Sajmovi, savetovanja, skupovi pčelara

Ne bih rekao da je u BG bio potpuni promasaj, ali to maltretiranje se zaista moglo izbeci.

Savetovanje u Novom Sadu je takodje bio veliki dogadjaj, svidja mi se sve veci broj gostiju iz BiH i Hrvatske.
 
Maltretiranje pčelara na simpozijumu Apimondije u Beogradu nije smelo da se desi. Ono dokazuje nesposobnost rukovodstva SPOS-a, da ne vide dalje od svog nosa, i da im je najbitnije da uzmu pare iz kase SPOS-a.
 
Problem je loša organizacija prilikom ulaska na simpozijum, za ostatak simpozijuma uglavnom čuo reči pohvale od članova koji su išli. Biće bolje sledeći put, opušteno.
 
Loša organizacija je bila od ulaska na simpozijum, preko boravka unutra, pa sve do izlaska. Sledeći put neće biti bolje, od ovog rukovodstva SPOS-a ne može se očekivati ništa više, onakvi su kakvi su, to je njihov nivo.

Prokockali su poverenje pčelara, onaj ko je sada loše prošao nikad više neće dozvoliti da se to ponovi, u protivnom ispašće naivan.
 
Rts.rs:

Sajam pčelara: Znanjem protiv prepreka

Sedmi državni pčelarski sajam održava se 28. februara i 1. marta 2015. godine, u Hali 2 Beogradskog sajma. Ulaz je besplatan.


Na 7. državnom pčelarskom sajmu, 28. februara, od 11 sati, biće održano više predavanja i seminara posvećenih tehnikama pčelarenja, zaštiti pčela, savetima za loše sezone.
Ari Sepala, Savetnik za pčelarstvo Pčelarskog saveza Finske, prenosi iskustva o tehnikama pčelarenja u pčelinjaku sa 1.500 košnica, sa osvrtom na specifičnosti brzog prolećnog razvoja.
Finska je posebno zanimljiva za srpske pčelare, jer ima kratku pčelarsku sezonu, i neophodno je brzo razviti pčele kako prinosi ne bi izostali, tako da njihova iskustva mogu pomoći u iskorišćenju naše bagremove paše koja je sada veoma rana zbog klimatskih promena.
„Savremenom tehnikom pčelarenja do pristojnih prinosa i u lošim pašnim sezonama", naziv je predavanja dr Zlatka Tomljanovića, višeg stručnog savetnika za pčelarstvo u Savetodavnoj službi Republike Hrvatske i potredsednik Hrvatskog apiterapeutskog društva.
Rajko Pejanović iz Šapca, urednik časopisa Pčelar, održaće predavanje „Da li je dvomatično pčelarenje jedno od mogućih rešenja za loše pašne sezone".

 
Pčelarsko društvo "Rusanda" ,dana 29.03.2015 godine organizuje Sajam pčelarstva i pčelarske opreme.Sajam će se održati u centru Melenaca na platou ispred česme sa početkom u 10 časova.U domu kulture će biti održano predavanje o Apiterapiji-predavač je diplomirani nutricionista Živka Vlajković iz Zemuna.Pozivamo sve pčelare i zainteresovane da nas posete i uveličaju ovu manifestaciju.

https://www.facebook.com/pages/Pčelarsko-društvo-Rusanda/338549543018449?ref=aymt_homepage_panel
 
[h=1]Хоћемо ли у Шабац на мед[/h]
[FONT=&quot]У овом крају годишње се произведе око 250 тона квалитетног меда, што је био разлог да највећи произвођачи дођу на фестивал[/FONT]

Аутор: М. Ераковићпонедељак, 19.09.2016. у 19:30


med.jpg


Шабачки крај све је препознатљивији по производњи меда (Фото М. Ераковић)




Шабац – Шабачки крај постаје препознатљив по производњи меда, јер од 360 тона колико се производи у региону, чак 250 тона стиже одавде. Да мед постане озбиљан бизнис, допринос даје и градска управа, не само кроз организовање Фестивала меда, који је окупио највеће произвођаче, већ и низ мера којима стимулишу младе људе да им то постане основна делатност.

Посредством Дирекције за пољопривреду прошле године је 40 младих произвођача добило по 15 кошница са ројевима да се баве пчеларством, а обавеза им је да део уложених средстава врате кроз мед.


– У сарадњи са Дирекцијом за пољопривреду организовали смо прву пчеларску школу коју су поред старих произвођача меда, похађали и они који су решили да се баве овим послом. То је био један од услова да добију кошнице под повољним условима. То је прва оваква школа у Србији, коју је до сада похађало 180 полазника. Њих 168 су показали довољно знање и добили сертификат о завршеној школи, а тиме и могућност да се баве овим послом – каже Бранко Илић, председник Друштва пчелара Шапца.


[FONT=&quot]



Према његовим речима, циљ овог фестивала је да подстакне да се што више људи бави овом чистом и здравом технологијом, која нас чини одговорним и за еко-систем. Илић наводи породице Поповић, Веселиновић, Ђуричић које већ сада имају од 300 до 500 кошница.


Један од успешних пчелара је и Дара Момчиловић, која каже да са супругом Виденом производи мед већ 35 година. Ови високообразовани људи који су некада радили у „Зорки”, почели су са три кошнице. – Сада имамо 60 кошница и и те како нам се исплати. Кошнице селимо у Трнчу код Љубовије, потом на Фрушку гору, и на крају у Војводину, на сунцокрет – каже наша саговорница.


Милојко Митровић нам прича да има 120 кошница. – Имам 75 година и сам опслужујем цело друштво. Ја сам четврта генерација пчелара у породици и ево већ 40. јубиларну годину се бавим овим послом.


Овим може да се бави само неко ко воли пчеле. Нажалост, немам коме да пренесем ово знање, јер колико видим, син ми баш није заинтересован за пчеларење. Целе године се треба бавити пчелама.


Зими им обезбедити храну, борити се против болести... Сваке друге године се мења матица. Пчеле током године селимо на разна места где имају добру пашу. Ја моје селим у Чоку, Кнић, Тител – објашњава нам Милојко шта све ради око пчела.


Зоран Веселиновић са својих 500 кошница годишње прода од 15 до 20 тона меда. Како каже, овим послом почео је да се бави још као дете, јер Веселиновићи су чувени произвођачи меда.


Градоначелник Небојша Зеленовић понудио је произвођачима меда халу од 1.000 квадрата у Западној зони. – Ми ћемо учинити све да Шабац добије центар за прераду и паковање меда, како би могли своје производе да пласирате и у иностранство – казао је Зеленовић пчеларима на Фестивалу меда.



[/FONT]

[FONT=&quot]Јединствено на тржишту[/FONT]
Организовање пчеларске задруге омогућило би пчеларима да се на тржишту појаве као велики произвођачи. – Покушавамо да заједно са регијом из Семберије постигнемо договор и јединствено наступимо како бисмо конкурисали и код европских ИПА фондова – каже нам Бранко Илић.

http://www.politika.rs/scc/clanak/363877/Hocemo-li-u-Sabac-na-med
 
[h=1]Bogat program jubilarnog Državnog pčelarskog sajma[/h]


Biće održana izložba meda i pčelinjih proizvoda, stručnjaci iz zemlje i inostranstva održaće brojna predavanja, a proglasiće se i najbolje inovacije u ovoj oblasti.



U hali 2 Beogradskog sajma 3. i 4. februara 2018. godine održaće se jubilarni Deseti državni pčelarski sajam sa međunarodnim učešćem u organizaciji SPOS-a. Ulaz za građane potrošače pčelinjih proizvoda je i dalje besplatan, kao i ulaz za članove SPOS-a sa aktivnom ID karticom SPOS-a koja je besplatna ulaznica. Ulaz za pčelare koji nisu u SPOS-u je 200 dinara za jedan ulazak, a uvedena je i dnevna ulaznica (za tri ulaza) koja košta 500 dinara.


Prvog dana sajma, u subotu, održaće se niz stručnih predavanja. Između ostalog predsednik SPOS dr Rodoljub Živadinović govoriće o Pogonu SPOS za plasman meda, dok će o konkurentnosti meda na savremenom tržištu i povoljnim trendovima na svetskom tržištu koji idu u prillog izgradnji pogona za med govoriti Dipl. ecc. Darko Mandić, generalni direktor inovativnog startapa „Happy honey“ doo


Učesnicima sajma obratiće se i Diego Pagani, Italija, predsednik najveće italijanske nacionalne kooperative pčelara „CONAPI“ koji će predstvaiti način rada ove kooperative.Govoriće o načinima na koje je kooperativa pomogla pčelarima da povećaju vrednost svojih proizvoda i da se uspešno bore na sve surovijem tržištu. Pogon za prikupljanje i plasman meda pčelara SPOS-a „Naš med“ doo, preuzeće od kooperative CONAPI sve dobre strane poslovanja primenljive u Srbiji.


O kvalitetu meda, autentičnosti, propisima, očekivanjima, metodama analize i otkrivanja falsifikata govoriće Dr Kurt-Peter Raezke, Ritterhude, Nemačka, Viši tehnički direktor za bezbednost hrane i inovacije laboratorije EUROFINS


Takođe će biti reči o Melisopalinologiji, nauci o izučavanju prisustva polena u medu sa čime će učesnike sajma upoznati dr Christoph Joachim, najbolji stručnjak za melisopalinologiju laboratorije za ispitivanje meda INTERTEK iz Bremena, Nemačka.


Biće reči i o savremenom suzbijanju varoe, o čemu će govoriti Preben Kristiansen, Tjällmo, Švedska, pčelar i savetodavac za zdravlje pčela


O istom problemu i tome kako se protiv njega bore pčelari u Velikoj Britaniji pričaće Norman Carreck, Brighton iz Velike Britanije, sa Univerziteta Sussex,


Preben Kristiansen, Tjällmo iz Švedske, pčelar i savetodavac za zdravlje pčela govoriće o suzbijanju bolesti pčela u Švedskoj, a takođe i o tehnikama pčelarenja u Skandinaviji.


Drugi dan sajma biće rezervisan za predstavljanje inovacija, koje će oceniti stručna komisija i proglasiti pobednike.


http://www.agrosmart.net/pcelarstvo/bogat-program-jubilarnog-drzavnog-pcelarskog.html
 
Pozdrav svim pcelarima i jedno obavestenje: iako se ne bavim pcelarstvom a iz sela sam sa najvise kosnica po glavi stanovnika obavestavam sve pcelare da ce se u subotu 31.3. odrzati manifestacija "Dani mlavsko-homoljskih pcelara" u Kamenovu - selu pcelara, kod Petrovca na Mlavi.
 
Izgradnja fabrike za preradu meda sa pratećim logističkim centrom u toku je u preduzeću “Tisakoop” DOO iz Kanjiže, u vrednosti oko tri miliona evra, zahvaljujući finansijskoj podršci posredstvom Fondacije “Prosperitati” iz paketa podrške Vlade Mađarske.

Kapacitet fabrike je 1.000 tona godišnje, a med će se obezbeđivati u kooperaciji sa vojvođanskim pčelarima.

Zamenik direktora “Tisakoopa” Karolj Kermeci najavljuje da će novi pogon biti u funkciji već u maju, za ovogodišnju pčelarsku sezonu i prema njegovim rečima biće to novi izazov za ovu firmu koja srpsko tržište snabdeva prehrambenim proizvodima iz Mađarske.

http://www.agrosmart.net/pcelarstvo/tri-miliona-evra-fabriku-meda-kanjizi.html
 
OBJAVLJEN PRAVILNIK ZA SUBVENCIONISANJE PČELARSKE OPREME I SELEKCIONISANIH MATICA -- izvor spos

Objavljene su izmene Pravilnika o podsticajima za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednog gazdinstva za nabavku novih mašina, opreme i kvalitetnih priplodnih grla za unapređenje primarne poljoprivredne proizvodnje.
Izmene nisu velike, a detalje pročitajte u nastavku vesti.

Pristup celom tekstu je moguć tek kad se ulogujete na sajt SPOS-a uz pomoć šifre i kontrolnog koda sa ID kartice članova SPOS-a. Napominjemo da je davanje svojih šifara trećim licima, ili prosleđivanje podataka sa zaštićenog dela sajta trećim licima, teško krivično delo, te da će oni koji to urade biti krivično gonjeni. Takođe će biti aktivirani i članovi Statuta SPOS-a koji to zabranjuju i preduzeće se predviđene mere.
 
Nazad
Vrh