ZAKONI i prateća regulativa

Tar

Član
Učlanjen(a)
26 Apr 2008
Poruka
1.167
Lokacija
Beograd
Pravni pristup stocarstvu se polako menja. Treba se upoznati sa zakonom o veterini pa sa promenama koje su na dnevnom redu u skupstini pa sa "Zakonom o dobrobiti zivotinja". Slede propisi(zakon) o uslovima za proizvodnju "proizvoda zivotinjskog porekla" (mozda nisam sasvim tacno naveo naziv) koji obuhvataju proizvodnju mesa,mleka, meda.............zatim propisi o uslovima za proizvodnju sira na porodicnim gazdinstvima.
Ima toga dosta. Bilo bi lepo da se sa tim upoznamo razmenimo misljenja i komentare ali da povedemo racuna da diskusija bude konstruktivna.
Zakon o dobrobiti zivotinja
http://www.minpolj.gov.rs/postavljen/123/dobrobit1.pdf
Zakon o stocarstvu
http://www.minpolj.gov.rs/postavljen/123/stocarstvo1.pdf
Predlog izmena zakona o veterini
http://www.minpolj.gov.rs/postavljen/123/Predlog veterina.pdf
 
Evo malo priloga za popunu novo otvorene Teme:

Уредбa о условима и начину коришћења подстицаја за подршку руралном развоју кроз инвестиције у пољопривредна газдинства за производњу поврћа, житарица, индустријског биља, као и инвестиције за набавку основног стада у сточарској производњи за 2010.

http://www.minpolj.gov.rs/postavljen/126/4827010.0062.24-1.pdf

Уредбa о условима и начину коришћења подстицајних средстава за рурални развој кроз инвестиције у пољопривредна газдинства за производњу млека и производњу меса у 2010. години

http://www.minpolj.gov.rs/postavljen/126/4827010.0063.17-1.pdf

Уредбу о утврђивању програма мера за дугорочно кредитирање пољопривредне производње у 2010. и 2011. години

http://www.minpolj.gov.rs/postavljen/126/4827010.0061.8-1.pdf

:ppozdrav:
 
Evo malo zakona koje donosi evropska unija:
Veliki razvoj industrijske proizvodnje tokom 20. veka nije ostao bez odjeka ni u proizvodnji hrane. Od sredine prošlog veka farmske životinje se u većini zemalja sveta gaje u intenzivnim, tzv. „industrijskim” sistemima. Tretiranje životinja kao robe, uprkos naučnim saznanjima da one, kao i ljudi, mogu da osete bol, strah, patnju, paniku, nesigurnost i neudobnost, dovelo je do svesti o potrebi njihove zaštite, odnosno počeo je da se upotrebljava termin „dobrobit životinja”.
Postoji čitav niz definicija dobrobiti. Neke se temelje na osećajnosti životinja, neke na fiziološkim aspektima, a neke na prirodi same životinje.
Na primer :
· Dobrobit jeste stepen prilagođenosti životinje na uslove koji joj omogućavaju kvalitetan život.
· Dobrobit je stanje potpunog mentalnog i fizičkog zdravlja pri čemu je životinja u harmoniji sa svojom okolinom (B.O. Hughes, 1976)
· Dobrobit individue je stanje koje zadovoljava mogućnost prilagođenja okolini (D.M. Broom, 1986)
· Dobrobit životinje je određena njenom mogućnošću da izbegne patnju praćena konstantno dobrom kondicijom (A.J. Webster, 1986)
· Da bi smo postigli stanje dobrobiti životinja treba da ih odgajamo na način koji će ispoštovati njihovu prirodu (Rollin, 1993)
Koncept pet sloboda Dobrobit životinja čiji opstanak zavisi od čoveka zasniva se na konceptu Pet sloboda(Webster, 2001).
To su :
1. Sloboda od gladi i žeđi - obezbeđivanjem stalno dostupne sveže vode i hrane koja će održati životinju zdravom i snažnom.
2. Sloboda od bola, povreda i bolesti – obezbeđivanjem staništa u kojem ne može da povredi sebe ili druge životinje, prevencijom i pravovremenom dijagnostikom i lečenjem.
3. Sloboda od straha i stresa – zabranom fizičkog ili psihičkog zlostavljanja od strane čoveka, ili drugih životinja.
4. Sloboda od neudobnosti - obezbeđivanjem dovoljno prostora za normalne stavove tela, za ishranu i za odmor.
5. Sloboda na ispoljavanje prirodnog ponašanja – dovoljno prostora za kretanje, za kontakt sa drugim pripadnicima sopstvene vrste i stimulativna sredina da bi se sprečila dosada.
Neophodno je istaći da se Pet sloboda odnose na SVE životinje i da važe u SVIM situacijama. Pet sloboda su specifične za svaku vrstu te treba razumeti svaku životinju i njene potrebe. Životinje imaju sposobnost da reaguju na promene spoljašnje sredine (tzv. stresore). Ako životinja nema mogućnost da se adaptira na nastale promene nastupiće stres. Stres obično ima negativan uticaj na životinje. On može da se izmeri promenama u krvnoj slici, hormonalnom statusu i ponašanju. Produženi stres dovodi do patnje.

Ljudi mogu izazvati patnju životinja uglavnom na dva načina: činjenjem namernih okrutnih radnji ili „činjenjem nečega što ne bi trebalo činiti”; i zanemarivanjem pravilne nege životinja ili „nečinjenjem nečega što bi trebalo činiti”.
Pravilo 5 sloboda, zajedno sa 3R pravilom (zaštita dobrobiti oglednih životinja), ugrađena su u sve postojeće zakone o zaštiti životinja, kako u EU i razvijenim zemljama Zapada, tako i u svim drugim zemljama gde je zaštita životinja regulisana zakonom (Webster, 2005; Vučinić, 2006).
Značaj dobrobiti farmskih životinja
Zaštita dobrobiti životinja koje koristimo za proizvodnju hrane nije samo pitanje etike ili humanosti, već kvaliteta njihovih proizvoda, a dalje i uticaja na zdravlje potrošača. Naime, istraživanja su dokazala da prozvodi životinja koje su trpele bol, paniku ili stres nije istog kvaliteta kao životinja sa kojima se pažljivo postupalo.
To je naročito izraženo tokom neadekvatnog transporta životinja i nestručnog postupanja prilikom klanja. Izražen stres pre smrti ostavlja u mesu velike količine adrenalina i drugih hormona koji se izlučuju u organizam u stanju uzbune (kod svinja, sindrom „bledog, vodenog mesa” a kod goveda „tamno, tvrdo meso”).
Slično se događa tokom nepravilnog transporta životinja (suviše dug put bez odmora, hrane, vode, zajednički smeštaj različitih kategorija iste vrste – mlade i stare, mužjaci i ženke, bolesne i zdrave i sl.- ili čak različitih vrsta životinja).
Zaključak
Zaštita dobrobiti životinja čiji opstanak zavisi od čoveka izuzetno je kompleksno pitanje, koje uključuje čitav niz najrazličitijih aspekata. Kada su u pitanju farmske životinje, najzainteresovaniji strane su potrošači animalnih proizvoda i poljoprivredni proizvođači, ali i svi one koji su direktno ili indirektno uključeni u proizvodnju hrane.
Osim toga, zaštita dobrobiti farmskih životinja povezana je i sa pitanjima zaštite životne sredine, održivog razvoja, i čitavog niza zdravstvenih, higijenskih, ekonomskih i socijalnih problema jednog društva. Najbolji način da se dobrobit farmskih životinja dovede na zadovoljavajući nivo je poštovanje koncepta pet sloboda.



 
Nazad
Vrh