Plasman I cena maline u 2017 god.

Status
Zatvorena za pisanje odgovora.
@ Srbin1

Pa cena struje je vec sada citavoj privredi subvencionisana,odnosno cene su ispod regionalnog i evropskog nivoa.Pa zar Vi mislite da bi dobili i dinara od toga sto su hladnjacaru smanjeni troskovi.
Ista stvar je bila pre par godina kada je Radulovic u interesu velikog kapitala progurao izmene zakona o radu i smanjio jedan deo obaveza poslodavaca u okviru bruto plate pa se nista nije prelilo na radnike.A taj je danas vajni opozicionar...
@ Poznavalac
Mozete vi filozofirati do mile volje,sve vase hladnjace ce preci u ruke stranaca.Ja kad sam Vam to pricao,smejaliste se.Znate kako kazu:Ko se zadnji smeje,najsladje se smeje.Ne bih se kladio da danas Stanicu cvetaju ruze.A mini hladnjaca je danas najveca glupost u koju se mogu uloziti pare.Dogodine ce vam Descur i Crops dici otkupne cene za desetak dinara u odnosu na vas,to je i ove godine slucaj.Potopice vas.Ali sve je to trziste koje Vi tako puno volite.Njegova nevidljiva,ali mocna ruka deluje,ha-ha-ha.A kreditte ce te dobiti jos dogodine,taman da ih nikad vise ne otplatite vec da idete na dobos,Jedino vas neko cudo u vidu obimne politicke medjunarodne krize moze spasiti.

- - - - - - - - - -

Nije bas najsrecnije resenje kada elektricar postane medjunarodni trgovac,a pri tome ne procita ni jedan ekonomski udzbenik.Vec ponavlja kao papagaj onu glupost o ponudi i traznji.Niste valjda tako pricali pred strancima,ako su Vas nekim slucajem razumeli,sta li su pomislili o Vama dragi Vladane?Nece Vam smetati da Vas tako oslovljavam?
No,ja jos uvek ne dizem ruke od Vas.Evo za pocetak ce biti korisno,da svoje slobodno vreme,koga ocigledno imate mnogo ,potrosite na citanje knjige koja predstavlja temelj na kome pociva ekonomija Zapada nakon WWII to je Kejnsova Opsta teorija zaposlenosti kamate i novca.Ako budete imali vecih teskoca u razumevanju knjige,batalite trenutni posao i vratite se zanatu.
 
Poslednja izmena:
Poznavalac; koliko je meni poznato, država nikad nije dala pare za zaštitu geografskog porekla već su pare dobijene of EU fondova. Pare su prokockane (deo) nenamenski potrošene i posao nije završen. Po meni zbog ličnih interesa pojedinaca.


Marko; iskustvo ljudi ovde koi su napravili mini hladnjaču govori da je trebaš praviti jedino ako se želiš povezati ugovorom za neku veću hladnjaču i da radiš za procenat ili fiksno za 20 ili 25centi po kilu. Ako tu nalaziš računicu u zamrzavanju svoje i još par komšija onda razmišljaj na ovu temu. O problemima oko prodaje svoje maline preko razgovaraj sa ljudima koi to pokušavaju godinama( mislim na mini hladnjače). Mogu ti dati broj telefona jednog ko radi u BG u nekoj transportnoj firmi koja se bavi špedicijom. Ima čovek svoju malinu, svoju hladnjaču, ima kupca preko ali i problem kako ispoštovati naše zakone i propise. Ako ti Poznavalac može pomoći u tome onda ok.
 
...nego ja cekam odgovor tvog zemljaka i njegovu oficirsku rec "troskovi zamrzavanja su 0.15-0.20e po kg i kasniji troskovi lagera jos 1,5 centi" iz ponosnog grada Karanovca...

Ne sekiraj se Marko,niko kod mene nije ostao uskracen za odgovor pa neces ni ti biti prvi.

Sta je problem sa cenama?

Ovo su moje..
"troskovi zamrzavanja su 0.15-0.20e po kg i kasniji troskovi lagera jos 1,5 centi."

Ovo su od poznavaoca..
"ta se usluga krece od 15 do 25 euro centi.Kasnije usluga lagera je oko 1,5 centi mesecno."

Ovo je tvoja..
"Ja sam ove godine uzluzno zamrzavao moju malinu pored 0.22 eura po kg i troskova lagera 1.3 cenata (ne 1.5 centa)"

Razlika par cenata gore dole ali problem nastaje kada se na te cene koje sam napisao DODA TVOJ KOMENTAR(boldirano ispod) pa se onda ponavlja desetak puta kao papagaj dok valjda sam sebe ne ubedis da to nisi napisao ti nego ja..

Srbin je onda u pravu kaze citiram : "Neka bude da je sva malina placena po 160din(a nije) sto je oko 1.3e,troskovi zamrzavanja su 0.15-0.20e po kg i kasniji troskovi lagera jos 1,5 centi".... to znaci da je izlazna cena hladncara 1,3 euro +0.18 euro +1.5 centi kg (dodas ovu cenu na svaki mesec cuvanja) i kazes nema drugih troskova

A tebi Srbine prijateljski savet, taj koji te je naucio da su troskovi hladnjaca samo ("troskovi zamrzavanja 0.15-0.20e po kg i kasniji troskovi lagera jos 1,5 centi po kg..

Pa onda upadne i poznavalac(od koga sam navikao da pazljivije cita ko je sta napisao) sa komentarom"Zamrzavanje je trosak, sama prerada je trosak + prerada svega toga u griz je ponovo jos jedan trosak a sve u 15-20 centi ne moze nigde i ni kod koga, ipak se @Srb1n malo preracunao." cime ti dodatno "nahrani sujetu".
Ako ce mo da izmisljamo ko je sta napisao moze i to ali onda ova diskusija gubi svaki smisao.
Da se ne zakljucava tema za"koji sat" pustio bi te jos koji dan pa "poletis" pre nego ti odgovorim cisto da vidim koliko bi se jos iskonstruisalo.
A ti nadji da je u mojim postovima izreceno ono sto sam boldirao u tvojim pa kad ne nadjes ljudski je da se izvines ako imas obraz.

Druga stvar,o kakvom postovanju ti pricas covece?
Nazivas nas 3u1,instant malinarima i malinarskim sirocicima pa ocekujes da te neko postuje?
Mene licno takvi nazivi ne vredjaju,cak su mi donekle i simpaticni..
Ceo zivot si u malinjaku i umesto da nama pocetnicima das neki savet iz bogate tradicije,iskustva i prakse kako da izbegnemo greske,povecamo prinos ti nas gledas kao neku konkurenciju koja ti je upropastila biznis i uzela hleb iz usta tvojoj deci...ovakvih "savetnika""Reko tata ko nemoz da proizvede 20t po hektaru sigurno ce da propane"...ima i ovde pun k...c.
Od mene ces da dobijes taman onoliko postovanja koliko ga ukazujes i zasluzujes ni manje ni vise(ovo isto sam rekao i poznavaocu).
Ja vam svima zelim srecnu i bericetnu Novu Godinu a vama i vasim porodicama dobro zdravlje i svaku srecu..zivi bili.:ppozdrav:
 
Srbine nista mi opet nije jasno hoces da mi pomognes kod tvog hladnjacara ili ne to je pitanje jer cena koju si napisao je odlicna, to 3X1 instant malinari i "malinarski sirocici" je naravno sala i nemoj da se srdis, ja nikome ne zelim lose vec svima nama srecnu Novu 2018! (sta bi osim rezanja prsute i pijuckanja sljive radili (dok nam svima malina "spava") da nema ovog foruma-odlicnog mesta za razmenu misljenja ideja i stavova i odlicnog druzenja)
 
Ajde ja malo o prinosu koi ovde toliko pominjete. Zašto ja kažem da danas ne mogu izgurati prinos za ponos sa većom površinom? Na njivi od 20ari koju sam posadio 2008god (1000 dužnih metara) sam utrošio 7000 sadnica. Zašto toliko? Imao sam svoju sadnicu, računao da se deo neće primiti a i u želji za što većim prinosom na maloj parceli. Uzgred ranije sam radio na očevini on 1981god zatim desetak godina u zakup a ova njiva od 20ari je moja prva njiva u vlasništvu. Pre oranja sam rasturio oko 8 tona stajnjaka. 2009 god ubrano 3600kg. Narednih godina dodato još 8 traktorskih prikolica po 3 do 4 tone stajnjaka. Brano između 4200 i 4500 kg. 2011.godine ubrano 5750kg. Ta godina je bila kišna u rod dobar na nivou cele Srbije. Do te godine sam i ja mislio da je toliki prinos nemoguć. Zatim dodato još oko 24 000kg zgorelog stajnjaka. Uglavnom rod je bio oko 220 kg osim 2015 kad sam ubrao 6000kg i preko. Precizne podatke nemam samo znam da mi je te godine veliki deo roda propao jer nisam bio spreman sa radnom snagom. 2016god -4825kg. 2017 god - 3789kg. 2018 godine mislim da će roditi na toj njivi manje nego što je to bila prva berba.

Analiza zemlje od 2009 je pokazala Ph 3,6. Te 2015 godine sam u januaru bacio Kalk. Žao mi je što su neke slike nestale sa ovog foruma koje potvrđuju sve ovo o čemu pišem. Te godine su mi zaperci u januaru bili žuti kao sveće, debeli i visoki. U berbi smo sa radnicima ( jedan dan 17 radnika zajedno sa ukućanima i rođacima) samo u ovom malinjaku, brao red od 60m, odnosno samo jednu stranu, od 6 ujutru do 15 časova popodne sa po 23 nabrane gajbe.

Djubrivo korišćeno razno. Šesnaestica dodavana. 2011 eurofertil. 2015 mislim Jara. Uglavnom menjam đubriva. Hemijsku analizu pratim i uglavnom se pridržavam uputstava. Stajnjak ne kupujem već menjam u proleće za veštačko đubrivo. 100kg 16 16 16 za traktorsku prikolicu koliko god mogu da natovarim. Stajnjak je po meni osnovni razlog dobrog prinosa.

Zašto danas mislim da ne mogu izgurati ovaj prinos na 1h maline? Zbog toga što nemogu naći toliko stajnjaka niti ga mogu fizički rasturiti u tom odnosu koliko sam bacao na 20ari. Ko ima i može, taj će imati prinos za ponos. Ovo inače ne važi za svaku njivu. Jednu njivu koju sam takođe đubrio koja mi je u zakupu, nisam mogao nagoiti sa prinosom preko 150kg ar. Inače u toj njivi je zemlja previše rastresita tako da se brzo isuši.

Bolest korena uzima danak i kod mene. Verovatno zbog uslužnog freziranja koje sam obavljao kod drugih.

Nova njiva od 50ari za sada nema simptome bolesti ali ih očekujem. Sadnju sam vršio uz rastvor Ridomila. Odležala sadnica pola sata u rastvoru pa mislim da sam je donekle zaštitio ali kako se bolest širi niko nije bezbedan.

Ukupno radim 20ari stare, 20ari u zakup i 50ari nove.


Sve navedeno je plod moje mašte. Svaka podudarnost sa stvarnim događajima je slučajna.

Živeli i ponavljam - srećna nova 2018.god
 
Poslednja izmena:
Ja sa Yarom uopste nisam zadovoljan,desavalo mi se da i dva meseca posle bacanja prilikom cupanja korova naidjem na nerastvorene granule(djubrivo uzimano iz hladnjace).
Dobijao sam savete da je rastvaram u kaci pa da pustam kroz sistem sto sam probao i posle toga cistio filter i kacu koja je bila puna necega sto lici na male bele kamencice koji nisu mogli da se rastvore pa cu ove godine da poslusam savete kolega i probam sa eurofertilom.
Inace na njivi od 20ari humus je 4.3 i tu se prinos u odnosu na proslu godinu skoro duplirao sa 1.600kg na malo manje od 3.500kg,sto kazu da je za drugu godinu Polke neki standard odnosno prosek.
Na drugoj njivi od 25ari humus je 1.83 pa tu bacam vise italpoline i nesto malo ovcijeg stajnjaka sto je ostalo na selu dok je deda bio ziv.
Od 2.200 sadnica prinos je bio 1.531kg sto je slabo ali kad se uzme u obzir da 4 dana nisam imao vodu(dok nisam iskopao novi bunar) po najvecoj vrucini ne mogu da budem ni nezadovoljan.
 
Ja sa Yarom uopste nisam zadovoljan,desavalo mi se da i dva meseca posle bacanja prilikom cupanja korova naidjem na nerastvorene granule(djubrivo uzimano iz hladnjace).
Dobijao sam savete da je rastvaram u kaci pa da pustam kroz sistem sto sam probao i posle toga cistio filter i kacu koja je bila puna necega sto lici na male bele kamencice koji nisu mogli da se rastvore pa cu ove godine da poslusam savete kolega i probam sa eurofertilom.
Inace na njivi od 20ari humus je 4.3 i tu se prinos u odnosu na proslu godinu skoro duplirao sa 1.600kg na malo manje od 3.500kg,sto kazu da je za drugu godinu Polke neki standard odnosno prosek.
Na drugoj njivi od 25ari humus je 1.83 pa tu bacam vise italpoline i nesto malo ovcijeg stajnjaka sto je ostalo na selu dok je deda bio ziv.
Od 2.200 sadnica prinos je bio 1.531kg sto je slabo ali kad se uzme u obzir da 4 dana nisam imao vodu(dok nisam iskopao novi bunar) po najvecoj vrucini ne mogu da budem ni nezadovoljan.

Eurofertil se jos sporije razgradjuje od yare,prosto,koncipiran je da tokom citave vegetacije postepeno pusta elemente koje biljka usvaja.Moze se dogoditi da prilikom kopanja naredne godine nadjete neko zrno,pogotovo ako koristite sulfammo kao azotnu prihranu.
U principu bi trebalo menjati djubriva na svake mozda dve godine.
Ni sesnestica ni kan nisu losi ali je veliki problem jako kiseljenje zemljista posle nekoliko godina primene tih djubriva.
Moje iskustvo sa yarinim azotnim djubrivima nitrabor i tropicate je pozitivno,posebno gde je niska ph vrednost zbog visokog sadrzaja Ca u djubrivu i sprecavanja daljeg kiseljenja.
Stajnjak je ,pogotovo ovciji,neprevazidjen za poboljsanje plodnosti i strukture zemljista,italpolina ga moze zameniti samo delemicno.
 
Neko pomenu i rejonizaciju proizvodnje. Upravo o tome sam ranije pisao. Nisam ni znao da je jedan takav projekat već pokrenut od strane ministarstva poljoprivrede. Nosilac projekta je Departman za voćarstvo, vinogradrstvo, hortikuklturu i pejzažnu arhitekturu Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, zajedno sa Poljoprivrednim fakultetom u Beogradu i Institutom za voćarstvo u Čačku. Ne znam dokle se stiglo sa projektom. Krajnji cilj projekta je da se definišu i utvrde granice i karakteristike voćarskih rejona i podrejona u Srbiji. Upravo zbog postizanja maksimalnih prinosa za pojedine voćarske kulture. Ne rađa Vilamet isto u Arilju, Kraljevu ili Banatu. Poznato je od ranije da se izdvaja devet makrorejona u kojima odgovarajuće voćne vrste daju najbolje rezultate. Osim njih, tu su i nešto manje proizvodne površine čiju pogodnost za gajenje određenog voća tek treba posebno ispitati a to se naročito odnosi na one sorte voća koje potencijalno mogu da se gaje ne samo u brdsko-planinskim već i u ravničarskim predelima. U toku je izrada projekta. Na osnovu dobijenih rezultata definisaće se koje su voćne vrste, kao i sorte najpodesnije za određene rejone. Ovo služi za dobijanje od strane ministarstva poljoprivrede, informacija koja bi kultura za mene bila dobra odnosno koja bi davala najbolji prinos. Zbog toga se ne treba čuditi zašto onaj tamo ima bolji prinos od mene. Ne čudi ni to što tamo neko misli da su pojedini prinosi bajka za druge koi ne žive na istom području.
 
Ja sa Yarom uopste nisam zadovoljan,desavalo mi se da i dva meseca posle bacanja prilikom cupanja korova naidjem na nerastvorene granule(djubrivo uzimano iz hladnjace).
Dobijao sam savete da je rastvaram u kaci pa da pustam kroz sistem sto sam probao i posle toga cistio filter i kacu koja je bila puna necega sto lici na male bele kamencice koji nisu mogli da se rastvore pa cu ove godine da poslusam savete kolega i probam sa eurofertilom.
Inace na njivi od 20ari humus je 4.3 i tu se prinos u odnosu na proslu godinu skoro duplirao sa 1.600kg na malo manje od 3.500kg,sto kazu da je za drugu godinu Polke neki standard odnosno prosek.
Na drugoj njivi od 25ari humus je 1.83 pa tu bacam vise italpoline i nesto malo ovcijeg stajnjaka sto je ostalo na selu dok je deda bio ziv.
Od 2.200 sadnica prinos je bio 1.531kg sto je slabo ali kad se uzme u obzir da 4 dana nisam imao vodu(dok nisam iskopao novi bunar) po najvecoj vrucini ne mogu da budem ni nezadovoljan.

Pre 40-tak dana ..u vocnjaku me spazio t.putnik za jarina djubriva...i prikccio ...svratio da porazgovaramooo... nudi mi jarina djubriva ...a ja ga povedoh u zgradu cuteci i pokazah mi 100-tinak cakova jarinih praznih ...a on uuu pa to nije od nasiih...pa se strecnu..pa prokomentarisa ...ne u to su dobra jarina djubriva al ova njihova su ..? bolja ...na moje reagovanje i cudjenje ...zar ima vise vrsta jarinih djubriva..on je nevesto ...neee ista su i ta kao ova nasa samo ...ja: al sta samoo? ..on : pa preko nas na kolicinu si mogao jeftinije...? meni je bilo ne ubedljivo..? sve najbolje .
 
dosta odlicnih postova , komentara, mada velika vecina je za temu tipa Radovi u malinjaku i sl......pogotovo pisanja kolege Vilameta o tome kako postici bolji prinos i sl,njegova iskustva.....to je neprocenjivo za sve nas proizvodjace.....bravo kolega!
 
Pre 40-tak dana ..u vocnjaku me spazio t.putnik za jarina djubriva...i prikccio ...svratio da porazgovaramooo... nudi mi jarina djubriva ...a ja ga povedoh u zgradu cuteci i pokazah mi 100-tinak cakova jarinih praznih ...a on uuu pa to nije od nasiih...pa se strecnu..pa prokomentarisa ...ne u to su dobra jarina djubriva al ova njihova su ..? bolja ...na moje reagovanje i cudjenje ...zar ima vise vrsta jarinih djubriva..on je nevesto ...neee ista su i ta kao ova nasa samo ...ja: al sta samoo? ..on : pa preko nas na kolicinu si mogao jeftinije...? meni je bilo ne ubedljivo..? sve najbolje .

Kako prepoznati original od kopije?
 
Trazi na fb tu grupu Udruzenje malinara Patrioti, oni su izdali saopstenje za Bosnu...A mozda i ovde ima kolega iz Bosne..
 
Status
Zatvorena za pisanje odgovora.
Nazad
Vrh