Borovnica

Odg: Borovnice

Prevelika ponuda a mala potraznja i onda ti ponudi 200 din pa ti onda daj ako hoces.......ako nista onda moze u rakiju :haha:
 
Poslednja izmena od urednika:
Odg: Borovnice

Darosavac , nisi procitao moju kalkulaciju koja je vise nego rasipnicka. neka je i 2 € kg ako imas 12.000 kg ( sto nije puno ) to je 24.000 € nemozes vise troskova od 4000€ da imas da gori zemlja.

Trziste u Srbiji je nesigurno , o tome nemoramo da pricamo ali za voce na zapadu nije nesigurno, pogotovu sto kod nas ranije stize berba nego u Nemackoj ili Holandiji i sa samim tim je veca cena .

Danas je cena borovnice u Nemackoj 125 gr. ( u prodavnici ) 2,49 €
 
Odg: Borovnice

Ljudi svi mi kalkulisemo ali da je tako onda bi svi radili po tom proracunu......i svi bi bili srecni i zadovoljni ali UVEK postoji neki razlog zasto se to ne radi.......
 
Odg: Borovnice

za KVALITETAN proizvod uvek ce biti kupaca.. Sto veci ulozi-veci rizici, oduvek bilo i bice, ali i veci profit(ukoliko se ostvari).. Bas me zanima da li ti je isplaceno do sada tih 650 dinara po kilogramu od Maxija:haha: Znam da traze uslove placanja ne daj Boze, a i pitanje da li ce i da plate... :(
 
Odg: Borovnice

srki bravo za komentar :D :bravo:
Post je spojen: [time]1285935609[/time]
_________________________________________________
Podizanje zasada


Parcele za podizanje zasada borovnice potrebno je brižljivo odabrati i izvršiti osnovna ispitivanja kvaliteta zemljišta (pH vrednost, sadržaj humusa, N, P205 i K2O), kao i ispitivanja zdravstvenog stanja zemljista. Odabrana parcela treba da uz optimalnu primenu agrotehnickih i drugih mera obezbedi prinos od najmanje 4,0 tone po hektaru plodova dobrog kvaliteta (prag rentabilnosti) Takode parcela mora biti u blizini izvora vode i dobrih puteva.

Priprema zemljišta za podizanje zasada, podrazumeva nivelisanje i ravnanje (valovitih, neravnih) terena, uništavanje višegodisnjih korova, duboko oranje (do dubine oranicnog sloja), površinska priprema zemljišta (drljanje, tanjiranje, freziranje).

Meliorativno dubrenje: Zbog velike vegetacione mase i relativno visokih prinosa borovnica iz zemljišta iznosi znacajne kolicine hranljivih materija. Pored toga, mora se imati u vidu i cinjenica da ce zasad na istom mestu ostati 15 i više godina. Meliorativno dubrenje je obavezna mera i ona se sastoji u rasturanju i zaoravanju 40-60t/ha dobro zgorelog stajskog dubriva (govedeg ili ovcijeg, a nikako konjskog ili svinjskog) i 600-900 kg NPK mineralnog dubriva (NPK 8:12:26 + 3% MgO, zatim 8:16:24, 4:8:20, 8:15:20, 8:4:24). Polovinu mineralnih dubriva rasturiti po celoj površini pre oranja i zaorati, a drugu polovinu posle sadenja oko svake sadnice (20-30 grama po sadnici).

Povoljan supstrat za gajenje borovnice se dobija i dodavanjem strugotine cetinara, cime se povoljno utice i na bilans vode u zemljištu. Takode je veoma dobar substrat treset tipa sfagnum. Ovaj tip treseta nalazi se na Valsinskom jezeru.

Sadnja borovnice: Borovnica se sadi na prethodno pripremljenom zemljištu. Umesto klasicne pripreme cele površine, danas se sve više preporucuje sadnja u kanale (rovove), sadnja na lejama (bankovima) i sadnja u iskopane jame. Jesenja sadnja ima niz prednosti, iz dva osnovna razloga:

*Sadnice se u toku zimskog odmora obezbede dovoljnim kolicinama vlage;
*Biljke imaju raniji pocetak vegetacije i brže se razvijaju.


Zasadi visokožbunaste borovnice podignuti ujesen, u prvoj godini po sadnji razvijaju snažne izdanke, a vec u trecoj godini mogu doneti znacajnu kolicinu roda cija vrednost pokriva troškove tekuce proizvodnje. Pre pocetka sadnje, ukoliko u prethodnoj pripremi zemljišta nisu uništene štetocine zemljišta, potrebno je u otvorene brazde za sadnju staviti neki od zemljišnih insekticida, kao što su Forat G-5, Galation (Rovicid), Dotan i dr, u propisanim kolicinama. Zbog najboljeg iskorišcenja svetlosti, preporucuje se da pravac redova bude sever-jug. Rastojanje izmedu sadnica je u zavisnosti od bujnosti sorte, izmedu redova 2,5-3 m, a u redu od 1 m za manje bujne (Bluta), do 1,5 m za bujne sorte (Blukrop). Ako se biljke sade u kanale, potrebno je da kanali budu široki oko 1 m, a duboki 40-50 cm. Kanal se ispuni odgovarajucim supstratom. Sadnice se postavljaju na predvideno rastojanje, nakon cega se po vrhu dodaju bukova kora ili otpaci cetinara. Potrebno je redovno dodavati nove kolicine supstrata zbog procesa humifikacije i raspadanja.



Sadnja na lejama (bankovima) nije za preporuku. Uglavnom se na bankovima zasadi podižu ukoliko se radi o neodgovarajucem zemljištu. Najracionalnijii najpreporucljiviji nacin, je postupak sadnje u jame, koje su dimenzija 80-100 cm širine i 50-60 cm dubine.

Jame se najvecim delom pune supstratom u kolicini od oko 50 lit. kome je poželjno dodati do 1/3zemlje lakšeg mehanickog sastava. Sadnja borovnice se po pravilu vrši rucno, mada je moguce mehanizovati ovaj radni proces. Najbolje je sadnju obavljati po oblacnom vremenu ili u jutarnjim i poslepodnevnim casovima. Sadnice se sade malo dublje nego cto su bile u rasadniku. Da bi redovi bili pravi, prethodno se duž istih zateže kanap, pa se sadnice postavljaju uz njega. Kontejnerske sadnice se mogu saditi tokom cele sezone. Pažljivo se presaduju da bi supstrat oko korena ostao što kompaktniji. Balirane sadnice je najbolje saditi od oktobra pa sve dok vremenski uslovi to dozvoljavaju. Prolecnu sadnju obavljati na vecim nadmorskim visinama i mestima gde postoji opasnost od pojave jakih prolecnih mrazeva. Odmah po sadnji treba izvršiti srednje obilno zalivanje svake sadnice. Neophodan preduslov uspešne proizvodnje borovnice je postavljanje odgovarajuceg sistema navodnjavanje.

Nega i zaštita zasada borovnice uprvoj godini: Negom i zaštitom u prvoj godini potrebno je zasad pripremiti za što vecu i kvalitetniju rodnost u godinama eksploatacije. Ove mere se uglavnom svode na okopavanje i rucno plevljenje i trave oko sadnice, navodnjavanje i zaštitu od bolesti i štetocina.

Nega zasada u rodu obuhvata nekoliko agrotehnickih i pomotehnickih mera kako bi borovnica svake godine davala stabilan i kvalitetan prinos i to: prihranjivanje zasada mineralnim dubrivima, održavanje zemljišta, malciranje, rezidba, navodnjavanje i održavanje zemljišta u stanju optimalne vlažnosti i zaštita od bolesti, štetocina i korova.

Prihranjivanje se izvodi na osnovu stanja zasada i stvarnih potreba biljaka. Pri izvodenju ove mere mora se biti obazriv kako se nepravilnom primenom ne bi izazvala promena pH vrednosti supstrata, što bi imalo negativni efekat po sadnice. Za postizanje visokih i redovnih prinosa potrebno je dubrenje organskim i mineralnim dubrivima. Svake trece godine treba koristiti stajnjak u kolicini od 30 tona po hektaru. Borovnica dobro reaguje na azotna dubriva, ali se bolji rezultati postižu upotrebom kompleksnih dubriva. U maju ili junu prve godine poslesadnje treba koristiti po50-60g KAN-a po sadnici. Dubrivo rasturiti na 25-30cm od sadnica borovnice. Posle stupanja zasada na rod treba koristiti kompleksna dubriva (NPK - 8:12:26 + MgO) ili vockal (NPK 8:5:24 + MgO i gvozde) u kolicini 400-500kg/ha. Dubrenje treba izvesti krajem novembra ili pocetkom decembra pre snega. Prihranjivanje KAN-om u kolicini od 200 do 250 kg/ha izvoditi pocetkom marta i krajem maja, s tim što se u prvom terminu koristi 100-150kg/ha, a u drugom terminu100 kg/ha.

Održavanje zemljišta u zasadima borovnice se najcešce vrši tako što se meduredni prostor zatravi i kasnije redovno vrši malciranje. Manje je povoljno održavati zemljište u vidu jalovog ugara jer se cestim freziranjem gube ogromne kolicine vegetativne mase. Prostor u redu se održava plitkim okopavanjem, vodeci racuna da se ne ošteti korenov sistem sadnice. Primena herbicida nije preporucljiva osim u slucaju kada nemamo drugog izbora. Tada se veoma oprezno mogu koristiti neki od kontaktnih herbicida (Gramokson, Basta) u kolicini 3-5 lit./ha. Totalne herbicide ne koristiti u zasadima visokožbunaste borovnice. Malciranje je postupak zastiranja zasada razlicitim materijalima. U tu svrhu se mogu upotrebljavati bukova kora, strugotina ili folija. Dobre strane malciranja su što je zemljište ispod malca u stanju povoljne vlažnosti, nije moguc porast korova i slicno. Veliki nedostatak je da se ispod malca naseljavaju razlicite vrste glodara koji mogu naneti ogromne štete korenovom sistemu. Iz tog razloga je neophodno postaviti zamke.
Rezidba borovnice nema intenzivan karakter kao kod vecine drugih vocnih vrsta. Borovnica donosi rod na letorastima izprethodne vegetacije, a pocinje da rada druge godine posle sadnje. Najkrupniji i najkvalitetniji plodovi su na bujnim letorastima. Pošto vecina sorti imaju sklonost da prerode, namece se potreba uklanjanja jednog dela rodnog drveta putem rezidbe. Kod sorata sa tendencijom poleganja bocnih izdanaka namece se njihovo uklanjanje ili prekracivanje, dok je kod sorata sa vertikalnim izdancima potrebno proredivanje rodnih grana unutar žbuna. Po pravilu rezidba treba da je umerena i prilagodena rodnom potencijalu i stanju svakog žbuna po naosob. Jaka rezidba koja se sastoji u uklanjanju sitnih rodnih grana, uklanjanjanju pojedinih izdanaka žbuna i jakom prekracivanju izdanaka dovodi do znatnog smanjenja prinosa, povecanja krupnoce ploda i ranijeg zrenja. Ukoliko se želi postici kasnije zrenje rezidbu treba svesti na najmanju meru. Uopšteno govoreci, oštra rezidba borovnice se ne preporucuje, sem u slucajevima jace regeneracije i obnavljanja žbunova. Bujniji žbunovi daju krupnije plodove i veci prinos, te zbog toga treba slabije orezati. Njima treba obezbediti odgovarajucu kolicinu vode u svako doba. Jaca rezidba se sprovodi kod slabijih žbunova, na lošijim zemljištima sa deficitom hrane i vlage. Sa rezidbom treba poceti tek u cetvrtoj godini posle sadnje, kada se uklanjaju zakržljale grane pri osnovi žbuna. U petoj godini treba uklanjati polomljene i suve grane. Rezidbu treba sto više reducirati na nekoliko jacih rezova u cilju uštede radne snage pri cemu se sve nepotrebne grane uklanjaju do osnove ili do neke bujne bocne grane. Povijene bocne izdanke takode treba uklanjati. Cesto je potrebno vršiti smanjenje rodnog potencijala na 3 - 5 rodnih pupoljaka po grani. Jacina rezidbe zavisi od broja rodnih pupoljaka po grancici, što zavisi od uslova gajenja i sorte. Rezidbu treba sprovoditi posle prestanka opasnosti od poznih prolecnih mrazeva. U principu rezidba se može izvršiti u svako doba posle opadanja lišca do završetka cvetanja ukoliko je potrebno.

Mnogi proizvodaci zanemaruju ulogu pcela u gajenju ove vocne vrste. Brojnim ogledima je dokazano da sa unošenjem pcelinjih društava u zasade borovnice dolazi do bolje oplodnje, krupnijih i kvalitetnijih bobica a time i neuporedivo veceg roda. Na površini od 0,20 ha dovoljno je unošenje jednog jakog pcelinjeg društva.

Navodnjavanje: Navodnjavanju kao neophodnoj meri kod plantažnog gajenja borovnice mora se posvetiti posebna pažnja. Pored obezbedenja dovoljnih kolicina vode mora se voditi racuna i o njenom kvalitetu, hemijskom sastavu, pH vrednosti i sadržaju gvozda. Potrebne su cesle provere pH vrednosti vode da ne bi došlo do promene kiselosti supstrata na kojem se borovnica gaji.

Visok sadržaj gvožda u vodi za zalivanje može da izazove na bobicama pojavu pega braon boje koje smanjuju tržišnu vrednost plodova.

Najkvaliletniji nacin zalivanja se obezbeduje sistemom "kap po kap". Upotrebom ovog sistema najracionalnije se koristi voda, biljke se ne kvase po površini lišca cime se smanjuje opasnost od nastajanja i prenošenja bolesti. Posebna pogodnost se ogleda u cinjenici da se pomocu "dozatora" kroz sistem zajedno sa vodom mogu dodavati potrebne kolicine lako rastvorljivih dubriva. Mana ovog sistema je njegova velika osetljivost na mehanicka oštecenja i uticaj vremenskih uslova. Takode, nedoslatak je i ispiranje lako pokretljivih elemenata (azot) iz zone kvašenja u dublje slojeve, usled cega oni postaju nedostupni korenovom sistemu biljke. Navodnjavanje veštackom kišom putem instaliranih stacionarnih ili pokretnih sistema ima brojne prednosti. Ovi sistemi se odlikuju dugim vekom upotrebe, ne predstavljaju smetnju pri izvodenju razlititih operacija u zasadu i veoma se efikasno mogu upotrebiti pri zaštiti zasada od poznih prolecnih mrazeva. Posebno je znacajna njegova uloga u stvaranju povoljnog mikroklimata u zasadu (vlažnosti vazduha koja se veoma povoljno odražava na kondiciono stanje biljaka), što nije slucaj sa primenom sistema "kap po kap". Zbog ove i cinjenice efikasne zaštite od mraza, preporucujemo instaliranje oba sistema ("kap po kap" i sistema za navodnjavanje veštackom kišom).


Organizacioni aspekti gajenja borovnice: Lokaliteti koji u pogledu pedoklimatskih osobina odgovaraju za gajenje borovnice u našoj zemlji najcešce su u planinskim i priplaninskim terenima cesto dosta udaljeni od vecih naseljenih mesta i bez dobre putne mreže. To znacajno utice na povecanje troškova proizvodnje (prevoz radnika) i pad kvaliteta plodova zbog dugog transporta lošim putevima. Poseban problem u gajenju borovnice u našoj zemlji je i nedostatak iskustva i znanja kod proizvodaca o ovoj vrsti. Takode, mali broj strucnjaka ima iskustva u gajenju ove, po mnogo cemu specificne vrste jagodastog voca.
 
Odg: Borovnice

Kad smo vec kod podizanja zasada borovnice interesuje me da li mozda znas koliko kosta sadnica borovnice u Nemackoj i koja sorta:haha: Jer ovde gospodin Djuknic prodaje po ceni od 5 evra koliko se secam, nize nije sigurno(toliko mi je rekao u maju, mozda sledece godine bude jos veca cena).
 
Odg: Borovnice

srki@

U Nemackoj je sve zavisno od kolicine koju kupujes. Na svaku cenu mozes da se pogadjas .
 
Odg: Borovnice

Tih 650 dinara mi je maxi isplati posle posle dva ili tri dana isteka valute placanaj koja je bila mesec dana znaci posle nekih 33,34 dana su mi platili.Takav slucaj je bi i za jagodu ove godine.Iskreno ranijih godina je bilo problema sa njima ali ove je to funkcionisalo na ovaj nacin.
 
Odg: Borovnice

pa interesuje me Bluecrop sorta, a trebalo bi mi 1600 sadnica(za 1ha).. trebao bih sledece jeseni da posadim pa se sad vec raspitujem, mozda bih i uvozio sadnice ako se ispostavi da mi je isplativije nego da placam 5e ovde... hvala puno unapred... :ppozdrav:
 
Odg: Borovnice

E sada naravno sve je u ponudi i traznji.Znaci ako se izvozi cena ce biti pristojna,a ako nema izvoza i 200 dinara ce biti solidna cena...ja nemogu pricati u punom rodu koliki je prinos vec sam citao kao i svi vi tu pise da stvarno moze i preko 10.000 kg sto je meni i dalje neverovatna zarada ali trenutno je tako (pisao vec negde da sam u drugoj godini imao 150 kg sa 600 biljaka ,ove godine treca godina je inace imao sam samo 60-ak kg jer su mi srne opasle mladare sve do snega tako da su sa nekih metar prosecne visine spale na pola metra pa cak i manje.Tek sada su negde na nivio pr[le godine tako da sam otprilike jednu god izgubio.)
Post je spojen: [time]1285927668[/time]
_________________________________________________
za 1 h trebace ti 2200 komada toliko je potrebno kod nas da bi imao od ministarstva povracaj koji ove godine bio cinimi se 800.000 hiljada po hektaru.

Post je spojen: [time]1285953214[/time]
_________________________________________________

I jos jedan savet nevalja samo jedna sorta zbog oplodnje treba imati barem dve ja imam brigitu i bluecrop
 
Odg: Borovnice

ma naravno da sve zavisi od ponude i traznje, ali u sustini traznja je ogromna, samo sto je jako tesko obezbediti kolicinu za trziste tipa Rusija, EU koji mogu da "progutaju" sve sto se proizvede(ako je naravno kvalitetno).. a da se osnivaju npr udruzenja, tu je jos nas covek uvek nesto skeptican, samo misli kako ce neko da ga z...be sto i ne iznenadjuje s obzirom koliko je bilo takvih slucajeva, a kod nas niko nema sam fazon 1000t borovnice pa i da se sam progura za izvoz neki.. bice bolje valjda, tj sve zavisi od nas koliko se trudimo, sve se moze kad se hoce...:)))) hvala na informacijama za cenu i rokove..:)))
 
Odg: Borovnice

Jedan od razloga visoke cene borovnice na svetskom tržištu:

vzbsqs.png

Worldwide highbush blueberry yield-Proizvodnja visokožbunaste borovnice u svetu
 
Odg: Borovnice

borovnica je po meni trenutno velika sansa za sve koji bi zeleli ozbiljnije da se bave poljoprivredom samo sto trazi dosta ulaganja sto retko ko ima u startu da ulozi....:( ali da je deficitarna jeste...
 
Odg: Borovnice

Dovoljan je podatak da Južna Afrika i Čile od skoro izvoze borovnicu u Evropu jer je prosto nema dovoljno. Ameri gaje više varijanti, nisu sve žbunaste, ima i kanadske divlje a prodaju sadnice od 1-4 godine starosti. Jedino što se ne mogu uvoziti zbog endemskih štetočina.
 
Odg: Borovnice

@futurefarming
vidim po svim postovima da se interesujes za borovnicu i da si narucio i knjige one pa me zanima da li imas neki zasad ili tek pkaniras:haha: i bilo bi lepo da napises kakve su te knjige kad stignu ima li sta korisno sto nema na netu da se nauci kao npr ovi parametri kakva voda trebad a bude za navodnjavanje i slicno.. :D :ppozdrav:
 
Nazad
Vrh