Semenska pšenica,iz ambara ili iz dućana?

ljusha

Član
Učlanjen(a)
27 Okt 2009
Poruka
4.713
Lokacija
Laćarak
Ima li tu razlike,da vas čujem.
Jedne godine sejem deklarisano seme,sledeće prva reprodukcija,nekad i drugu reprodukciju naravno zaštićeno mankogalom ili nekim drugim praškom,pa opet deklarisano seme...
Ne vidim ja tu neku razliku koliko se potencira samo na semenskoj robi.
 
Odg: Pšenica za seme,iz ambara ili iz dućana?

Deklarisano seme samo par jutara svake godine da bih imao seme prve reprodukcije za sledeću setvu.A razlike kako i sam kažeš nema ama baš nikakve jedino što u svome semenu da kažem sa tavana nemam primesa kukuruza,suncokreta i kojekakvih NLO-a.
 
ma imo sam komsiju starijeg on je isto zito sijao par godina i tvrdio da nije imao manje prinose od nekog proseka a ja pola vadim a pola prva produkcija sa tavana neku razliku bas i ne vidim
 
mada radim u semenskoj kompaniji, ovo sto cu napisati im se verovatno nece svideti. godinama sejemo seme sa tavana. deklarisano seme kupujemo samo onda kada hocemo da promenimo sortu.
naravno da to nije bas dobro za dalja istrazivanja i napredak oplemenjivanja psenice, ali sta da se radi.
da bi se i to unapredilo trebalo bi mozda primeniti francuski model finansiranja naucno istrazivackih institucija koje se bave oplemenjivanjem psenice. tamo polj. proizvodjaci odvajaju jedan mali deo od placenog kg psenice koji se uplacuje na racun oplemenjivacke kuce ili nekog fonda. naravno oni proizvodjaci koji prikazu racun o kupljenom deklarisanom semenu, dobiju povracaj novcanih sredstava. ova varijanta bi bila mnogo bolja za oplemenjivace. problem bi bio odrediti tu cifru i iskontrolisati taj novac.
 
pa naravno da nema razlike,ako si posejao neku sortu to ćeš i ovršiti i može čak tvoja da bude kvalitetnija nego "semenska"ako uradiš kako treba.nego problem je što niko pšenicu iz ambara i sa tavana ne tretira fungicidima pred setvu(barem najjeftinijim mankogalom)pa onda nemaju prinosa,a o prskanju kasnijem da se ni ne priča.pa onda posle kad u brazdici semena ostane gljivično obolenje glavnica ili gar se čude što nema prinosa.veći su prinosi bili 70-tih i 80-tih godina nego sada.a zašto?tada su velika imanja Obavezno radila zaštitu fungicidima jednom i čak dva puta.pozdrav :ppozdrav:
 
Iznewsem seme za 2-3 jutra pa imam svoje seme za dogodine i obavezno ga pre setve tretiram....
 
prvi put sam probao jesenas da posejem psenicu koju sam ovrsio pre kisa,znaci druga reprodukcija.tretirao sam seme i selektirao sam je.samo da je ocistim od necistoce i lom zrna.a posejao sam i 1/2 kj "semenske"psenice (od njih-zadruga-kupljena) za seme
 
mankogal-protiv glavnice u zitu.to ovde koriste uglavnom svi koji seju svoje seme
izvini,tek sad sam video pitanje
 
ja sam do ovih godina stalno kupovao semensku psenicu - sorta Pobeda,
prosle godine sam sejao svoje seme koje je bilo skoro duplo krupnije od onog sto se prodavalo kao semensko
i nisam imao nikakvih problema jer sam seme tretirao mankogalom, jedino ga je napala lema - morao sam da ga gazim a bilo je preko metar visine. U tretiranju sam dodao 4kg kristalona po hektaru i prinos mi je bio 5000 okruglo
mada kazu da je pobeda osetljivija na lemu pa sam ove godine promenio i sejao renesansu - kupljeno seme, pa ce mo videti..
 
da, vucen stajnjak godinu dana pre pod kukuruz + 300kg/ha 15:15:15 + 200kg/ha AN
s tim sto sam gore u selu na parceli od 50ari imao 35 dzaka ::lose:: , a u komasaciji 106 ::svaka cast:: , sve predato u mlin ukupno 7526kg
al poznjeveno posle onih ludackih kisa
 
I mi sejemo zito sa tavana i svake godine uzimam seme za 2-3 jutra da bih imao za sledecu godinu prvu reprodukciju i ne vidim neku razliku u prinosima... :sreca: :cool: :D
 
u sredu sam bio na seminaru koje je organizovalo ministarstvo poljoprivrede, uprava za zastitu bilja. tema je bila semenarstvo u srbiji i zastita autorskih prava. trenutno su u pripremi novi zakoni i pravilnici iz ove oblasti. uskoro ce uvesti kategoriju semena "seme sa tavana", na koje cemo placati autorsko pravo, ukoliko nismo kupili deklarisano seme. od naplate ce biti izuzeti polj. proizvodjaci koji ce zasnivati psenicu na povrsini manjoj od 10ha. problem ce biti sto ce privatni doradni centri po selima morati da se registruju, jer je po zakonu zabranjeno doradjivati i plasirati seme na nasem trzistu, osim ukoliko ste registrovani za taj posao. ne znam koliko ce to kostati, ali pretpostavljam da nece biti jeftino i da ce sve biti propraceno ogromnim administrativnim merama, kako bi sto vise ljudi odustalo od tog posla. kazne za neregistrovane doradne centre ce biti velike.
 
Ako čovek koji ima više od 10ha sam sebi poseje seme sa tavana, jel onda i on "neregistrovani doradni centar" ?
 
ima puno nedorecenosti, kao i sve sto se radi kod nas. najgore je to sto seljak (narod) nema poverenja u drzavu i uvek gleda da izvrda neku obavezu. sto ni ne cudi, jer drzava nam konstantno namece raznorazne obaveze i uzima pare, a nista korisno ne radi za uzvrat. tako se vrtimo u zacaranom krugu.
 
Priča sa semenskom pšenicom je čista propaganda i "navlakuša" onih koji bi debelo da naplate svoj nerad..

Iz ličnog iskustva govorim. Sejemo sopstveno zrno već više od 10 godina, naravno obavezno uz prethodnu "doradu", a to znači prolazak kroz selektor i tretiranje kvalitetnijim fungicidom tipa "Vitavax" i sl., Mankogal zaboravite..
I
zvorno sorta se zvala "Milica" i bila je u ponudi novosadskog instituta.. U to vreme nam se posle mnogo isprobanih najviše dopala, i rešismo da se ustalimo sa njom.. U pitanju je tvrda pšenica, tamnije boje zrna, poboljšivač, ali sa dobrim potencijalom za prinos. Mislim da smo 2004 imali sa njom prinos od 3800kg po katastarskom jutru, a tada je već bila 4 "reprodukcija". Ove godine je dala prosečan prinos na 22 jutra od 2600 kg, bez velikog ulaganja i zaštite od bolesti i sl.. Pošto rod lagerujemo u sopstvenom skladištu i kasnije prodajemo mlinarima, od njih smo dobijali samo pozitivne ocene u vezi kvaliteta. Sve ove godine imamo samo pozitivna iskustva. Sejali smo testa radi čak i "sortno" seme novije generacije u istim proizvodnim uslovima, i desilo se da je naša stara sorta dala bolji prinos i kvalitet zrna. Toliko o istinosti čitave galame kako treba sejati "njihovo" i to debelo platiti..
Semenska pšenica nije hibrid, odnosno pšenica, nego je vrsta koja se samoreprodukuje, i ako se vodi računa o pomenutoj "doradi" apsolutno nema nikakvih problema i ograničenja, već samo pogodnosti što se uštede tokom finansiranja proizvodnje tiče..
Izaberite dobru sortu, pripremite zrno valjano, ne štedite sa lošim fungicidom, i imaćete bolje seme i prinos u mnogim slučajevima, naravno i zaradu. Stojim iza svake reči!
 
uskoro ce uvesti kategoriju semena "seme sa tavana", na koje cemo placati autorsko pravo

Kakva nebuloza, baš me zanima da li su muzičari videli neke vajde od harača koji plaćaju kafedžije na ime autorskih prava.
I kako naplaćivati autorska prava za nešto što se više ne proizvodi ili je direktno prirodna selekcija. Verujem da pšenica koju sadi Smilad više nema mnogo zajedničkog sa originalnom posle deset generacija i selekcioniranja samo po pitanju veličine zrna, mikrokllime i zemljišta.

Izaberite dobru sortu, pripremite zrno valjano, ne štedite sa lošim fungicidom, i imaćete bolje seme i prinos u mnogim slučajevima, naravno i zaradu. Stojim iza svake reči!

Još jedan razlog u prilog ovoj praksi je sve veća monopolizacija velikih semenskih kompanija koje su već prisutne kod nas i kojima je ovaj zakon izgleda i namenjen. Još malo pa možemo da očekujemo i semensku policiju kao u Americi.
 
Nazad
Vrh