Kornisoni

luka p.

Novajlija
Učlanjen(a)
1 Apr 2010
Poruka
12
Lokacija
Pozega
Ove godine bih gajio kornisone u plasteniku.Procitao sam dosta na vasem forumu o tome i pokusacu gajenje "krastavcaca na slami ".Da li se neko od vas bavi takvom vrstom gajena i mogu li "na slami" da se gaje kornisoni:haha:
 
Kako mislis na slami? Na strnjici posle kosenja zita moze ako ima vlage ili zalivanja.
 
http://poljoinfo.com/povrtarski-proizvodi/krastavci-kornisoni/
Tu sam nasao o gajenj krastavaca na balama slame...

Kako to "krastavac na slami"?
Metod je razrađen u Nemačkoj. Sastoji se u kopanju kanala ili šančeva u plasteniku koji se pune slamom, pa kada se slama "upali" greje zonu korenovog sistema, usled čega krastavci brzo rastu i daju obilne prinose. Evo i konkrtnog primera za plastenik dug 30 i širok 6 metara. Prvi kanal se kopa na metar od ivice duž tunela, širine 80 i dubine 20 cm. Staza između dva kanala je takođe široka 80 cm. Na nju se stavlja iskopana zemlja kojom će se kasnije pokriti slama i na njoj gajiti biljke. U plasteniku širokom 6 m, ima tri ovakva kanala ili šanca. U njih se ređaju bale slame, i to u dva sloja. Posle prvog sloja po njemu se rastura mineralno đubrivo, jedan kilogram NPK 20:8:5 ili 20:10:10 po bali slame.
Za konkretan primer potrebno je 450 bala slame i 225 kg mineralnih đubriva koje se rastura po površini slame u šančevima od 72 kvadratna metra. Kako je ukupna površina plastenika 180 m2, đubrenje po hektaru iznosi 12.500 kg NPK mineralnih đubriva!
U nedostatku navedenih kompleksnih đubriva, mogu se napraviti mešavine KAN-a i NPK 15:15:15 ili sličnih, sa dve trećine KAN-a, a to je 150 kg KAN-a i 75 kg NPK 15:15:15.
Pošto se prvi sloj bala slame pođubri, po njemu treba da se rasturi i tanak sloj negašenog kreča, pa se onda poređa gornji red slame. Potom se slama dobro zalije vodom i sabije gaženjem. Tom prilikom negašeni kreč se "gasi" i oslobađa velike količine toplote usled koje se slama "upali". Kada se slama zagreje na oko 300 C, a to bude za nekoliko dana u pokrivenom plasteniku, na nju se nanosi sloj plodne, iskopane zemlje u debljini od 10 - 15 cm. U protivnom, bez kreča, zagreje se tek za dve nedelje. Potom se rasađuje rasad krastavca obično star 30 - 35 dana, mada može i mlađi, u plastenicima bez grejanja obično početkom aprila. Na jednom redu bala rasađuju se dva reda krastavca, sa međurednim rastojanjem od 40 cm, i rastojanjem između biljaka u redu oko 30 cm. Tako se dobijaju dvorede trake sa međurednim rastojanjem od 120 cm (20 x 80 x 20 cm). U konkretnom plasteniku na ovaj način se rasadi 600 biljaka, što iznosi 330 po aru, ili 3.300/ha.
Tokom vegetacije slama se razlaže i pretvara u humus, oslobađa se toplota koja greje zonu korenovog sistema i plastenik, tako da se, uz redovno zalivanje i provetravanje omogućava vrl obujan rast i velika rodnost krastavca.
Da li se neko bavio takvim gajenjem povrca kod nas:haha: :sreca:
 
luka p. je napisao(la):
Ove godine bih gajio kornisone u plasteniku.Procitao sam dosta na vasem forumu o tome i pokusacu gajenje "krastavcaca na slami ".Da li se neko od vas bavi takvom vrstom gajena i mogu li "na slami" da se gaje kornisoni:haha:
Pozdrav, i jesi li pokušao, kakvi su bili rezultati jer i ja planiram malo isprobati !?
 
Nazad
Vrh