Azijska voćna mušice - (Drosophila suzukii)

novii

Administrator
Urednik
Učlanjen(a)
24 Jul 2007
Poruka
9.361
Lokacija
Apatin
Ovo je relativno novi štetni insekt koji napada voće sa tankom opnom. Predstavlja pretnju tako za maline, jagode, kupine, višnje, šljive, brskve ali i za grožđe.

Azijska voćna mušica (Drosophila suzukii) je insekt koji ima preko 10 generacija godišnje.

Evo preporuke sa pisvojvodina.com

U cilju kontrole populacije ove štetočine proizvođačima bobičastog, koštičavog voća i vinove loze preporučuju se sledeće mere:

- masovno izlovljavanje odraslih jedinki postavljanjem velikog broja klopki (plastične flaše sa izbušenim rupicama u koje se sipa mešavina crnog vina, jabukovog sirćeta i nekoliko kapi deterdženta
- skraćivanje intervala branja plodova u cilju što bržeg sklanjanja sa parcele
- obavezno uklanjanje i spaljivanje zaraženih i trulih plodova
- kontrola ambalaže i druge opreme za berbu zbog mogućnosti širenja na veće udaljenosti transportom

 
[h=1]Азијска мушица „сузуки” претња за домаће воће[/h]
[FONT=&quot]Напада углавном бобичасте врсте, брескве, грожђе… У Србију је пренета транспортом воћа преко Хоргоша[/FONT]

Аутор: И. Албуновићсреда, 12.10.2016. у 21:05


danas.jpg


И купине на мети штеточине (Фото Танјуг)




Српско воћарство је у озбиљном проблему због појаве такозване азијске мушице – „сузуки” која се брзо размножава, напада и потпуно уништава зрео и здрав плод воћа, упозорила је др Драгица Јанковић, директор Прогнозно-извештајне службе за заштиту биља у Новом Саду.


Угрожени су практично сви воћарски региони у Србији. Посебно засади малина, купина, јагода, бресака, грожђа, односно воћа са танком кожицом које је најосетљивије у време зрења.


У нашој земљи не постоји регистрован пестицид за уништавање азијске мушице али чак и да га има то не би могло потпуно да реши овај проблем, каже Јанковићева.


Министарство пољопривреде ће, сазнајемо, до пролећа привремено регистровати препарате који су регистровани и у Европској унији. Они су делимично ефикасни, али не могу до краја да помогну. Азијска мушица је ситна, напада плодове који су неоштећени и то пред само зрење и не може се апсолутно уништити.


– Карактеристично је да женка пресеца покожицу здравог плода и убацује јаје, а како су и јаја и ларве унутар плода, остају нам недоступни. Стално имамо све стадијуме – истиче саговорница „Политике”.


Струњаци последње три године прате азијску воћну мушицу која за разлику од обичне, винске, напада здраве плодове. Претпоставља се да је на територију Србије пренета преко Хоргоша, вероватно током транспорта воћа у ЕУ јер се многе европске државе попут Шпаније, Француске, Италије, Португалије боре против ове штеточине. До погоршања је дошло почетком септембра, делом због више повољних периода за њено умножавање, али највише због прекида откупа купина. Купинари, незадовољни понуђеном ценом, зауставили су бербу што је утицало на брзо размножавање и повећавање броја ове штеточине. Ти засади постали су такозване велике клопке.


– У централној Србији престали су да беру зреле плодове купина и то је за ову мушицу била феноменална подлога. Тада је настао велики проблем и бринемо шта ћемо да радимо и како ћемо да се припремимо за следећу годину. Делимично може да нас спасе само изузетно хладна зима у шта не верујем – каже Јанковићева, истичући да сви произвођачи воћа у Србији морају да буду свесни овог проблема јер не могу да се спасавају само појединачне парцеле.


http://www.politika.rs/scc/clanak/365467/Azijska-musica-suzuki-pretnja-za-domace-voce

 
Azijska vocna musica

Opet relativno novi ljubimac u vocnjaku !!! :bravo:
http://www.agrozastita.rs/index.php...racenja-i-dijagnostikovanja-i-mere-suzbijanja
https://www.agromedia.rs/agro-teme/zastita-bilja/protiv-azijske-vocne-musice-za-sada-samo-klopke
https://www.youtube.com/watch?v=5y8mTXWIZWg

- moje misljenje u vezi plasticnih flasa sa sircetom i vinom i deterdzentom u zavisnosti od povrsine vocnjaka ,i zamene iste tekucine na svakih 7 dana nije bas ni malo jeftina igra./moj mlad vocnjak 20 ar . / to znaci za sada samo troskovi bez ............/
PS
ako neko zna gde se mogu nabaviti/kupiti/ zute i plave lepljive trake za nadgledanje prisustva * ljubimaca * ,.
i seme ili rasad Coleus Canina

********************
Opis: Jednogodišnja zeljasta biljka (ili kratkoživuća trajnica) +- mesnate, uspravne ili uzdižuće a jako razgranate stabljike. Stabljika je prekrivena kraćim svinutim dlakama i dužim stršećim, biljka je visoka 15-40 cm. Listovi skorosjedeći ili na peteljci do 10(-20) mm dugoj, dimenzije listova 3 x 2,5 cm, pretežno mesnati, vrh zaobljen ili tup a baza klinasta, oblik +- obrnuto jajolik, rub nazubljen do narovašen ili nejasno narovašen, jače dlakavi odozdo, a dlakavi i odozgo (dlake obične kraće, neke žljezdaste a neke žlijezde sjedeće). Cvat je terminalni, gusti klas, dug do 7 cm, pustenast, ima brakteje 8 x 5 mm, jajolike a vrh mukronatan (naglo završi u mali šiljak), natočkane su crvenim žlijezdama i brzo otpadaju. Cvat tvore malocvjetni cimozni cvatići (3-6 cvjetova) koji su skoro sjedeći. Svaki cvijet ima stapčicu (pedicel) koja je u fazi ploda duga 1 -3 mm i na vrhu svijena.Čaška (duga c. 2 mm) je dvousnata i dlakava izvana i u ždrijelu, gornja usna je jednozuba, zaobljena i cilijatna (dlake po rubu) a donja najčešće 4-zubata. Vjenčić je dug 7-11 mm, plav ili ljubičast, dvousnat, donja usna je poput lađice, duga do 5 mm i puno duža od gornje usne koja je često 4-režnjevita, i cijev vjenčića je duga do 5 mm. Prašnici su srasli u cijev dugu 8 mm, dok je vrat dug 15 mm a njuška 2-dijelna. Plod je oraščić, c. 1 x 0,9 mm, crn, sjajan, a ako se navlaži u vodu izlučuje sluz.

Voli sunčane pozicije (ili djelomičnu zasjenu), tlo plodno i vlažno (kad je vruće ne smije ostat bez vode, a zaljevati isključivo dok nema sunca), zahtjeva zaštitu od hladnoće (posebno mraza) ili hladnog vjetra. U prirodnom arealu cvjeta kroz cijelu godinu a u hladnijim predjelima ljeti, kad je posjećuju pčele i leptiri, ujedno oprašivači. Biljka se razmnožava sjemenkama ali još lakše reznicama ili kad se svije grana i padne na tlo zakorijeni. (odrezati komad biljke i staviti u vodu, kad pusti korijenje posaditi). U arealu raste od 25-1750 m n.v. (kod nas zimu ne bi preživjela osim ako je izuzetno blaga)​

Da li tjera mačke, pse, lisice...iz vrta ili svoje okoline, na žalost opću, nema sigurnih dokaza. Radi se o tome ako zgnječimo listove, nastaje miris neugodan životinjama osjetljiva njuha ali ne i čovjeku. U sastavu eteričnog ulja najzastupljeniji je kamfor, ima dosta alfa-tujena i alfa-terpinena što bi možda i moglo odbijat neke životinje, međutim poput otiska prsta u ljudi različit je i sastav eteričnog ulja u biljkama i pitanje je da li se isti efekt proizvede s istom biljkom uzgojenom u našem području. Zaključak: morate isprobat.

moze i na pp poruku ,da ne bi bila reklama
 
Kako se Vi borite protiv buba "natovki"? Uveče i ujutru je nemoguće raditi od njih, posisaše krv a najgora je bol jer rana se inficira i krvari, kad je velika vrućina onda ih nema, inače otkad su se one pojavile potpuno su potisnule komarce.
 
Kako se Vi borite protiv buba "natovki"? Uveče i ujutru je nemoguće raditi od njih, posisaše krv a najgora je bol jer rana se inficira i krvari, kad je velika vrućina onda ih nema, inače otkad su se one pojavile potpuno su potisnule komarce.
Mnogo su gadne ja nasao neki sprej repelent i mogu vam reci pomaze.
 
Nazad
Vrh