Cena Pšenice rod 2018

Tako je iz Padine jedan lik davao na cuvanje kukuruza jednoj prevarantskoj firmi takodje iz Padine(napisacu I kojoj samo da zavrsim obracun sa njima, jer ovde ima DB-ovaca iz Padine koliko hoces koji ne pisu samo prate forum i prenose) davao i skupilo se za 2-3god. dosta vagona jer mu nisu trebale pare, na zalost lik umre a naslednici hteli da naplate lager, sta mislite sta su im rekli iz prevarantske firme? :cvetic:
 
Dugogodišnji australijski prosečan prinos je 1,74 tona po hektaru.
Po poslednjim procenama ovogodišnji rod će biti oko 1,42 t/ha.
Rekordne 2012 je bilo 2,74 t/ha.
Rekordno loše 2006 je bilo 0,92 t/ha.

Znači, u odnosu na prosek Australija će ove godine požnjeti 1,42/1,74=0,82% ili ti 18% manje od proseka.
 
Dugogodišnji australijski prosečan prinos je 1,74 tona po hektaru.
Po poslednjim procenama ovogodišnji rod će biti oko 1,42 t/ha.
Rekordne 2012 je bilo 2,74 t/ha.
Rekordno loše 2006 je bilo 0,92 t/ha.

Znači, u odnosu na prosek Australija će ove godine požnjeti 1,42/1,74=0,82% ili ti 18% manje od proseka.

Ovo nisam znao ali gde je racunica za 17m po ha .


Sent from my iPhone using Tapatalk
 
Dugogodišnji australijski prosečan prinos je 1,74 tona po hektaru.
Po poslednjim procenama ovogodišnji rod će biti oko 1,42 t/ha.
Rekordne 2012 je bilo 2,74 t/ha.
Rekordno loše 2006 je bilo 0,92 t/ha.

Znači, u odnosu na prosek Australija će ove godine požnjeti 1,42/1,74=0,82% ili ti 18% manje od proseka.
Kakav je tu kvalitet??

- - - - - - - - - -

Ovo nisam znao ali gde je racunica za 17m po ha .


Sent from my iPhone using Tapatalk
Bas ga briga za prinos kad ima dobre subvencije.
 
srbija-eu-smrtnost-1467484405-941875.jpg
 
Ako je tabela tacna,mi smo onda u stvari na vrhu tabele,da vidim njih sa nasim subvencijama,cenom goriva,itd ,koliko bi tona proizvodili ,na duze staze naravno.
 
To govori samo jedno... Iće cena i dosta preko toga...

Послато са SM-J530F уз помоћ Тапатока
 
Kakav je tu kvalitet??

- - - - - - - - - -


Bas ga briga za prinos kad ima dobre subvencije.

Probao sam da nadjem podatak o subvencijama u AU ali toga nema ali imaju svasta drugo pomoci donacije oslobadjanje poreza itd. Medjutim oni imaju 85000 gazdinstava.Od tog broja samo 9500 gaji ratarske useve 11500 njih kombinovano ratari i stocari. Ratarski usevi zauzimaju 20mil ha.


Sent from my iPhone using Tapatalk
 
Pa to dodje prosek 1000ha po gazdinstvu onih koji se bave ratarskom i ili kobinovano ratarsko stocarskom proizvodnjom.
 
Jel moze neko da objasni kako su tako mali prinosi u ovim zemljama? Koje su to sorte psenice, kakva im je agrotehnika? Ili je to ona matematika velika povrsina samo bacim seme uz minimalnu obradu pa sta bude. Jer milioni ha x 1,3 t/ha ispada ogromna kolicina i budu veliki igraci na svetskom trzistu. Mi sa 500 hiljada ha treba da imamo prosek preko 15 t/ha da bi bili kako tako veliki igraci a pitanje je i tada. Da ne pricam o raznim subvencijama koje imaju.
 
Sta vam vredi da se opterecujete necim sto nije vredno nama.
Mi i onako ne spadamo nigde.
Po svemu sudeci nas traba zasrati da ne rodi nigde u svetu kako bi i mi imali neke kolko tolko solidne cene u jednoj kulturi. A kad su prinosi u okruzenju ili svetu prosecni mi mozemo duvati. Tako da ne vredi ni raspravljati, pukli smo mi sa ovakvom poljoprivrednom politikom!
 
Jel moze neko da objasni kako su tako mali prinosi u ovim zemljama? Koje su to sorte psenice, kakva im je agrotehnika? Ili je to ona matematika velika povrsina samo bacim seme uz minimalnu obradu pa sta bude. Jer milioni ha x 1,3 t/ha ispada ogromna kolicina i budu veliki igraci na svetskom trzistu. Mi sa 500 hiljada ha treba da imamo prosek preko 15 t/ha da bi bili kako tako veliki igraci a pitanje je i tada. Da ne pricam o raznim subvencijama koje imaju.

Možda se ponavljam ali:
1) holandija od mora otima hektar po ceni od 100.000 eura i gaji cveće
2) američke, ukrajinske, australijske,... oranice nemaju kraja ni početka pa seju pšenicu i kukuruz
3) ne treba juriti nemačkih i francuskih 7-8 tona/ha nit se možemo nositi sa svetskim desetinama miliona hektara
4) pšenica za nas, a ostalo cvekla, luka, ...... lavanda-ulje,... razna mirođija (kao Holandezi cveće)

????
 
Milelale šta vredi da sejemo te egzotične kulture kad nemamo državu i nekoga ko će da stane iza svih nas i da posle sve to što proizvedemo plasiramo u taj beli svet. Bolje neka dođu ti isti holandezi i neka nam oni organizuju po njihovom principu a mi ćemo da radimo. Valjda ćemo i da zaradimo. Mada će se i ovde naći neko pametan da kaže ma šta će nama stranci kao da mi ne znamo da proizvedemo. Ma znamo mi sve da uradimo i proizvedemo samo ne znamo da se organizuje da svima bude bolje. Nego odmah na scenu stupi poznata srpska ljubomora i zavist "e što tebi da bude bolje nego nama - pa ga vrate odmah u isti onaj glib gde su i ostali".
 
Srbija od centra Beograda otima kvadrat po kvadrat i gradi zgradu i parking. Svako ima svoje prioritete.


Jel se drzi cena na 21-22? Ili je to samo kod par otkupljivaca?
 
Svako od vas može bar jednom nedeljno da pozove nekog otkupljivača iz svog kraja i da sazna trenutnu cenu. Moj skladištar ove nedelje ne otkupljuje, navodno zbog malog priliva novca.

- - - - - - - - - -

Jel moze neko da objasni kako su tako mali prinosi u ovim zemljama? Koje su to sorte psenice, kakva im je agrotehnika? Ili je to ona matematika velika povrsina samo bacim seme uz minimalnu obradu pa sta bude. Jer milioni ha x 1,3 t/ha ispada ogromna kolicina i budu veliki igraci na svetskom trzistu. Mi sa 500 hiljada ha treba da imamo prosek preko 15 t/ha da bi bili kako tako veliki igraci a pitanje je i tada. Da ne pricam o raznim subvencijama koje imaju.

Ostalo mi od nekad u sećanju ekstenzivna i intenzivna poljoprivredna proizvodnja.
Mislim da je u pitanju "...velika povrsina samo bacim seme uz minimalnu obradu pa sta bude."
Iz nekog američkog poluvesterna: cena pšenice 1 (jedan) cent / kg, a farma bogata, ne vidi se kraj polju pod pšenicom.
 
Milelale šta vredi da sejemo te egzotične kulture kad nemamo državu i nekoga ko će da stane iza svih nas i da posle sve to što proizvedemo plasiramo u taj beli svet. Bolje neka dođu ti isti holandezi i neka nam oni organizuju po njihovom principu a mi ćemo da radimo. Valjda ćemo i da zaradimo. Mada će se i ovde naći neko pametan da kaže ma šta će nama stranci kao da mi ne znamo da proizvedemo. Ma znamo mi sve da uradimo i proizvedemo samo ne znamo da se organizuje da svima bude bolje. Nego odmah na scenu stupi poznata srpska ljubomora i zavist "e što tebi da bude bolje nego nama - pa ga vrate odmah u isti onaj glib gde su i ostali".
Nece niko doci, a da se debelo ne okoristi. Primer je Tenis i uslovi koje je postavljao.
 
Nazad
Vrh