Krastavci kornišoni

tragtor

Član
Učlanjen(a)
11 Avg 2007
Poruka
20
Lokacija
Bač
Kako da niko do sada nije pokrenuo temu o krastavcima. :sta:

Zato ću ja da napišem nešto o kornišonima onako osnovno. Postoje dva soja, glatki i bradavičasti. Može da se gaji na zemlji ali je najbolje na špalirima. Obavezno se razvrstavaju po klasama i što su manji to je viša klasa. Stvar je u tome da i što su manji više ih stane u kilogram, pa je to razlog takvoga klasiranja krastavaca kornišona.

Ako vas nešto interesuje pitajte. :cao:
 
Kod nas u hrvatskoj je cijena za I klasu 430 eura za tonu, tako da je jedva isplativo. Treba nabrati tonu prve klase. Jedno vrijeme je podravka uvjetovala uz papriku ajvaricu i uzgoj krastavaca jer nitko ih nije htio uzgajati.
Kakvo je stanje kod vas s industrijom i kakve su cijene?
 
Evo našao sam kako idu klase kod kornišona, pa rekoh da obkjavim na forumu, ako nekoga bude zanimalo.

Prva klasa ; dužina 3-6 cm ; prečnik oko 2 cm

Druga klasa ; dužina 6-9 cm ; prečnik oko 3 cm

Treća klasa ; dužina 9-12 cm ; prečnik oko 4 cm

Četvrta klasa ; dužina 12-15 cm ; prečnik oko 4.5 cm

A što se tiče stanja, ja mogu reći samo za okolinu Apatina da se kornišoni ne gaje za potrebe industrije. :sta:

Malo je bezveze, ali šta da se radi, verovatno ih uvozimo, kao i sve ostalo.
 
Kod nas je ista situacija s kornišonima, što se tiče uvoza. Bar sam tako čuo, da se većina potreba zadovoljava iz uvoza i to iz madžarske i poljske.
Klase su i kod nas iste, s tim da četvrte nema, a treču ne žele, hehe
 
Sto se tice kornisona proizvodim ga za seme. iskljucivo Pariski kornison.
 
Moji danas potpisali ugovor da uzmu proizvedene sadnice i mrežu u dužini od 800 kvadrata za 15 ari. Neko udruženje iz Konjuha(selo pored Kruševca) , minimalna zagarantovana cena 30dinara a trebala bi da bude oko 45-50 ako sve bude kako treba. Inace oni ti salju svog zaštitara i nema prskanja kad počne berba.
Nešto da se radi mora pa sad cemo da vidimo kako će da ispadne :D
Nego kolika je rodnost npr po metru posto mojima reki da bi trebalo da bude 18kg po metru dužnom te mreže? A da valjda na 1,4 red od reda i ne mogu da se setim koliko struk od struka. Valjda se sadi oko 1.05.
 
Koju klasu ćete im prodavati, kakav je tu dogovor. :sta:
 
Kako to "krastavac na slami"?
Metod je razrađen u Nemačkoj. Sastoji se u kopanju kanala ili šančeva u plasteniku koji se pune slamom, pa kada se slama "upali" greje zonu korenovog sistema, usled čega krastavci brzo rastu i daju obilne prinose. Evo i konkrtnog primera za plastenik dug 30 i širok 6 metara. Prvi kanal se kopa na metar od ivice duž tunela, širine 80 i dubine 20 cm. Staza između dva kanala je takođe široka 80 cm. Na nju se stavlja iskopana zemlja kojom će se kasnije pokriti slama i na njoj gajiti biljke. U plasteniku širokom 6 m, ima tri ovakva kanala ili šanca. U njih se ređaju bale slame, i to u dva sloja. Posle prvog sloja po njemu se rastura mineralno đubrivo, jedan kilogram NPK 20:8:5 ili 20:10:10 po bali slame.
Za konkretan primer potrebno je 450 bala slame i 225 kg mineralnih đubriva koje se rastura po površini slame u šančevima od 72 kvadratna metra. Kako je ukupna površina plastenika 180 m2, đubrenje po hektaru iznosi 12.500 kg NPK mineralnih đubriva!
U nedostatku navedenih kompleksnih đubriva, mogu se napraviti mešavine KAN-a i NPK 15:15:15 ili sličnih, sa dve trećine KAN-a, a to je 150 kg KAN-a i 75 kg NPK 15:15:15.
Pošto se prvi sloj bala slame pođubri, po njemu treba da se rasturi i tanak sloj negašenog kreča, pa se onda poređa gornji red slame. Potom se slama dobro zalije vodom i sabije gaženjem. Tom prilikom negašeni kreč se "gasi" i oslobađa velike količine toplote usled koje se slama "upali". Kada se slama zagreje na oko 300 C, a to bude za nekoliko dana u pokrivenom plasteniku, na nju se nanosi sloj plodne, iskopane zemlje u debljini od 10 - 15 cm. U protivnom, bez kreča, zagreje se tek za dve nedelje. Potom se rasađuje rasad krastavca obično star 30 - 35 dana, mada može i mlađi, u plastenicima bez grejanja obično početkom aprila. Na jednom redu bala rasađuju se dva reda krastavca, sa međurednim rastojanjem od 40 cm, i rastojanjem između biljaka u redu oko 30 cm. Tako se dobijaju dvorede trake sa međurednim rastojanjem od 120 cm (20 x 80 x 20 cm). U konkretnom plasteniku na ovaj način se rasadi 600 biljaka, što iznosi 330 po aru, ili 3.300/ha.
Tokom vegetacije slama se razlaže i pretvara u humus, oslobađa se toplota koja greje zonu korenovog sistema i plastenik, tako da se, uz redovno zalivanje i provetravanje omogućava vrl obujan rast i velika rodnost krastavca.
_________________________________________________Post je spojen: [time]1243788485[/time]_________________________________________________
jedno pitanje zasto mi kornišoni požute i otpadnu ? u čemu je problem?
168t0mp.jpg
2v39j.jpg
 
Nisam neki stručnjak ali možda je u pitanju neka plamenjača ili trulež ili nedostatak nekog elementa. Znači probaj sa prihranom ako nisi to radio i oprskaj sa nekim fungicidom.
 
evo jedan recept bez konzervansa Krastavci kiseli

4 kg kornisona
1.25 l alkoholnog octa
7 dl vode
200 gr secera
sol, grancica kopra (vrsci)
zrna slacice, hren (korijen oguljen)
list vinove loze

Izaberite sto manje, cvrste i neostecene krastavce. Svaki krastavac operite mekom cetkom, a vrh peteljke odrezite. Zatim ih dobro ocijedite, osusite i slazite sto gusce jedan kraj drugog u oprane i suhe staklenke. Izmedju krastavaca stavljajte ociscen hren izrezan na prutice, vrske kopra, zrna slacice i list vinove loze. Posebno prokuhajte otopinu octa, vode, soli i secera, i jos vrucu prelijte po krastavcima. (Meni nekad nije dovoljna ta kolicina pa jos skuham u tom omjeru po potrebi.) Drugi dan kad su se krastavci u staklenkama postepeno ohladili, zavrzite ih pergamentom i stavite na hladno, zracno mjesto.
 
Imam problem sa krastavcima , na listovima se pojavila paučina i sitne sitne bele bubice jedva se vide golim okom i one sisaju listove i na listu se pojavljuju zute pege i ceo list se postepeno osuši, šta raditi ?? :sta:
 
evo pronasao sam i gde da odgovorim za ovu paucinu i male bele bubice.
Po mom misljenju i opisu pre bih rekao da su u pitanju grinje nego bela leptirasta vas, a najbolje bi bilo da se postavi slika pa da mogu sa sigurnoscu da kazem sta je. ako je grinja onda treba raditi sa Envidorom 0,5 l/ ha tj 0,05% rastvor u plasteniku uz paznju na karencu od 3 dana.
nadam se da sam pomogao a cim dodju slike onda cu vam potvrditi sta je :cao:
 
::spreman na sve:: jako lici na grinje ali ovde samo nemogu dokucim da li ima mallih bubica jer se nevidi na snimku ali ako ima tuci sa gore navedenim sredstvom a podseca me jako na nedostatak Mg sto se jako lako folijarno odradi i zavrsi posao za tren oka.
:ppozdrav: nadam se da sam pomogao
 
macosd na ovoj donjoj slici se vidi malo paučina kod peteljke lista sa leve strane , list je sa cele donje strane prekriven paučinom i tu su te sitne sitne bubice , mislim da nije nedostatak mg zato sto su ostali krastavci i listovi na biljkama ok , normalni , a svaki list koji je ovako "jadan" ima sa donje strane te bubice i tu paučinu.
 
Ja bi rekao da je to crveni pauk.. Uzmi neke akaricide ako imas i tretiraj sa tim.. Ako se pocne siriti, bice problem..
 
Nazad
Vrh