Organska zemlja bez oranja

Da li je bolja varijanta pomešati piljevinu sa još nečim zbog vetra da je ne bi oduvao, palo mi je na pamet da bih mogao kod druga da podjem i iz šume donesem malča i humusa koji je ispod drveća, mislim da je bukva u pitanju, a i imam blizu jedan park u kojem su sve borovi, ne znam koliko bi to bilo pametno ali mi je mnogo bliže?
Mislio sam da pomešam malč iz šume sa piljevinom u kojoj ima po malo kokošijeg izmeta?
 
ja sad gledao kod komsije masinu za seckanje granja trazi za nju 150 eura a motor 8,1 kw hondin to nije skupo , tek je dotero pa malo cu da je probam da vidim kako radi i ako valjja nju uzimam
 
Lisnik iz šume je pun nematoda pa treba da se kompostira ili da razbacaš po parceli i poseješ heljdu. Dobro bi bilo da je piljevina polutrula i natopljena vodom.
 
Šta misliš da li bi ok bilo da se razgrne lišće i da se donese samo humus, da li ima veze da li je humus iz listopadnih ili zimselenih šuma?
 
Taj humus ispod lišća i iglica se naziva lisnik, vrlo koristan za biljke mada ima nešto manje hranljivih materija. Ovaj od iglica je manje ili više "kiseliji" tj ima nižu pH vrednost. U oba žive dobre i loše nematode pa bi trebao da ga nekako preradiš, najbolje toplim kompostiranjem - pogledaj temu Kompostiranje
 
Pročitao sam pre čitavu temu kompostiranje, ako treba da uništim nemetode najjednostavnije bi bilo da lisnik pakujem u vreće za đubre i ostavim ga tako jedno mesec dana pa da ga tek onda koristim, mešao bih ga i sa pepelom od bukve jer ga imam od ove godine ništa nisam bacao, a i sa pašenogom sam se dogovorio da mi čuva pepeo i još u to kad ubacimo piljevinu sa pilećim đubretom i po malo zeleniša mislim da će biti dobro?
 
Vrlo malo pepela, ima sunđerastu strukturu i veliku površinu pa se ubacuje u kompost kao stanište za bakterije (čist drveni pepeo, od uglja nikako), sve to na mikro nivou naravno. Za vreće nemam pojma a može se uraditi analiza uzorka na patogene ako ti se isplati. Zavisi za šta bi koristio kompost, rotkvice i kadifica rade isto što i heljda, i hemija takođe ali ona ubija sve.
 
Future pobrkao si pepeo i ćumur, ćumur ima mirkopore i veliku površinu, terapreta!
Da li je bolja varijanta pomešati piljevinu sa još nečim zbog vetra da je ne bi oduvao, palo mi je na pamet da bih mogao kod druga da podjem i iz šume donesem malča i humusa koji je ispod drveća, mislim da je bukva u pitanju, a i imam blizu jedan park u kojem su sve borovi, ne znam koliko bi to bilo pametno ali mi je mnogo bliže?
Mislio sam da pomešam malč iz šume sa piljevinom u kojoj ima po malo kokošijeg izmeta?
Ma sve na gomilu, zalij, pokrij nečim i ostavi do proleća. Pepeo inače ne treba da kisne jer se lako ispire kalijum dok se ne veže za organsku materiju. Sveža piljevina je hidrofobna ali kad odleži u povoljnim vlažnim i toplim uslovima prorasta je micelijum gljiva i onda je hidroskopna, takvu teško može vetar da nosi.
Borovina i pilići se lepo slažu, kiselo i bazno se neutrališe. Pogledajte ovaj video, recikliranje novogodišnjih jelki, aktuelno :)

 
Hvala ljudi na pomoći, inače sav pepeo je u garaži i isključivo je od bukovovg drveta. Piliće ću klati za desetak dana, a zamešaćemo kompost oko 1. februara a računam da ću doneti lisnik iz bukove i hrastove šume (po 10-tak crnih džakova) ovih dana tako da će i to odstojati pre komposta 15-tak dana, pa ćemo videti šta ćemo da dobijemo, zemlju sam kompletnu prekopao, nema niti jedne gliste u njoj tako da je baš izgleda nikakva, sipamo kad bude humus gotov od gore i nema više prekopavanja samo šibamo po površini humus i piljevinu.
Još samo jedna stvar pošto radim u dnevnim novinama, imam dosta novina na poslu koje mogu da uzimam, tako da ne znam da li bi ih stavljao u humu ili kao u onom filmu Back to the eaden po zemlji preko korova, inače od korova ima dosta pirike a primetio sam da ima na mnogo mesta i polja sa divljom detelinom.
 
Poslednja izmena:
Ćumur, tako je, a pepeo može da posluži kao đubrivo. Neko je već pisao da hemikalije iz štampe nisu više otrovne tako da može, debeo sloj novina umesto kartona, dobro natopljeno, što da ne.
 
Poslednja izmena:
Future, koliko je to debeo sloj novina, znači može ovako piljevina, pepeo, novine, lisnik pa sve u krug i dobro nakvasim i pokrijem najlonom?
 
Debljine kartona, ja sam probao sa kartonom ispod piljevine i humusa a pepeo pomešaš sa humusom. Znači karton (papir), lisnik, piljevina ali mislim da taj redosled nije obavezan već može u sendvič slojevima. Meni to služi kao malč na leji pa ne kontam čemu najlon. (?)
 
Aha, ja sam mislio prvo da pravim humus od toga pa da ga posle stavim po lejama, ali ovo je super i bolja varijanta da pravim malč u slojevima svake godine, koliko sam video u onom filmu kad se sadi trebalo bi da se sadi u zemlju jer je ovaj sloj malča dosta plitak.
 
Već posle jedne sezone se sve sjedini, jedino se piljevina malo sporije raspada pa je polutrula najbolja. Prvi put kad sadiš kopaš malo dublje a malč čuva vlagu a dogodine dobijaš 3u1 đubrivo, optimalnu vlažnost i povoljan vodno-vazdušni režim tj. rastresitost. Što kaže dzionik, terapreta rezultat:

Terra_Preta.jpg
 
Možda i nije dobra ideja da praviš lazanju ako nemaš dovoljno materijala da podrži biljku iznad novima. Druga stvar je pirevina koja buja ispod malča. Mislim da je tvoja prvobitna ideja bila bolja, barem za prvu godinu. Kompostiranje i na proleće razbacati i plitko frezovanje kad niknu korovi. Posle sadnje kad biljke malo ojačaju i zagreje se zemlja možeš da malčiraš sa materijalom koji imaš ali pazi na pirevinu bolje je opleviti nego pokriti.
Brže ćeš popraviti kvalitet zemlje kompostom i plitkom obradom i možda i neki solidan prinos već prve godine. Koji je tip zemlje u pitanju? Gliste su se već povukle u dubinu tako da ne mora da znači da ih nema.
Moj sistem sa pepelom je da ga prvo prosejavam kroz dva sita, pošto se loži u kaminu ne sagoreva potpuno pa ostaje dosta ćumura. Najsitniji bacam pod voće u rano proleće, ćumur do 1 cm mešam sa kompostom dobro zalijem i ostavim neko vreme da odstoji, ostatak ide za roštilj :)
 
Kod zemlje je problem najveći što je dosta sabijena ovde je zovu smojnica, ovaj deo koji hoću da koristim za baštu sam već prekopao ašovom i svu pirevinu izvadio, tako da je nema puno, na jednom delu na kojem sam prošle godine sadio baštu isto pirevina je očišćena tako da je nema, ali je ima svuda okolo na placu.
Pepeo je iz šporeta i kotla za centralno grejanje, tako da praktično nema ćumura kroz njega, samo u tragovima i to su dosta mali komadići.
Prošle godine sam sadio: boraniju-solidno rodila, luk-dok je bio mlad ok ali se slabo glavičio jer sam ga malo dublje posadio, krastavci-super su bili, karfiol i brokoli - dosta slabo, peršun-super i sad ga ima, šargarepa-jako slabo pretpostavljam jer je na tom mestu zemlja dosta sabijena, spanać-tri puta sam ga sejao nije nikao ni jednom a dva različita semena sam koristio, paradjz-loša je sorta bila i kod mene i kod druga je bio dosta kiseo s tim što je kod mene sporo napredovao.
Sve u svemu nisam ja toliko razočaran sa baštom bio prošle godine, ali bih volio da mogu da proizvedem zdravo povrće za nas sa što manje ili bez prskanja, tako da sam pročitao dosta spremam bosiljak, kadifice a potrudiću se da sejem što više različitih kultura sa onim dobrim i lošim susedima.
 
ja sad gledao kod komsije masinu za seckanje granja trazi za nju 150 eura a motor 8,1 kw hondin to nije skupo , tek je dotero pa malo cu da je probam da vidim kako radi i ako valjja nju uzimam

Cunami sta bi sa masinom za granje? Moze li neka slika? Ja imam secku za trsku (kukuruznu sasu) pa mislim da probam s tim da seckam.
 
cekam lepse vreme da je sastavim i da probam kako radi , taj lik sto je doneo nema on nju kome da proda osim meni naravno, pa ako bude sve u redu bice i slika i video zapisa
 
Neki dan smo isli da vidimo koliko ima grcica i zicara na parceli gde je bila strnina 3 godine . Kopane su rupe 50x50x50 cm a zemlja je sva "proceprkana" da se vidi sta sadrzi . Jedan deo parcele nije oran 2 godine (heljdiste i nije bacan nikakav vestak niti hemija) a drugi godinu i kusur dana (bacano na psenicu 50kg ureje + 50 kg ana kao prihrana bez hemije) . Cela parcela se obradjuje gruberom nekada dublje oko 25cm a nekada plice . Ostatci su na celoj povrsini pa lici na kreativni rsum kada se pogleda cela ali je lepo razmestena pa ne smeta za obradu .

Rezultat pretrage je sledeci 3 larve zicara 5 larvi skocibube + dva insekta + gliste . E sad one su i razlog moga pisanja tamo gde je bacano vest djubrivo bilo ih je oko 7 - 10 komada po rupi a tamo gde nije bilo ih je i do 30 po rupi . Da napomenem da je samnom bio covek magistar poljoprivrede koji sada radi doc disertaciju a ovo mu je deo teme pa smo spojli dve koristi od jednom za mene i njega . Citat ovo je bastenska zemlja nigde nije toliko video glista do sada . Ako nisam koji cinilac propustio u razmisljanju potvrdjuje se teza da bez hemije i oranja probuja zivot u zemlji .
 
Zemlja na kojoj je bila gomila stajnjaka a zatim piljevina ne izgleda mehanički dobro ali pečurke i kukuruz rastu zajedno u sreći i veselju :) Nasuprot mišljenju da stajnjak popravlja mehanička svojstva zemlje ovo je dokaz da je upravo suprotno, sav taj azot iz stajnjaka je sagoreo i ono malo humusa, komposta što je bilo. Na drugom mestu gde je bila samo piljevina zemlja je mnogo bolja. jedino što se prve godine pojavilo puno korova verovatno jer je naglo promenjen odnos N:C.

P1010696.jpg


Nadam se da sam najzad napravio stalne leje, svake godine ih premeštam i prepravljam što je nepotreban posao. Izgleda da je istina da kompost donekle sprečava rast travnatih korova, u ovom luku ima svega i svačega da niče ali trave nema. Bačeno jedva nekoliko milimetara komposta posle sadnje, tek toliko da pokrije rupe.

P1010748.jpg


Sa dizanjem leja sam sada dobio desetak centimetara dobre sitne zemlje mnogo lakše nego prošlih godina. Ispod je i dalje teška i tvrda glina ali puna kanala od glista i korenja. Nažalost jedan deo tog korenja pripada pirevini. To je za nauk da nikad više ne uzmem ništa što nije sa placa (slama je izgleda bila puna semena koje je bujalo ispod, kada se pojavila trava dole je već bila mreža korenja).
Kada sam sadio paradajz svaka rupa (10x10cm) je bila bar sa po jednom ili više glista.
Sušno proleće pa je trava slabo krenula ali ipak je bilo nešto da se nahrane gliste oko paradajza i da se malo uspali zemlja, ako bude dovoljno sunca.

Drugi deo bašte koji se useljava u voćnjak je mnogo bolji i produktivniji. A bogami i bolje izgleda :) Temperatura zemlje je veća za jedan do dva stepena što je trebalo iskoristiti. Zasada zasadjeni samo paradajz i krompir, prve paprike za desetak dana.

P1010752.jpg
 
Poslednja izmena:
Nazad
Vrh