Pokrovni usevi

Rabadzija

Član
Učlanjen(a)
31 Maj 2010
Poruka
3.156
Lokacija
Sever Bačke
23koobr.jpg


15i2g5d.jpg


28ip72r.jpg


j0l477.jpg


2zqhgjt.jpg


2jbnsbm.jpg


15yerkp.jpg


15ocrc1.jpg


eu23xs.jpg


zwm6c2.jpg


ojnzwg.jpg


zvepdw.jpg
 
Ovo bi možda trebalo da ide u najavu događaja pošto je dešavanje najavljeno za 15 novembar 2018 godine. Međutim sa druge strane nisam primetio da ima ovakva tema na forumu pa bi bilo dobro da ostane kao tema.

Ovaj sajt pokrovnebiljke.rs je inače na mađarskom i zaista ne vidim kako tamo može da se sazna cena ulaznica. Tako da će ipak ostati kao tema pokrovne biljke.
 
U cetvrtak sam bio u gostima u Adi kod coveka koji pravi onu RAD sejacicu za direktnu setvu. Posto je on aktivan u madjarskoj ekipa(firma) koja prodaje smese semena za pokrovni usev ima nameru da kako tehnologiju tako i semena distribuira na teritoriji Srbije. Po recima domacina zasad je malo to zastalo naravno zbog birokratskih procedura medjutim poziv je upucen za svakog zainteresovanog.
Takodje sam primetio da se sajt pod domenom .rs ne otvara ne znam zasto ali madjarski funkcionise.
Ovoga puta bih javno hteo da se zahvalim domacinu gdinu Kaszasu koji me je nesebicno vodio od njive do njive i pokazivao trenutno stanje useva radjeno u direktnoj setvi i uz primenu pokrovnih useva.
Komentar koji je interesantan a vezan je i za njega je penetrometar i kesice u koje smo uzimali uzorke zemljista i naknadno posmatrali i brojali mikroorganizme pod mikroskopom.
Teza je da zemljoradnik treba da nabavi penetrometar i mikroskop da bude upucen sta se dogadja u zemljistu pa tek onda masine tj koju operaciju na svojim njivama da primeni.
Inace RAD sejacica mnogo mocnije izgleda uzivo nego na Yt. covek ih pravi pun gas,sve izvozi na madjarsku.
Inace cena je 4400 eur+PDV za 1 metar radne sirine,pa ko koliko hoce.
Nije imao termometar u autu ali mi je pokazao slike sto su vrsili merenja.
Crno zemljiste (tanjirano,ugareno ) u ovo vreme temperatura je 40,x stepeni a strnjiste gde je razduvana slama je 28,x stepeni.Naravno da je mikrobiologija ispod pokrivke aktivna a na crnom pod uticajem sunceve svetlosti i visoke temperature je upitna.
 
Poslednja izmena:
Pozdrv svima.
Uh stigosmo do mikroorganizama i njihovog brojanja.
Tema nije nova i ona je još bila u povoju davnih godina kada smo počeli da pričamo na temu konzervacijske obrade zemljišta i u okviru nje oko notill-a (bez obrade). Sve to navedeno bilo je sa razlogom da se razvije ovo što si gledao prilikom posete. Sejalicu sam gledao i nemam neki komentar.
Povodom pokrovnih useva napomenuo bih da je neophodno da budete sigurni šta želite. Da li je to VIŠE N za proioeće ili RASTRESITA ZEMLJA za setvu bez obrade?
Za ovo drugo je cena 1 kg semena 7 E/kg + PDV (u inostranstvu) i sejalica kojom seješ.
Da li Vam je neko rekao cenu semena. Vodite računa da ima dosta falš biljnih vrsta koje se predstavljaju za ono što nisu.
Inače, nakon notill proizvodnje pšenice nisam pipnuo njivu. Ako bih to uradio izgubio bih dosta iz perioda od 12 godina (+ 4 god pravi notill).
Sada se spremam da jednopstavno uzmem uzorke i vidim šta imam tj. koga imam u zemljištu?
Vodite računa oko korišćenja bakterija iz flaša, jer one nisu rešenje. Daleko su važnije saprofitne gljive! One stvaraju lepak za strukturne agregate i ostavljaju materijala za dalju mineralizaciju. Bakterije to ne rade.
Ajmo da učimo i pratimo dalje.
Prijatan dan.
Gariša (ovo sve uradio i probao 2014) ali proizvođač je platio seme uf! svojih 30 kg/ha ali je kombinacija nešto što nećete da nađete u ponudama)
 
Veoma zanimljivo, ja se secam jedan covek je nekada posle zetve u leto razbacivao kukuruz rasipacem i zatanjirao, i u jesen zaoravao sa vestakom imao je vrhunske prinose.
 
Poslednja izmena od urednika:
Meni je pre tri godine kombajner puno prosuo žita za vreme žetve. U oktobru kad sam orao, poniklo žito bilo do kolena, gusto ni u najboljoj setvi nije bilo tako bujno. U proleće posejem soju i imao 51 metar po ha. Za mačvansku zemlju to je vrh. E sad da li je i godina bila dobra ali mislim da je i ovo zaorano žito sigurno dalo svoj doprinos.
 
2011 god probam kukuruz posle jecma na pola njive, kako ga uhvatila susa nije uspelo, ostao oko metra visok i jalov, tako sam ga zaorao. Sledece godine posejem kukuruz, ljudi moji da mi neko pricao ja nebih verovao. U tom delu njive redovan kukuruz a gde nije zaorano jad i beda, inace to je bilo 2012 koja je kao i kod vecine bila ekstremno susna. Jedino nisam napomenuo da je u pokusaju postrne setve rastureno i nesto azota pa je mozda i to imalo odredjenu ulogu u svemu.
 
Nazad
Vrh