Organska zemlja bez oranja

dzionik

Član
Učlanjen(a)
2 Sep 2009
Poruka
1.963
Lokacija
Beograd
Evo kako izgleda zemlja kada se prirodno održava, malčira i ne ore.
Sve slike su zajedno na tri metra razdaljine, orano pre dve godine.

Na prve dve je zatravljeni deo na kome ništa nije radjeno samo posadjeno voće.Još sam malo skukutao po ašovu ali ne može dublje sa mojih devedesetak kila :)

Druge dve samo frezirano malom frezom par puta godišnje. Takodje ne može dublje.

I na poslednje dve prava stvar, prve godine frezirano i pokriveno prirodnim malčom do sada. Mogao bi ašov i dublje ali nemam veći :)

2e0msus.jpg

10ojnv5.jpg


e9izxh.jpg

wkipah.jpg


1t3mmr.jpg

jl0b5l.jpg
 
Posto alternativa skoro nikoga ne zanima da nastavimo diskusiju . Imam par pitanja Dzioni ako si raspolozen za odgovore .

1. Koliki je malc bio debljine prilikom stavljanja na zemlju .
2. Koji se korovi probijaju kroz njega .
3. Koji je procenat vlage ( odokativno ) u susnim periodima godine .
4. Cini mi se da je zemlja pomesana sa mrvicama humusa ?
5. Imali glista i krtica ispod .
6. dali si sadio sta na njoj , malciranoj zemlji ?

Laicki razmisljajuci kada bi se ostavila malcirana zemlja posle ratarskih kultura bilo bi boljitaka podosta .
* Recimo da ne bi bilo toliko prasine u vazduhu koja se podize prilikom obrade zemljista osnovne ili prilikom raznih kultivacija ( bilo bi manje oboljenja disajnih puteva asme bronhitisa kojima su ljudi u ravnici pogotovo deca jako izlozeni ).
* Bilo bi zasigurno i pogodnija klima, razlog druga boja podloge ( kada kopaci hodaju po cistoj zemlji-prasini .
* Delimicno ispitana mogucnost dve zetve godisnje .
* Nepotrebnost navodnjavanja, posto zemlja zasigurno zadrzava vlagu podosta dugo u sebi, a koren moze lako da penetrira dublje u slojeve zemljista zbog izuzetno rastresitog zemljista .
* Konstantno obogacivanje zemljista sa humusom, mikro i makro elementima, sto prouzrokuje apsolutno smanjenje i skroz izbacivanje vestackih djubriva i folijarne prihrane . rezultat mnogo zdravija hrana jer sadrzi sve mikro i makro elemente za isranu biljke kojih sada da budemo iskreni u zemlji nema . Znaci drasticno smanjeno ulaganje i muljanje novca koja drzava sipa iz praznog u suplje i obrnuto .
* Smanjena upotreba sredstava za zastitu bilja ( ako ih se ljudi nece skroz odreknuti da bi imali 2 posto veci prinos ) sto svaka biljka ima ugradjen odbrambeni mehanizam = jaka biljka .
* Nestajanje pluznog djona i nepotrebnost njegovog razbijanja uz upotrebu velike masinerija i potrosnju puno dizel goriva .
* Smanjeni troskovi jednog domacinstva na vise od pola potrebne kolicine dizel goriva maziva i rezervnih delova jer se masina malo haba kada ne radi teske poslove.
* Nepotrebnost velikih traktora .
* Vise mogucnosti coveka da se posveti lencarenju sto dosta njih voli ukljucujuci u njih samog sebe . Provodjenju vise vremena sa dragim ljudima sto svima garantujem nedostaje u danasnje doba trijumfa tehnike i racionalnosti :udri: i propagandnog mehanizma u cilju usmeravanja misli u potrebnom pravcu .
* Smanjeno zagadnjenje okoline i zdraviji ljudi, a sto je najbitnije nasa deca, ljudi moji .
* Dovoljnist cene psenice od 5 dinara , jer nema ulaganja . ::namigivanje::

Moguce poteskoce

* Povecana rasprostranjenost korova na parceli, koliko treba probati. Malc zaustavlja korove u dosta velikoj meri . Znaci kontrola korova malc + detelina u usevu .
* Pojava glista u zemlji sto ne smeta nego nuzefekat krtice . Po meni su teritorijalisti pa na odredjenoj povrsini ce biti malo njih, steta zanemarljiva .
* Otpor tajkunizma i bankara .
* Otpor ljudi kojima ovo izgleda kao ludost, fiks ideja i utopija .

Ko zeli taj ce shvatiti ( ima malo istomisljenika ovde ), ostalima zelim puno srece posto ce bas morati da se bace studiozno na proracune troskova i rashoda , nesigurnosti i pravljenje od gotovog veresije .Posto ljudi vole ovaj posao na kraju bude normalno da se skoro visegodisnji prihod potrosi na neku novu masinu, pa pare opet dodju u istu slamaricu ali mnogostruko oplodjene, sa rezultatom kreacije sto bogatijih i sto siromasnijih . Kao u curcicevoj prici o "zlom" Fabijanu . Skretoh sa teme Dzioni ti si na redu ...
 
@tellnet

Bilo bi dobro kada bi malo konkretnije pisao.
Napr. šta uraditi sa slamom nakon žetve pšenice?
Da li probati postrnu setvu direktnom setvom?
Kakvi se rezultati mogu očekivati?
 
Baš si se potrudio da napišeš post sa dobrim argumentima, ima toliko toga da ću morati iz više puta da odgovaram.

1. desetak cm malča od sena
2. skoro svi korovi mogu da se probiju kroz njega kad se otanji ali uglavnom trave zbog sena koje sam koristio koje je bilo zrelo za stočnu ishranu. Sada nešto počupam (busen trave se vadi bez ikakvog napora) a nešto i ostavim namerno.
3. Procenat vlage ove godine je extreman tako da nije za uporedbu. Generalno zalivanje se svelo na nekoliko puta godišnje sa sve sadnjom.
4. Humusa ima ali još ne koliko bih želeo i još uvek bacam stajnjak na nekim delovima. Zemlja je skroz prhka pa ne treba nikakvog kopanja prilikom sadnje.
5. Gliste ne možeš da promašis ima ih na svakom ašovu po desetak. Ima i krtica naravno i to me raduje jer u jednom delu zna da se zadržava voda kada su jake kiše pa se nadam da će se to popraviti kada se najzad pozabave i tim delom.
6. Sadio sam krastavac, dinje, lubenice, kukuruz, sve propalo zbog kiše hladnoće i preranog sadjenja. Sadio paradajz, papriku, sada kad je ogrejalo lepo napreduje. Grašak obrao, boranija se bere, luk je skroz zakorovljen ali ipak raste, salata se takodje bori sa korovom i buvačem koga ima u velikim količinama ali su glavice ipak normalne veličine. Ima toga još ali da ne nabrajam.

Ono što nedostaje celoj ovoj priči je ustvari količina bio mase koja može da se proizvede na jedinici površine da bi priča bila zaokružena i samoodrživa. Kada se pogleda sa te strane dolazi se do zaključka da bez velikog drveća sve pada u vodu. Samo kompletan sklop: veliko drveće, manje drveće, žbunje i onda sklop biljaka raznih veličina i potreba može da proizvede dovoljno bio mase da zemlja nikada ne bude gola i da može da proizvede isplative količine zahtevnog povrća. Ja se nadam da ću to moći donekle da kompenzujem baš pomoću korova, zasada i dalje dovlačim: jedna kola stajnjaka, dvoje kola piljevine, dvoja ili čak troja kola sena i jedna kola slame godišnje na otprilike pet šest ari bašte.
Što se tiče žitarica master Fukuoka je radio dve žetve žitarica godišnje, ječam i pirinač u kombinaciji sa lucerkom. Postoje već provereni sistemi za održivi uzgoj žitarica i verovatno mogu da budu i mehanizovani u manjoj ili većoj meri. Nažalost već i samo čitanje literature vezane za povrće i ekologiju mi oduzima previše vremena tako da što se tiče ratarstva mogu samo da dam neke naznake kako je to neko drugi rešio koje opet treba probati u nekim drugim specifičnim uslovima. Činjenica jeste da osim plodoreda koji opet dosta njih ne poštuje malo ko sadi useve za zeleno djubrenje već ostavljaju golu zemlju da prezimi što je šteta sama za sebe.

Telnet svi su ti argumenti za i protiv na mestu samo nemoj da budeš previše kritičan jer to izaziva kontra reakcije i budi onaj naš čuveni inat.
 
Branko, setva direktno u usev razbacivanjem dok je on jos zelen. Npr u jecam pre 1 maja da on stigne da nikne, Probao sam ove godine soju tavanusu i kukuruz netretirani pod motiku exp. i nikla je soja izmedju njega. Sada je negde oko 15 cm velicine. Kukuruz nije nikao samo mogu da pretpostavljam zasto. Slama da se razbaca ravnomerno po njivi bez secke, recimo sa konstrukcijom koju je Mityo postavio na 142 . Po nekim tvrdnjama seme nabolje nice kada je u dodiru sa vazuhom na povrsisni ili u "kaputicima" od gline .

3. Znaci ako si zalivao par puta, za ratarske kulture bi bilo verovano dosta, posto bi koren otisao dosta u dubinu.
6. Verovatno treba malo pricekati sadnjom u prolece jer se zemlja nije zagrejala dovoljno .

Da u pravu si sto se tice zadnje tvrdnje, nekako mi se rasulo to sto sam napisao .Nekako je to moje vidjenje stvari .

Dzioni dali si probao umesto sena slamu. Svaka slamka je nekako sira pa je kabastije od sena ?
 
recimo sa konstrukcijom koju je Mityo postavio na 142
Gde ti je to 142??

3. Pretpostavljam da je tako, ispod malča je zaštićena od sunca i vetra i zadrži mnogo više rose.
6. Treba pričekati bar petnestak dana. Previše rano sam krenuo sa rasadom pa sam morao da ga posadim jer bi i inače propao. Da su bili vremenski uslovi kao prošle godine, na šta sam računao, sve bi bilo u redu, ovako sam morao da presadjujem.

Naravno probao sam i slamu ona traje preko cele sezone. Stavljao izmedju redova boranije i bila je super, tri solidne berbe sa dva tri zalivanja.
 
Cinimi se da bi se postigli pravi rezultati potrebno je bar 5 godina .Ja se nebavim organskom proizvodnjom ali radim nesto mozda zanimljivo nekima .Imam parcele dve jedno 8 kj na kojima malo eksperimentisem .zdnjih pet do sest godine nisu paljeni biljni ostatci .A kupio sam malcer pre tri godine da bih malcovao tuluzinu posle kombajniranja .Ove godine je na njima psenica ali predhodne tri godine bio je kukuruz zaredom .
prve godine kukuruzposejan na ugar islama zaorana normalno pokosen malcovan zaorana tuluzina , sledece godine isto samo sto sam orao plitko nekih do 20 cm ne vise pa uprolece zasejao kukuruz i te jeseni malcovao i orao zimsko na 15 cm uz normalno zaorano djubre .prosle godine u jesen posle kukuruza sam isto malcovao i tanjiracom jedno tri puta peso i zasejao psenicu .Sada kada se malo bolje pogleda zaemlja na tim parcelam stvorio se gore humusni sloj od jedno 15 cm koji je jako rastresit .
Ove godine sam planirao da kupim podrivac manji AGROMERKUR i da posle zetve iprskam njive totalom pa da probam da podrivam plitko samo da izmesam malo zemlju .
 
Kombajn Zmaj 142 http://poljoinfo.com/kombajni-i-beraci/zmaj-kombajni/510/ ima na jos strana o konstrukciji i kakav je ucinak .U sustini razbacuje slamu prilicno ravnomerno kako sam video naraocito od soje bez da je sece i izsitni .

@ Isidore
Da probas recimo da razbacas seme ( tavanusa, ciklon, netretirano ) neke sto ranije ozime kuture i istarupiras racimo kukurzovinu preko nje. Pogledaj u temi Psenica kako je jedan clan Techa razbacao seme po zemlji bez drljanja ili zatrpavanja semena ( jedino sto je to na oranje uradio ) cak u decembru i normalno je niklo .Kako sam gledao tarupirane kukurzovine od jesenas u prolece su ostale skoro samo stabljike kukuruza na kojecijim neoranim njivama po ataru , hocu da kazem da je dosta strulo na zemlji tokom zime . Pogledajte kako samo pusta korenje zito . Slika je od 24.02. sejano oko 10 12 prethodne godine .
Probati cu na taj nacin posle tri kulture soje, heljde kukuruza, bas bi bilo lepo da neko slicno proba na svome pa da se utisci iznesu .

http://poljoinfo.com/ratarski-usevi/setva-psenice-20092010/msg112443/#msg112443

Pretpostavljam da kada bi se razbacilo u oktobru seme i prekrilo ostatcima da bi lepo nicalo i da bi bila vec lepa kada treba da se zazimi u decembru . Ako iz nekog levog razloga i ne uspe sledece godine moze da se istanjira i da seje jara ( letnja, soja kuruz ) kultura mada mislim da nemoze da ne uspe .
 
Za vikend sam slikao parcelu koja je u parlogu bar 3 godine, nigde nema sirka i ostalih jakih trava.

243jknk.jpg


2pzloo2.jpg
 
Nije moja . Da posle oranja nema cega nebi bilo. Samo zapazam da nije suma striborova od sirka, zubace itd ...
 
"Neke prepravke sejačica za sejanje u malču, možda neko dobije ideju kako koristiti tako nešto za sejanje na strnjištu.

http://www.extension.org/article/18422"

Osvrt na ovo iz druge teme da tamo ne zagadjujem temu .

Moglo bi se sigurno namontirati tanjir da proseca i malko otvara red da mogu sanke od sejalice uci u prorezani deo . To bi verovatno funkcionisalo samo da tanjir ispred bude sjajan ( da ne lepi zemlju ) i ostar da proseca a negura dole zetvene ostatke .

2qw1zkh.jpg


Oni u klasicnom no tillu nose spremnike sa djubrivom koje mozemo mirne duse izostavit .
 
Iskreno nemam blage veze sa mehanizacijom ali sam video da je ljudima problem sa strnjištem i bilo kakvom obradom pa ga zato pale. Za sve postoji rešenje koje je već neko već i smislio samo ga treba naći. Na tom sajtu ima još dosta interesantnih stvari vezano za živi malč i mehanizaciju.

Vidi kako rade sa par konja više hektara povrća: http://www.extension.org/pages/Vide...rmers_and_their_Sustainable_Tillage_Practices

I ovo je interesantno sa travnatim stazama za točkove traktora: http://www.extension.org/pages/Vide...nd_their_Innovative_Cover_Cropping_Techniques

Koja bi reč ili izraz mogla da se koristi za no till ?
 
No - til = bukvalan prevod obrada zemlje bez oranja
= adekvatan naziv na srpskom ( po meni ) direktna setva
Ostale vrste reduced till i zero till

Koliko sam ja video i cuo u mojoj okolini ljudi pale zbog

1 jer ih mrzi zaoravati ( kao gusi plug u otkosu ) a kamoli ostavljati na povrsini cak idu dotle da skupljaju komade kukurzovine ili dzombe po polju da nije na povrsini i pale to, zasto neznam al tako je .

2. Cvikaju od pojave zicara ako ostave zetvene ostatke, kod mene nisam primetio takvih stvari da pojedu sve sto ima od semena , cak stavise u zadnje vreme ne tretiram seme kukuruza furadanom a klijavost je 95 posto, a ostale kulture ako je sa tavana ne tretiram nisacime. Ali jedno je sigurno ove godine sam probao posaditi u jecam netretiran kukuruz i soju . Kukuruz nije nikao skoro ni jedan a soja jeste . Sigurno je bilo tih zivuljki u zemlji dok je jecam stajao sto je neizbezno .

3. Kao psenica je super velika tamo gde ima pepela, sto i nije neistina ali na duge staze osecam da u zermlji nema nicega sto bi biljci bilo potrebno .
 
Ta priča sa žičarom koji se množi u strnjaku je toliko izvikana da počinjem da sumnjam u nju (psihologija teorije zavere:). Pretpostavljam da je to problem kad sadiš godinu za godinom kukuruz ili žitarice na istoj njivi što je po meni nebulozna praksa. Kad sam pomenuo seljacima ovde sistem živog malča glavni argument je bio "pa jel znaš ti pošto je seme deteline" a u isto vreme daju te ili veće pare za veštaka.
Fali tu volje za eksperimentisanje sa raznim tehnikama dok je u isto vreme eksperimentisanje sa raznim herbicidima ultra popularno.
 
:bravo: ne samo to, postoji u ljudima nesto sto im govori za sta ima a za sta nema para. Tako da ce dati i imanje na hipoteku da kupi vestak nego 3 kg deteline po 150 din kila . A ima jedna zanimljivost trenutno sada vocnjak polako pocima da preuzima trava 10cm ponegde skoro svako kovidi to oma spominje hemiju a kad kazem da necu prskat gleda me kao lalu 's onoga sveta . Ne znam kako da objanim ove dve pojave nego kao manifestaciju dugogodisnjeg ispiranja organa za razmisljanje ili masovnu hipnozu .

Da i ja mislim da je izvikano za zicara ali nesto je pojelo seme kukuruza koji je sejan " pod motiku " bez zastitnog sredstva. Moje je misljenje da dok zitarica stoji ima ih u zemlji ... Mozda bi bilo drugacije da sam sejao direkt na povrsinu nagodinu probam ::lose::
 
sdil2f.jpg


Ovako to predlaže Bill Mollison, možda ti nešto bude interesantno i upotrebljivo iako je ovaj dizajn napravljen za neke toplije predele. Meni je interesantno što predlaže štitarice (mirodjija-dill) koje privlače predatorske insekte koji se brinu za šteročine.
 
Nazad
Vrh