Spelta

Učlanjen(a)
23 Avg 2016
Poruka
124
Lokacija
Beograd
Seje li iko speltu?
Koja su iskustva?
Agrotehnika?

- - - - - - - - - -

Niko nista,mrtvo more:)
Promasena tema izgleda..
 
Pa tema je dobra jer će se o ovoj žitarici više govoriti u narednom periodu. To je savršena biljka za ljudsku ishranu.
 
Spelta: najstarija žitarica ponovo aktuelna





Ova žitarica poreklom iz južne Azije, doneta je na Bliski Istok pre oko 9000 godina i od tada se proširila na celoj teritoriji Evrope. Krišćena je vekovima a onda je njena upotreba zamrla i upotrebljavana je samo kako namirnica u ishrani vrhunskih trkačkih konja. Danas žitarica spelta ili krupnik ima široku primenu, između ostalog i zato što mnogi ljudi koji su alergični na pšenicu nisu alergični na speltu (napominjemo da spelta svakako sadrži gluten, iako u manjoj količini nego neke druge žitarice, i ne preporučuje se osobama koje su alergične na gluten). Takođe, spelta je na ceni i zbog svog prijatnog, orašastog ukusa.
Krupnik ili spelta je žitarica koja ima debelu opnu, koja je bolje štiti od insekata, ali i od pesticida i drugih otrovnih materija. Metaforički, ta debela opna, ukuzuje na sposobnost ove žitarice da jača imunitet.


Esencijalne aminokiseline
Sorte krupnika imaju bitno viši sadržaj belančevina, masti i dijetetskih vlakana od drugih žitarica. Zrno krupnika u idealnom odnosu sadrži belančevine, ugljene hidrate, masti, mineralne materije, vitamine i celulozu. Naročito je zanimljivo i to da su dijetetska vlakna krupnika vrlo lako rastvorljiva u vodi, što omogućava dobru resorpciju hranljivih materija u organizmu.
Triticum_spelta_-_shock_(aka).jpg


Belančevine su sastavljene od aminokiselina, a od 20 aminokiselina 8 su esencijalne, i neophodno ih je uneti hranom, jer ljudski organizam nije sposoban da ih sintetizuje.
Potreba za belančevinama zavisi od starosti ljudi. Tako na primer, odojčetu je potrebno 3.5 gr/kg, školskoj deci 2.0 gr/kg, odraslim ljudima do 65 godina 1.2 gr/kg, a preko 65 godina starosti 1 gr/kg po telesnoj težini. Visok sadržaj belančevina potreban je odojčetu i deci zbog potrebe rasta, a starijim ljudima zbog brže razgradnje ćelija u organizmu. Zrno krupnika sadrži znatno više esencijalnih aminokiselina leucina, metionina i fenilalanina u poređenju sa običnom pšenicom.
Od fenilalanina stvara se dopamin i dva hormona noradrenalin i adrenalin. Nedostatak dopamina - pod određenim uslovima - može izazvati Parkinsonovu bolest. Noradrenalin i adrenalin su odgovorni za dobro raspoloženje. Njihov nedostatak može dovesti do teške depresije. Oba hormona su odgovorna za regulaciju nivoa šećera u krvi. Triptofan pospešuje sintezu serotonina, odnosno hormona koji utiče na raspoloženje i psihičku ravnotežu. Zato korišćenje krupnika u ishrani preventivno, čuva ljudski organizam od tih bolesti, a osim toga jača i imunitet. Krupnik je veoma bogat mineralnim materijama, mikroelementima i vitaminima. Ima znatno veći sadržaj vitamina Bi i B2 i nijacina od obične pšenice. Značajan je veoma visok sadržaj selena, čiji nedostatak doprinosi pojavi raka.
Lekovita svojstva
O lekovitom dejstvu krupnika ima mnogo podataka u literaturi i na internetu. Hranljive materije u krupniku ne opterećuju probavni sistem, organizam ih lako usvaja, i brzo ulaze u krvotok. Na taj način ćelije organizma su optimalno ishranjene i sposobne za visoke učinke. Krupnikov hleb preporučuje se i sportistima. Svojim sastavom spelta može pozitivno uticati na podizanje imuniteta.
hlrpcici.jpg



,,Dijeta" od krupnika je efikasna za lečenje crevnih oboljenja, smetnji metabolizma, oboljenja bubrega, kod preteranog korišćenja lekova i raznih alergijskih simptoma prouzrokovanih ishranom. Podrazumeva se da je kod lečenja pojedinačnih bolesti potrebno konsultovati lekara i ne teba prestati sa uzimanjem lekova u toku lečenja. U Nemačkoj je na nekim klinikama spelta uvrštena u program lečenja u slučaju mnogih poremećaja: hroničnih infekcija kao što su herpes i SIDA, oboljenja kostiju i nerava (Parkinsonova bolest, Alchajmer, artritis), rak i posledice dužeg korišćenja antibiotika
Kineska tradicionalna medicina
Žitarica krupnik ima grejuće dejstvo na organizam. Slatkastog je ukusa. Jača slezinu-pankreas. Vlaži organizam koji je pregrejan i suv. Jača jin. Preporučuje se iscrpljenim, slabim osobama npr. u slučaju dijareje, konstipacije, slabog varenja, grčeva, i raznih drugih poremećaja varenja.

spelt.jpg
 
Kod nas sejala jedna devojka pola jutra.Bilo koliko je bilo.Sve organski tj. bez djubriva i hemije.Sad nema kome da proda.Mlela brasno,pravila griz,pravila pahuljice.....i opet nema kome da proda.Ipak je ovo Srbija.
 
Jel zna neko ko prodaje i gde mogu kupiti brašno od spelte?
 
Seje se u jesen i to veoma tesko jer ima ljuspu pa trebas biti majstor da nastelujes sejalicu,prinos je manji nego kod ozime psenice i mislim da je 40-45dinara seme bilo u institu ove godine posejali smo jedan hektar za probu.Inace kazu da je veoma zdrava pa je ovaj drug sto ima mlin posejao taj hektar za probu i pritom kupio ne secam se gde mislim da Vlaski kraj 25 000 kg po 25din ako me secanje ne vara posto me nije mnogo zanimalo to,vise me zanima golozrnasti ovas manje ulaganje a skuplja cena takodje veoma zdrav za ljude!
 
Uh, ovo će meni možda biti jako interesantno. Ne znam još sigurno, ali postoji mogućnost da ću morati iz ishrane izbaciti pšenično brašno (ili ga u nekoj meri redukovati) iz zdravstvenih razloga. Predstoji mi neki program ishrane i neka terapija koje ću da ispoštujem pa ću posle znati šta i kako dalje. Uglavnom ako budem morao da se odreknem pšeničnog brašna onda ću možda za sopstvene potrebe sejati speltu, heljdu i još neke druge žitarice, a o njima pojma nemam...
 
Postovana gospodo,
zanima me da li neko zna kako se gluten moze "preneti".Tj. kako da se proizvede zitarica koja nema gluten.Cuo sam razne price da se nesme koristiti kombajn za zito prilikom zetve,ili se mora "denzifikovati" od glutena,pa se skladistenje radi na poseban nacin...molim vas delite misljenja i iskustva jer zelim posejati amarant a zanima me sta smem a sta ne i da li se gluten prenosi tako.​
 
Da li neko zna ko se u Bečeju bavi ljuštenjem i mlevenjem Spelte? Treba da oljuštim oko 10-12 metara Spelte, čuo sam da ima neko u Bečeju da se bavi tim pa ako neko zna nek napiše kontakt telefon...
 
Mislim da nemas nikoga u Vojvodini da to radi mi smo ove godine kosili coveku speltu i kaze najblize mu je negde u Srbiji oko Topole valjda ima neko ko je ljusti i melje inace on je seme nabavio iz Austrije kaze svercovao ga kao da kokain svercujes jako interesantna zitarica ostra slama,a tvrdi klasovi jedva ih kombajn razdvaja.
 
Sale88 ako NS Institut ima seme spelte zašto lepo ne odeš kod njih i sve se tamo raspitaš? Pa oni su ljudi od struke i mogu sve da ti objasne.
 
Posejana spelta, seme kupljeno u NS institutu..240 kg semena na hektar..cena je bila 10300 din..nikla je lepo pre ovog snega..cime je tretirati na prolece?
 
imamo posejanih jutar spelte, stavili smo da probamo videćemo kako će se pokazati... nameravamo veći deo prodati na veliko ako uspemo a jedan deo zadržati za porodicu, napraviti brašno i testenine... ako bi uspelo i
to bi
prodavali na malo..
 
Nazad
Vrh