njivi svejedno gde?AKO imas ili ako neko drugi ima da li vrsite orezivanje i kada ?
 
Moja je tek posadjena, ali znam da se vrhovi samo zakidaju da bi sto zbunastije rasla to malo odlaze radjanje ali ako biljka previse ode u visinu moze sneg ili vetar da je polomi, ne radi se neko drasticnije orezivanje. U prolece se normalno samo odstrane suve ili polomnjene grane.....Posto sam vec oglasila mislim da smem i ovde da stavim link do ponude http://poljoinfo.com/ponuda/sadnice-aronije-brusnice-gojija/
 
Sadnice se najcesce razmnozavaju od reznica u prolece . Mogu da plodonose na terenima i do 600 metara nad. visine . Pozdrav.
 
valjevka je napisao(la):
Ne znam zasto od toliko naroda na Balkanu mi smo uvek zadnji kada je rec o inovacijama, Hrvatska je uvek ispred nas bez obzira koliko jurili za njima. U vreme kada nista ne uspeva bez velike kolicine pesticida i skora pa je nemoguce odgajiti organsku hranu(iskustvo u selu - neprskano je malo i nikakvo niko ga kupio ne bi) mislim da treba gajiti sto vise vrsta koje ne zahtevaju tretiranje bar jos dok se ne aklimatizuju.....a do tada ima vremena......
Kumkvat, nar , kaki jabuka, sibirski kivi , goji......sve su to biljke koje se uspesno mogu gajiti kod nas otporne su na mraz a daju neverovatno zdrave plodove mozda su dosta manji od onih u prodavnicama ali da su zdraviji sigurno da jesu......

::svaka cast:: A što se inovacija tiče, krompir je u Srbiju stigao pre oko 150 godina, kukuruz i pasulj nisu ništa stariji a danas je kukuruz kultura br. 1, dok su šljiva, vinova loza i žita na ovim prostorima više od 1500 g. pa sad vi vidite ko je tu "nov". Ceo svet gaji kulture po paralelama i klimatskim pojasevima, kafa u Brazilu, Ugandi, Etiopiji, Indoneziji; pamuk u americi i Uzbekistanu itd. Mi smo na istoj "talasnoj dužini" sa severnim delom amerike i Kine pa je logično da tamošnje kulture uspevaju i kod nas, i ne samo biljke već i životinjske vrste ali da ne odem u :off_topic:
 
GOJI sadnice, gde imaju da se kupe?

Hteo bih da zasadim goji, jer volim da jedem te bobice, a astronomski su skupe u beogradu u prodavnicama zdrave hrane...
Zna li neko kontakt za sadnice goji-ja?
 
Narucio sam sadnice ``GOJI`` drveta , i izgleda da je glavna fora oko njega orezivanje i kidanje zaperaka ....ako neko moze jos da pojasni sta i kako ,bilo bi super.
 
Poslednja izmena od urednika:
Prema literaturi i iskustvima drugih (još nisam imao prilike da primenim u praksi, imamo dva mala gojia) ostavlja se samo jedan najzdraviji izbojak i skraćuje na oko 60 cm, Odatle se formira žbun u kome se želi dobiti što više rodnih grančica. Kasnije, ako treba proređivanje i opet skraživanje novonastalih grana a za zakidanje zaperaka još nisam ništa našao.
Inače, onoliko koliko sam pratio kako goji napreduje kod onih koji ga uzgajaju - ima različitih iskustava. Nekima je i izmrzao, kod nekih mu smeta nešto drugo. Iako je po svemu sudeći goji vitalna vrsta ipak bi ga bar početku trebalo prskati nečim protiv najčešćih bolesti (pepelnica) i nekim insekticidom jer sam primetio da ga nešto gricka, verovatno neki insekti.
 
Nazad
Vrh