Bioloska poljoprivreda (Sta i Kako!) - jeftinija, laksa i efikasnija od konvencionalne i organske

GoranPop

Član
Učlanjen(a)
17 Avg 2017
Poruka
43
Lokacija
Podgorica
Ovdje bih uputio na jedan "novi" organski pristup poljoprivredi koji se pokazao izvanrednim u praksi. Radi se o tome da sve ono sto postizemo fungicidima, pesticidima, herbicidima i slicnim sredstvima, organskim ili neorganskim djubrivom ili tretmanima, okopavanjem i oranjem se zapravo moze postici bilogijom - mikroorganizmima i ostalim organizmima. Pored ovoga moze se postici i da je potrebno mnogo manje vode biljkama. I sve to sa bukvalno manje rada i ulaganja a sa povecanom proizvodnjom!!! Ovaj pristup pripada organskom ali ga i prevazilazi.

Ovaj pristup se razvija u zadnjih 50 godina i predaje se i na poljoprivrednom fakultetu u Beogradu(http://www.agrif.bg.ac.rs/profiles/view/147) ali najveci proboj je napravljen u zadnjih deset-dvadeset godina od strane nekoliko naucnika i istrazivaca pogotovo dr Elaine Ingham(http://www.soilfoodweb.com/drInghams_cv.html) i najvise ovog sto cu ovdje opisati dolazi bas sa njenih predavanja. Bez obzira sto se ovo predaje na fakultetu, i sto se time bave naucnici, nauciti i primijeniti ove metode uopste nije tesko.

Dr I. kaze je da u zemlji prirodno postoji jako veliki broj raznih mikroorganizama (bakterije, gljivice, protozoe, namatode...) koji izmedju ostalog razgradjuju organsku i neorgansku materiju. Npr u samom pijesku postoji mnogo mnogo vise minerala nego sto je to biljci potrebno ali biljka ih ne moze ih "iscupati" iz pijeska. Mikroorganizmi razgradjadju pijesak i stvaraju forumu minerala koja je pogodna za biljku i "pruzaju" je biljci. Na isti nacin razgradjuju i drugu neorgansku i organsku materiju(glinu, mulj, lisce, korijenje i ostalo). Dr I. kaze da ako imamo potreban broj i raznovrsnost ovih organizama u zemlji djubrivo uopste nije potrebno! Pored toga, to se odrazava i na plod koji onda ima vise nutrijnata, secera, ukusniji je i ostaje svjez duze vremena!

Ono sto je jako pogodno je sto se ovi organizmi razmnozavaju u zemlji pa kad ih jednom stavimo nema potrebe dodavati ih ponovo kao sto to radimo sa djubrivom.

Oni takodje cine zemlju jako rastresitom. To omogucava korijenu da brze raste i da ide puno dublje. Koliko duboko? Vjerovali ili ne korijen psenice u takvoj rastresitoj zemlji ce ici minimum 3 metra u dubinu. U zemlji postoje jako kompaktni/gusti slojevi kroz koje ne moze proci ni voda ni korijen biljaka(osim od par vrsta kao sto su cetinari). Kompaktni sloj moze biti na pola metra, metar ili vise dubine. Mikororganizmi ih ucine rastresitim i korijen svih kultura onda nesmetano moze ici mnogo dublje imajuci tako mnogo veci pristup nutrijentima i vodi. Ovo je korijen obicne trave iz zemlje koja je tretirana mikrobioloski, 4 mjeseca posle tretmana.


nbrxiv.jpg


Zemljiste bogato mikroorganizmima uspijeva da zadrzi vise vode(oko 70%) pa se i potreba na navodnjavanjem znacajno smanjuje. Praksa pokazuje da cak i u susnim predjelima tokom veoma vruceg ljeta ponekad nije potrebno dodavati vodu. Rosa koja pada nocu moze biti dovoljna.

Osim u zemlji jako puno benefitivnih mikrorogranizama raste na stabljici biljke, na liscu, cvijetu i plodu. Ako se njihov broj i raznovrsnost smanji stetni mikororganizmi i vaši mogu da se razmnoze i stvore bolesti i druge probleme biljci. Ako se vrati prava biologija ona ce unistiti i lose miroorganizme i vaši i biljka ce biti osolobodjena problema.


2dgkg45.jpg



123mf51.jpg



Oranjem se nazalost broj mikroorganizama smanjuje(konkretno gljivica) jer ih oranje drobi. Medjutim mikroorganizmi cine zemlju jako rastresitom i razmnozavaju se iduci sve vise u dubinu zemlje cineci je rastresitom mnogo dublje nego sto to moze oranjem da se postigne.

U poljoprivredi cest problem je i korov. Medjutim korovu je potreban nitrat (NO3) za rast i razvoj. Ako je zemljiste ima dobru raznovrsnost i broj benefitivnih mikroorganizama(konkretno gljivica) zemljiste ide od bogatog nitratom ka zemljistu bogatom amonijumom(NH4). Amonijum ne smeta vocu i povrcu(naprotiv koristi im) ali smeta korovu. Tako se i problem korova znacajno smanjuje prisustvom benefitivnih mikroorganizama.

Razlicitim kulturama odgovaraju razlicte PH vrijednosti zemljista. Pravilna raznovrsnost i broj organizama u zemlji ce promijeniti hemijski sastav i modifikovati ph vrijednost da odgovora biljci.

A produktivnost? U odnosno na konvencionalni sistem produktivnost, odnosno rod se moze povecati bukvalno 2-9 puta.

Ovi organizmi su prirodan dio ekosistema. Biljka u zemlju ispusta odredjene izlucevine kojima hrani ove organizme a oni za uzvrat rade sve ono sta je opisano. Biljka zavisi od njih ali i oni zavise od biljke. "Stalo im je" da biljka bude jaka i zdrava i rade sve da tako ostane.

Ako su ovi organizmi prirodan dio ekosistema zasto ih nemamo u nasoj njivi? Zbog evolucije. Tlo(planete zemlje) je nekad bio kamen, pa je dosao pijesak, pa zemlja pa su dosle livade, pa manje biljke, pa zbunje, pa sume. Najbogatije prirodno staniste su stare prirodne sume. Tu je i najveci broj i raznovrsnost mikroorganizma. Sa druge strane, na livadi gdje imamo samo travu postoji njihov daleko manji broj i raznovrsnost(jer je nesto omelo evoluciju kao npr. covjek ili prirodne katastrofe). Ako posadimo vocku na tom tlu normalno je da cemo morati da prskamo, oremo i djubrimo jer nema mikroorganizama koji rade sav posao. Ako uzmemo benefitivne mikroorganizme iz ovakve sume i stavimo ih u livadu imacemo sve efekte kojima smo govorili. U sumi postoje i stetni organizmi ali zbog izuzetno jakog ekosistema suma se uspjesno bori sa njima. Dobra vijest je sto su naucnici pronasli nacin da umnoze odnosno uzgoje samo benefitivne organizme i to se moze postici kuci prilicno jednostavno. Moze trebati malo vremena i truda dok se ne svaladaju neke osnove ali onda je puno puno jednostavnije i jeftinije od konvencionalnih metoda.

Mikroorganizmi nevjerovatno efikasno rastu i razmnozavaju se u kompostu i kompost caju. Pravilno napravljen kompost ce sadrzati sve neophodne mikororganizme.

Kompost se pravi tako sto se jednostavno napravi gomila od biljnog materijala. Ova gomila pocinje da se raspada, odnosno mikroorganizmi pocinju da rastu i rastavaraju svu tu organisku materiju. Kad se razmnozavanje zavrsi kompost se pospe po zeljenoj povrsini i na taj nacin se unesu svi ti organizmi u zemlju. Ako je kvalitetan kompost ide samo 1 tona na 4.000m2. S' obzirom na to da je ovaj biljni materijal potreban za pravljenje komposta uglavnom svuda oko nas trosak je minimalan!

Po rijecima dr I. bitno je kompost napraviti pravilno, jer kompost mnogi prave ali ne dobijaju sve rezultate o kojima smo pisali gore. Nepravilno napravljen kompost nece dati sve rezultate a moze u nekim slucajevima cak i naskoditi biljci.


mavz9j.jpg



Postoji jako puno vrsta mikoroganizama koji se svrstavaju u grupe. Njihova raznovrsnost i proporcija je veoma bitna u odrzavanju biljke zdravom i jakom. U ovom pdf-u pogledajte vise o tome. Ovo je vrlo bitno procitati.

https://drive.google.com/open?id=1xeN-9dIbJOsvv6t8GdGy3hmIf_P1yUxo

Ovdje je uputstvo, pdf dokument, koji objasnjava kako da napravite kompost pravilno. Takodje tu je uputstvo kako da napravite kompost ekstrakt. To je u sustini kompost u tecnoj formi koji se lakse nanosi od komposta. I takodje ima uputstvo kako pravilno napraviti kompost caj(koji se eventualno koristi kao prva pomoc).

https://drive.google.com/open?id=1PkiO4AM48ItxNOp-AQklsSx4LGAjHfK3

Rekao sam da je ova vrsta poljoprivrede laksa, jeftinija i jednostavnja od kovencionalne i organiske. Evo i zasto. U jesen se stavi kompost. Ako je potrebno u proljece se stavi extract i eventualno tokom godine ce biti potrebna jedna ili dvije aplikacije kompsta caja. I to je to. U najvecem broju slucajeva nije potrebno vise nista dodavati bukvalno nikad. Nikad vise nema oranja, prskanja, djubrenja a i potreba za navodnjavanjem se znacajno smanjuje ili cak eleminise. Bilogija/organizmi rade sve! Oni zive u zajednici sa nasim biljkama, hraneci i cuvajuci jedno drugo. Do kad se ovo nastavlja? Do kad ih eventualno sami ne pobijemo. Kako? Unistavju ih fungicidi, pesticidi, herbicidi, djelimicno neorganska djubriva, oranje i kompaknost. Mnoga hemijska sredstva ne unistavaju samo lose gljivice vec nazalost i one benfitivne mikroorganizme. Preciznije o programu primjene ovdje:
https://drive.google.com/open?id=1YFbQ9ErnycPxeXC5fBzVz2tHKFg9P2EK


Dr Ingham, koja iznosi sve ove tvrdnje u tekstu iznad, ovo radi vec 40 godina i pored rada na fakultetu i Rodale institutu radila je sa velikim proizvodjacima na stotinama hiljada hektara. Neke od slucajeva mozete procitati na engleskom ovdje: https://environmentcelebration.com/information/success-stories/

Predavanja i uputstva Dr. Ingham (na engleskom):


Objasnjava kako mikrobiologija funkcionise (odlicno predavanje na youtube)

Jos jedno odlicno predavanje na istu temu

Kako napravit kompost

Tekst kako napraviti caj ili extract

Tekst o tome dali extract ili caj i kakvog kvaliteta

O kompost caju i odgovori na druga pitanja

Odlican interview sa detaljima vezano za kompostiranje

Knige od dr. Ingham i jos nekih autora

Kako uzeti uzorak zemlje i kako korisititi mikroskop
 
Poslednja izmena:
Super Sinisa hvala.

Ja sam tek pocetnik sa ovim nacinom. Vidjecemo kakvi ce biti rezultati. Cim budem imao nesto trudicu se da podijelim ovdje.

Odgledao sam jako puno predavanja i citao jako puno. Vjerujem u sve sto kazu ljudi koji se bave ovim nacinom
jer imaju stvarno impresivne reference pogotovo dr Ingham. Potrudio sam se da sve prenesem kako oni kazu
mada je najbolje naravno ko zna engleski da uci direkno od njih, linkove sam dao gore.

Ja sam u praksi tek krenuo sa ovim. Tokom godine(i sledecih godina) bice puno vremena za ekperimentisanje.
I trudicu se da javim cim vidim rezultate.

Super bi bilo kad bi se vise ljudi prikljucilo pa da mozemo da razmjenjujemo iskustva.

Ja ima oko 50tak vocaka i oko stotinak loza a sad krecem da sirim proizvodnju.
Do sada, oko 30tak godina, smo koristili hemiju i vjestacko i stajsko djubrivo
i mogu reci da nismo zadovoljni i da bi to moglo puno bolje.
U pocetku je bilo stvarno dobro ali vremenom je sve oslabilo i ja vjerujem da je to zbog hemije koja ubija tlo.
Neki kazu loza je stara pa zato slabi a u Evropi postoje cuvene vinarije ciji su vinogradi stari i po 400 500 godina.

Tako da ako hocu da se dalje bavim zemljoradnjom nesto se mora mijenjati.

Zbog velike kolicine hemije koju smo koristili bojim se da ce
biti teze popraviti biologiju, odnosno da ce trebati vise vremena
ali vidjecemo. O svemu cu se truditi da pisem pa se nadam da ce to pomoci mnogima.
 
Svakako zanimljiva tema...Nego ima dosta sličnih tema i teorija već započetih...Kao EM-tehnologija, organska poljoprivreda i slično...
Ovo je uglavnom namenjeno za gradsku populaciju koja se nanovo uči :"šta je šta?" I da se uče i rade, uglavnom na malim prostorima, sa malim kapacitetima...i priručnim u okolini sakupljenih otpadnih delova biljaka...
Svakako da je sve bolje nego korišćenje hemije u nenormalnim količinama, i kad treba i kad ne treba...
Naveo bih jedan primer iz mog okruženja.
Tip je povratnik sa stranom penzijom i kupio vinograd nekih tridesetak ari ...Vitalan čičica, zdrav, motivisan...ima već i praunučiće, ali je neumoran...Igrom slučaja prolazi pored moje kuće i pored mog vinograda i kontaktiramo....bodrimo se... razmenjujemo iskustva...
Karakteristika za njega je da stalno nosi ranac na leđa i u povratku i u odlasku do vinograda ( jesenas su kupili još jedan vinograd i do njega još jednu parcelu gde su već zasadili deo...)...I otkrio se sam jesenas , kaže da mu se smeju zbog ranca , a on i u odlasku i u povratku, prolazi kroz šumoviti deo i puni ranac sa šumskom zemljom i SAMO time đubri vinograd...A stalno je tamo , čeprka nešto...čak i ovih ledenih dana ide gore...I naravno da ima efekata...svake godine ima i vino i rakiju...nema da omane...Za tekuću sezonu sprema creva kappokap i cisterne sa namerom zalivanja...
Što se mene lično tiče, ja se sećam totalne organske poljoprivrede , do nekih početaka osamdesetih....Sve pre toga u mom domaćinstvu je rađeno ručno...Đubrene je bilo samo stajnjakom i slične stvari....Prvi veštak jepočeo tek osamdesetih, kad se počela masovno saditi šećerna repa i kad se pojavili hibridna semena kukuruza i pšenice....
Hteo sam reći, da sam aktivno učestvovao u tome... organskoj proizvodnji i njenim plodovima...
 
У Држави Србији већ више година делује Друштво за биодинамичку пољопривреду са седиштем у Вршцу.Генерални секретар Друштва је господин Зоран Петров. Препоручио бих да посетите сајт Друштва :biodinamika.org . Друштво је у својој издавачкој делатности штампало и интегрални превод Штајнеровог Пољопривредног курса .
 
Svakako zanimljiva tema...Nego ima dosta sličnih tema i teorija već započetih...Kao EM-tehnologija, organska poljoprivreda i slično...
Ovo je uglavnom namenjeno za gradsku populaciju koja se nanovo uči :"šta je šta?" I da se uče i rade, uglavnom na malim prostorima, sa malim kapacitetima...i priručnim u okolini sakupljenih otpadnih delova biljaka...
Svakako da je sve bolje nego korišćenje hemije u nenormalnim količinama, i kad treba i kad ne treba...
Naveo bih jedan primer iz mog okruženja.
Tip je povratnik sa stranom penzijom i kupio vinograd nekih tridesetak ari ...Vitalan čičica, zdrav, motivisan...ima već i praunučiće, ali je neumoran...Igrom slučaja prolazi pored moje kuće i pored mog vinograda i kontaktiramo....bodrimo se... razmenjujemo iskustva...
Karakteristika za njega je da stalno nosi ranac na leđa i u povratku i u odlasku do vinograda ( jesenas su kupili još jedan vinograd i do njega još jednu parcelu gde su već zasadili deo...)...I otkrio se sam jesenas , kaže da mu se smeju zbog ranca , a on i u odlasku i u povratku, prolazi kroz šumoviti deo i puni ranac sa šumskom zemljom i SAMO time đubri vinograd...A stalno je tamo , čeprka nešto...čak i ovih ledenih dana ide gore...I naravno da ima efekata...svake godine ima i vino i rakiju...nema da omane...Za tekuću sezonu sprema creva kappokap i cisterne sa namerom zalivanja...
Što se mene lično tiče, ja se sećam totalne organske poljoprivrede , do nekih početaka osamdesetih....Sve pre toga u mom domaćinstvu je rađeno ručno...Đubrene je bilo samo stajnjakom i slične stvari....Prvi veštak jepočeo tek osamdesetih, kad se počela masovno saditi šećerna repa i kad se pojavili hibridna semena kukuruza i pšenice....
Hteo sam reći, da sam aktivno učestvovao u tome... organskoj proizvodnji i njenim plodovima...

Zdravo gandrad

Ovo po rijecimo dr Ingham nije samo namijenjeno za gradsku populaciju koji rade na malim prostorima, sa malim kapacitetima.
Namijenjeno je svima.

Ona ima bas impresivne reference.
Dugu listu zadovoljnih klijenata kao sto su vlada SAD, neki bogatasi kao sto je cini mi se Bill Gates, ogromni industrijski proizvodjaci
koji rade na stotinama hiljada hektara. I svima uspijeva da smanji troskove, poveca proizvodnju,
eleminise potencijalno stetna hemijska sredstva, poveca nutritivnost i ukus ploda itd.
Znaci za svakoga je ne samo za male proizvodjace.

Prica za covjeka sto uzima zemlju iz sume je fenomenalna, hvala.
Ta zemlja je plodna jer sadrzi jako puno mikroorganizama i organske materije koja je hrana za mikorbe.
Dr Ingham takodje preporucuje da se uzme malko zemlje iz sume ali samo malko. Jedna kasicica.
Onda se stavi u kompost i jako korisni mikororganizmi koji postoje u
toj zemlji se razmnoze u kompostu i onda primijenimo kompost. Tako dobijemo benefite sumske zemlje
a cuvamo i sumu od unistenja jer kad bi svi uzimali sumsku zemlju brzo bi ostala bez icega.
Postoji jos jedan jako slican metod. Zove se Korean natural farming. Oni koriste slican nacin. Ima na youtube o tome.

- - - - - - - - - -

У Држави Србији већ више година делује Друштво за биодинамичку пољопривреду са седиштем у Вршцу.Генерални секретар Друштва је господин Зоран Петров. Препоручио бих да посетите сајт Друштва :biodinamika.org . Друштво је у својој издавачкој делатности штампало и интегрални превод Штајнеровог Пољопривредног курса .

Hvala Deda Lalo. Registovao sam se da vidim sta ima.
 
Gorane, drago mi je zbog tebe....poenta moje priče, svakako , nije bila nekakva kritikaka, a još manje nipodaštavanje...hteo sam reći ( u najkraćim crtama) da sam ja to već doživeo i živeo po tim (ili sličnim) principima, tu ubrajam i gore pomenutu biodinamiku...Na neki način ima dooosta sličnosti i preplitanja između ovi stvari...s'tim što svaki od načina ima poneku specifičnost naročito izraženu i svakako ( nemoj poricati) ciljnu grupu.
 
Nazad
Vrh