Ja sam više puta pisao o tome.
Govedo je u biološkom smislu 'ostatak' ledenog doba.
Više mu odgovaraju niže temperature nego vrućina.
Sva ta filozofiranja o kravama, koje su previše plamenite i ne znam kakve, da bi izdržale vani me teraju na smeh.
Pa zašto se onda grade tzv. hladne staje za vrhunska mlečna grla, sa proizvodnjom, koja je velikom delu tu prisutnih naučna fantastika?
Normalno, ne možeš stavit kravu u novembru iz štale u planinu i nek se pregura.
Blago, koje je bilo na ispaši preko celog leta, može bez problema ostat vani i zimi.
A treba imat u vidu:
-potrošnja kabaste hrane je veća
-koncentrati, kao što su brašno i žita nemaju nikakvu svrhu u snabdevanju stoke s toplinom, ako nema dovoljno kabaste hrane
-za prezimljavanje treba isto, a povoljno je i više površine nego za ispašu preko leta
-trebaš i neke tehničke i organizacijske uslove, ako bi se bavio time, inače je sve to pušiona u vidu crnćenja preko zime od jutra do sutra
Kolega drži vani oko 120-140 goveda. To je s slovenske strane Goskog Kotara u istim klimatskim uslovima.
Treba mu dosta rol bala što sena, što silaže, jaki traktor, da može svakodnevno doneti potreban broj bala i u visokom snegu, i u dubokom blatu prilikom otoplenja (najlepše je i za stoku i za rad kod -5 do -10, jer nije prehladno, a nema blata).
A sve te životinje traže za redovno opskrbu i ishranu 1 sat na dan za preko 100 komada.
Ako se može birat parcela, idealno je, da je malo u koso, da ne stoji voda i da se planira orat u proleće, jer ako tu planiraš livadu, treba razvući drljačama ostatke s mesta, gde su se stavljale rol bale.
Zimi izgleda ovako. To su slike s pašnjaka kod kuće, gde je držao manju grupu junica i highland bika, koji daje manju telad.