Rukola

curug

Novajlija
Učlanjen(a)
15 Maj 2010
Poruka
10
Lokacija
Curug
postovanje svima,hocu da posejem rukolu,da li neko moze da mi kaze gde se seme moze uzeti i po kojoj ceni/:haha:jel neko mozda to vec sejao,kakvo iskustvo ima sa tim:haha:pozdrav svima :ppozdrav:
 
pa rukola nije egzotično povrće,to vam je sličan spanaću samo što ima sitnije lišće a isto se gaji ko spanać(ja sam imao samo za kućnu upotrebu)
 
Rukola

Rukola se najcešce koristi kao salata ili kao komponenta u mešanim salatama za poboljšanje arome i ukusa. Posebno se mnogo koristi kao salata u mediteranskom podrucju, pripremljena sa maslinovim uljem, sircetom, parmezanom ili mocarela sirom. Ponekad se rukola priprema kuvana ili blanširana i tom prilikom gubi gorcinu.

Rukola je jednogodišnja zeljasta biljka iz familije Brasiccaeae (kupusnjaca). Kod nas je gotovo nepoznata, iako divlje forme rukole rastu po našim baštama i poljima, kao korovske biljke. Rukola spada u grupu lisnatog povrca, jer se za ishranu koristi list, a ponekad se koristi i cvet. U vreme cvetanja kulturna forma rukole može da naraste i do 60-80 cm. Listovi su elipticni, kod divljih formi su više, a kod kulturnih manje useceni. List rukole ima oblik rakete, pa se u engleskom govornom podrucju ova biljka zove raketa (Rocket). Listovi u osnovi stabla formiraju rozetu. Cvetovi su sitni i po gradi tipicni za familiju kupusnjaca, prljavobeli ili bledorumeni.

Rukola vodi poreklo iz Centralne i Južne Evrope, ali je veoma raširena i u Seventoj Africi, Sevemoj Americi i Bliskom istoku. Rukola predstavlja izuetno kvalitetno i lekovito povrce, sadrži dosta vitamina C (100-200 mg/100g), mineralnih materija, a narocito gvožda, vlakana i drugih korisnih materija. Sve vrste rukole imaju gorak i aromatican ukus. Gorcina listova povecava se sa starošcu biljke, zato je najbolji ukus listova mladih, dobro gajenih biljaka. Gorcina listova potice od glukozinolata izotiocianata koji se nalazi i u srodnim biljkama, kao što je ren, kres salata i dr. Rukola ima drugaciji ukus od srodnih biljaka, jer pored izotiocianata sadrži estre buterne kiseline i jedinjenja sa sumporom, što joj daje vrlo specifican ukus i aromu. Rukola se najcešce koristi kao salata ili kao komponenta u mešanim salatama za poboljšanje arome i ukusa. Posebno se mnogo koristi kao salata u mediteranskom podrucju, pripremljena sa maslinovim uljem, sircetom, parmezanom ili mocarela sirom. Ponekad se rukola priprema kuvana ili blanširana i tom prilikom gubi gorcinu. U nekim zemljama Azije (Iran, Pakistan), gaji se radi semena za ulje, a seme može da se koristiti i za proizvodnju senfa.

Rukola je kultura skromnih zahteva za toplotom i otporna je na mrazeve. Zato može da se proizvodi prakticno preko cele godine. Ova biljka najbolje uspeva na lakim peskovitim i srednje teškim zemljištima. Zemljišta treba da su neutralne reakcije mada može uspešno da se gaji i na zemljištima alkalne reakcije, na vlažnim i suvim zemljištima i veoma dobro podnosi sušu. Najbolje uspeva na dobro osuncanim terenima, može dobro da uspe cak i na poluzasencenim, a može da se gaji i na vetrovitim terenima.

Gajenje rukole je veoma lako i brzo pristiže za berbu za oko 40 dana od setve. To je kultura koja nema ozbiljnijih problema sa bolestima i štetocinama. Ali je napada buvac.

Obrada zemljišta za rukolu je slicna kao i za drugo lisnato povrce. Osnovna obrada izvodi se na dubinu 20 cm, uz kvalitetnu površinsku pripremu, jer se rukola gotovo iskljucivo proizvodi direktnom setvom iz semena, a seme je veoma sitno (masa 1.000 semena je oko 1.5 g). Ðubri se sa oko 60-80 kg azota , 60-80 kg fosfora i 100-120 kalijuma po hektaru.

Setva rukole može da pocne rano u prolece, obicno u martu i može sukcesivno, svakih nedelju dana da se seje do oktobra meseca, tako da listovi mogu da se beru i u toku zime. Samo u slucajevima izuzetno jake zime treba biljke malo zaštititi. Seje se na razmak redova 25 cm i u redu 3-5 cm pri cemu se troši oko 1.5-2 kg semena po hektaru. Od mera nege treba primeniti samo redovno zalivanje i suzbijanje korova. Bere se kada se dobro formira rozeta listova, pri cemu mogu da se beru listovi rozete ili da se cupaju cele biljke. Prinos je oko 20-25 t/ha.

Ovo sam kopirao negde nažalost ne sećam se više gde.
Imam je godinama u bašti i raste kao korov, daje veliku količinu semena, stabljika naraste preko metra. Problem kod mene je što brzo ode u cvetanje, pretpostavljam da treba pogoditi pravo vreme sadnje.
Ima interesantan ukus gorko ljutkast kao biber, daje interesantan ukus salatama.
 
pozdrav svima :cao: da se ukljucim u tu pricu o rukoli. kada sam dosla da zivim u Ljubljanu, pre cetiri godine, upoznala sam se sa vise vrsta salata koje se kod nas u Srbiji uopste ne gaje. ovde su popularne te salate za rezanje. tj. ne glavnate. tu spada i rukola (a jos i motovilec, razne vrste radica (mada njega mozete da pustite i da napravi glavicu ali to je druga tema). ja uglavnom u basti imam te vrste za rezanje. prakticnije mi se cine od onih koje prave glavicu. jedino je problem sto stalno moraju da se rezu da ne bi otisle u cvet. posadim ih ja jos krajem marta i mogu se rezati sve do kasne jeseni. to i nije tako lose jer povremeno prodjem po basti i narezem sve sto je previse izraslo i dam kokoskama (obozavaju salatu). to se desava obicno jednom nedeljno jer posadim te salate vise nego sto mozemo da pojedemo.
e sad rukola - uglavnom se koristi sveza kao salata ima ostar i gorkast ukus (ovo zavisi od zalivanja i temperature vazduha tokom leta) mada je koriste redje i kao prilog jelima pa je malo preprze u tiganju (to nisam radila). Zemlju je najbolje gnojiti stajskim djubrivom pred setvu. seje se od proleca (kraj marta/april) pa preko celog leta kad god. seme bi trebalo da se seje na 2,5cm u vrsti koje su pa odaljene 10cm (ja to ne radim nego razbacam seme po predvidjenoj povrsini i izravnjam grabuljama). vazno je znati da rukola najbolje uspeva u hladnijim uslovima! Vruce vreme dovodi do promene u ukusu. zato je valjda ovde i gaje jer je klima drugacija nego u Srbiji. zato ako je sejete obavezno je dati u senku nekih drugih visih biljaka (npr. boranije). potrebno je i redovno zalivanje da ne bi dobila previse gorak ukus. ako hocete seme, pustite neke biljeke da razviju cvetove.
mladu salatu berete vec posle nekoliko nedelja. kada su listovi duzine oko 7,5cm.secete makazama priblizno 2,5cm od tla i ona ce ponovo izrasti (znaci nkad kraja, seces i ona ponovo raste) ::svaka cast::

Post je spojen: [time]1285742042[/time]
_________________________________________________
problem do koga moze doci su male rupice na liscu koje prakticno uniste salatu. to je insekt koji se ovde zove bolhač. rukola ih privlaci kao i rotkvice (isto naprave rupice na liscu rotkvica, kupusa, repe, kelerabe) i to narocito po toplom vremenu. kazu da treba pokriti salatu sa onom belom koprenom (koja propusta svetlo i vodu ali zadrzava te insekte). e sad, ne znam kako se u Srbiji zove taj bolhač, jer sam ja gradsko dete i pojma nisam imala o uzgoju bilo cega dok nisam dosla ovde, pa se sada ucim uglavnom iz knjiga. to je jedna zelenkasto crna bubica koja se javlja obicno krajem proleca po toplom vremenu. probacu da nadjem srpski naziv i fotografiju pa saljem.
eto nadam se da sam vam bar malo pomogla oko rukole.
pozdrav :cao:
 
Zove se isto buhač. Možda malo pomogne čaj od belog luka, mada nisam primetio da baš pomaže. Meni jedu sve od lisnatog ali najviše vole kineski kupus pa možda može da se zasadi kao mamac.
 
hvala na informaciji. meni pojedu rukolu i lisce od rotkvica (ali ajde to kod rotkvica ne smeta) pa sam prestala da je sejem ove godine iz tog razloga. moze da se prska ali ja nista ne prskam, ako postoji neko prirodno sredstvo onda OK. belog luka imam posadjenog svuda po basti bas kao zbog raznih stetocina - gde nadjem mesto a ja posadim beli luka. doduse jedine probleme sam i imala sa rukolom i buhačem. puzevi golaci mi napadaju svu salatu, ali njih sakupljam i bacam kokoskama, ili zakopam času od jogurta u zemlju do oboda pa nalijem pivo - golaci obozavaju pivo i svako jutro puna casa puzeva. sa mravima imam malih problema ali ne znam sta bi uradila. oni onda prenose one vasi i to mi je ove godine napalo jednu nisku vrstu boranije i bamije.
 
Za vaši je čaj ob belog luka i paprike odličan mada mrave neće obeshrabriti.
Protiv buhača nisam našao neko delotvorno organsko sretstvo mada iskreno nisam se ni preterano trudio :)
Razmišljam da iskopam još je dan bazen u sred bašte ne bi li privukao malo žaba i ptica, možda one odrade posao.
 
ne znam sta sa mravima ? i ja sam mislila da ce zabe da odrade posao ali slabo kod mene. ja imam šanac na 1,5m od baste. to je šanac za odvod atmosferske vode i imamo ga svuda, ovde na Barju, izmedju svake parcele, inace bi stalno cucali u blatu i vodi. zaba tamo kolko oces, pa nista. imamo i ribnik :riba: (nekih 9x13m) na 10-tak m od baste i tamo ima zaba......... al dzaba ti ::lose::
sadila ja oko baste svuda okolo i razno cvece koje kao tera stetocine (neven i sl. ) pa ne znam kolko je pomoglo, al izgleda bar lepo :osmeh:
dodatne probleme sa puzevima golacima (kojih imam na milione) stvara mi i ren na vrtu koji nikako da iskorenim i premestim negde drugde. puzevi ga obozavaju!
za problem sa usima - kuvala ja i koprive pa kao treba tom vodom da prskas.......... pa opet slaba vajda. da probam i sa tim cajem od belog luka iduce godine mozda ce nesto da pomogne.
 
Koprive se ne kuvaju nego se namoče u vodi pa treba da odstoji najmanje 14 dana ali ne na suncu da se ne pokvari. Na 10 litara vode 1kg sveže koprive.
Protiv mrava mi se pokazalo vrlo efikasno, ( ali kućnih, na baštenske nisam isprobavao) pospem cimet u prahu po njihovoj stazi, nikada ih više nije bilo.
Bolhač= buvač kod nas u Banatu.
 
Jedino što je primetno smanjilo prisustvo buvača u našoj rukoli je drveni pepeo, posut u tankom sloju preko biljaka. U pitanju je rukola posejana na proleće. U onoj posejanoj u septembru, nije uopšte bilo buvača i koristili smo je sve do prvih mrazeva. Protiv mrava se odlično pokazao onaj pripravak od belog luka, ljute papričice i malo kalijumovog sapuna. Jednom sam, slučajno, poprskao njime osu, i preminula je u roku od nekoliko sekundi. Izgleda da sam napravio prejak rastvor.
 
Vidim da je ova tema zamrla jos 2011, a imam jedno pitanje. Da li neko zna nekog ko radi rukolu na otvornom? Hteo bih da pitam za iskustvu u nasem klimatu da li to moze da uspe.
 
Kako koje godine.. pomaže ako se zasadi u ladovini ali generalno čim otopli ona krene u cvet i ništa je ne može sprečiti. Samo rano proleće ili kasna jesen.
 
Zadovoljan sam kako je nikla. Zakasnio sam sa navodnjavanjem pa sam poceo treci dan posle setve da zalivam. Posle 7 dana se pojavila prva mesta koja su nikla. Setva je bila sa rucnom sejalicom za sitno seme ali je imala samo 1,5mm najsitniju rupu, tako da je dosta cesto posejala. Posejano je oko 5 ari sa 300gr semena sto je visestruko prebajcaj norme. Danas se skoro svuda vide redovi. Jedina mana je sto nisam valjao pre setve i posle bilo bi idealno ravno ali ovo mi je prvi put pa ima vremena jos sam "mlad" naucicu.
2wr2s8o.jpg
33p7swo.jpg
 
Za sada samo ispitujem kako rodi na mojoj zemlji a za prodaju nemam nista ugovoreno. Ponudicemo nekim marketima i veleprodajama povrca. Ima i opcija restorani po Beogradu ali nista sigurno.
 
Nazad
Vrh