Prskalice

Agromehanika AGS 600E (ili 800E) može imati i MRX15 granu. AGS600E sa MRX15 je teška 320kg, plus 620lit stane u nju, i Zetor 7011 je taman nosi, a za ovu od 800lit, baš neznam...
 
Treba mi informacija, dal neko zna gde mogu popraviti pumpu. Menjane membrane i opet pritisak zeza, varira izmedju 0,5-1 do 2 bara. U okolini odzaka nigde ni jednog majstora za pumpe.
 
Treba mi informacija, dal neko zna gde mogu popraviti pumpu. Menjane membrane i opet pritisak zeza, varira izmedju 0,5-1 do 2 bara. U okolini odzaka nigde ni jednog majstora za pumpe.
Ne znam koliko ti je zgodno ali ja sam u Novom Sadu moju ranije remontovao kod Jovice Pungula, covek se bavi samo remontom pumpi i razvodnika, ako ti nije daleko pozovi pa vidi moze li ti pomoci 0642098492 ili 021452236.
 
Pozdrav. Hocu da napisem par reda o prskalicama da bi bilo jasnije.

Kod manuelnog podesavanja prskanja, podesavanjem pritiska po tabeli, kada su dizne nove bacena kolicina tecnosti je tacna. Fabrika dizni daje karakteristike dizni u litrama u minuti za odredjeni pritisak. Habanje dizni uzrokuje povecanu potroscu tecnosti za odredjeni pritisak u odnosu na fabricka podesavanja. Sa ovim problemom se borimo na sledeci nacin. Postavimo prskanje na odredjenom pritisku (na primer 3 bara) i merimo menzurom kolicinu tecnosti koju ce dizna izbaciti za jedan minut. Radi bolje tacnosti dobro je da se ovo merenje uradi na vise dizni istovremeno. Kada dobijemo kolicinu tecnosti uz pomoc menzure imamo podatak koliko litara u minuti izbacuje dizna za zadati pritisak. Ukupna kolicina tecnosti koju prskalica izbaci dobija se mnozenjem dobijenog podatka sa brojem dizni. Pa recimo da smo dobili da je dizna za jedan minut izbacila 1,5l, ukupna kolicina za 12m krila ce biti 24x1,5l/min=36l/min ili za 15m krilo 30x1,5l/min=45l/min.

Sta dalje radimo sa ovim podatkom. Racunacemo dalje da se radi o 15m krilu. Prvo malo matematike. 1ha je 100mx100m=10000m2. 1ha mozemo dobiti i na drugi nacin tako sto ukupnu povrsinu podelimo sa sirinom prskalice pa ce 10000/15=667m, ili za 12m krilo 10000/12=833.3m Posto racunamo za 15m krilo interesantan nam je podatak da prskalica od 15m kada predje 667m poprska 1ha.

Vracamo se na drugi pasus gde smo dobili podatak da nam je prskalica od 15m na pritisku od 3bara izbacivala 45l u minuti. Jedan sat ima 60 minuta pa prskalica za jedan sat izbaci 60x45l=2700l. Ako zelimo da prskamo 200l/ha dobijamo da cemo sa 2700l uraditi 2700l/200l=13,5ha za jedan sat. Posto nasa 15m prskalica kada predje 667m poprska 1ha, dobijamo da ce za jedan sat uraditi 13,5ha i pri tom preci 667x13,5=9004m. Dobili smo podatak da na 9km/h moramo postaviti pritisak na 3 bara da bi prskalica bacila 200l/ha. Ovakvu racunicu mozemo uraditi i inverzno za bilo koju brzinu da bi dobili koliko litara u minuti treba da izbacuje prskalica da bi zadovoljila trazenu kolicinu po ha. Posto je ovaj podatak kod manuelnog podesavanja nezgodno podesiti on moze sluziti samo kao orijentir.

Proizvodjac dizni Lechler ima jednostavan lenjir na kom imate podatke za sve vrste dizni i pomeranjem unutrasnjeg dela dobijete podatak za pritisak, protok i kolicinu po hektaru. Na zalost nasim distributerima ne bi palo na pamet da kupce koji ostave 20-30 hiljada dinara za set dizni, caste sa poklonom cija je cena oko 2 evra. Trazio sam da ga kupim na poljo sajmu u NS ali jedini ko ga je imao je Agromehanika, jedan komad za svoje potrebe. Ovo je mala i jednostavna alatka da lako zamenom tipa dizni vidite nove parametre za prskanje i smatram ga kao obaveznog u traktoru. Vidjao sam plastificirani A4 papir sa ovakvim podacima koji somborski proizvodjac Agrometal daje svojim kupcima ali je velik i nezgodan za smestaj u traktoru.

- - - - - - - - - -

Kod prskalica sa automatskom regulacijom situacija je malo prostija jer dobar deo posla obavljaju senzori brzine i protocni merac. Senzor brzine se nalazi na tocku i na osnovu njega monitor za automatsko prskanje odredjuje brzinu a time i zeljeni protok da bi zadovoljio trazenu litrazu po hektaru.

Kako se podesava senzor brzine? Neki monitori imaju mogucnost kalibrisanja na 100m. ovo je jednostavan nacin za podesavanje. Neki monitori imaju da se unese podatak o visini tocka od zemlje do sredine tocka. ovo je jos jednostavnije. Skoro svi monitori imaju mogucnost unosa broja impulsa na 100m ili n 1000m. Ipak jedini siguran nacin za podesavanje ovog podatka je sledeci. Ucicete sa pola napunjenog rezervoara prskalice u duzu njivu kojoj znate duzinu. Sto je njiva duza preciznije cete podesiti. Ako imate na monitoru prikaz predjenih metara uradicete sledece: namesticete prskalicu tacno u liniju sa kamenom u njivi, ponistiti predjeni put, staviti prskalicu na manualno prskanje, iskljuciti kardan, ukljuciti prskanje i krenuti sa traktorom i prskalicom do druge strane njive, odnosno do kamena. Zasto upravo ovakva podesavanja? Pola napunjenosti prskalice je zbog upadanja tockova u zemlju. U njivi proba je iz istog razloga jer na betonu ne upada ni malo. kardan je iskljucen jer nam nije bitno da prska vec samo da belezi predjeni put. Na manualno podesavanje je namesteno jer kod nekih monitora moze da se namesti da ispod odredjene brzine ne prska pa bi se moglo desiti da usled sporije voznje monitor iskljucuje i ukljucuje prskanje i pogresno izracuna ukupan put.

Kada smo odvezli do drugog kamena, iskljucimo prskanje i pogledamo predjeni put. Ako je monitor izmerio manji predjeni put od stvarne duzine njive, to znaci da je uneseni broj impulsa za 100m bio prevelik pa tocak predje vise od 100m da bi monitor izbrojao impulse kako je podeseno. U tom slucaju treba da smanjimo taj broj procentualno koliko je razlike izmedju stvarne duzine njive i izmerene. Ako je duzina njive 800m a monitor izmerio 792, znaci da je pogresio za 8m a to je 1% od 800 i za jedan posto smanjimo konstantu tocka na monitoru. ukoliko je monitor izbojao vecu duzinu povecamo konstantu na monitoru. Ovim smo podesili da monitor meri tacnu duzinu a time i tacnu brzinu pa je to prvi preduslov za tacno prskanje.

Ukoliko monitor za prskanje nema merenje predjenog puta u metrima, mozete racunati preko uradjene povrsine tako sto cete je podeliti sa sirinom krila i dobiti predjeni put.

Drugi uslov za tacno prskanje je tacno merenje protocnog meraca. Ovde je situacija nesto jednostavnija. Posto nemaju svi kod kuce merace za usutu kolicinu vode u rezervoar, baziracemo se na oznake sa plasticnog rezervoara prskalice. Da bi ovo bilo tacno prskalica bi prilikom punjenja morala uvek biti u istom horizontalnom polozaju. Ono sto je bitno da prihvatimo da vas rezervoar moze biti manji ili veci od otiska za kolicinu na njemu. Nama je jedino bitno da kada sipamo vodu po meri sa rezervoara, na primer 1500l znamo da cemo sa 200l/ha moci poprskati 7,5ha. Zasto je to bitno? Jer je osnovni cilj da poprskamo odredjenu povrsinu sa dovoljnom kolicinom hemijskih sredstava, a da li ce vode biti 2-3% manje ili vise nije nam jako kriticno. Ono sto je kriticno da ako smo sipali vodu za odredjenu povrsinu ona ne zafali.

Kako se najjednostavnije kalibrise protocni merac. U monitor za prskanje se unese konstanta koja je dobijena od proizvodjaca protocnog meraca. Obicno je oko 650-700 i u startu nece biti tacna za prskanje sa hemijskim sredstvima. Sipali smo 1500l, ponistili potrosenu kolicinu na monitoru i krenuli da prskamo. Kada nestane vode u rezervoaru, prekinemo prskanje i ugasimo kardan. Pogledamo koliko tecnosti monitor prikazuje. Ako je pokazao manje od 1500l smanjicemo konstantu protocnog meraca za procenat koliko se razlikuje izmerena kolicina od sipanih 1500l. Ako je monitor pokazao potrosenih 1455l razlika je 3% i za toliko smanjimo konstantu. U praksi se doda jos jedan posto da bi nam ostalo malo tecnosti u rezervoaru. Bolje da ostane malo nego da zafali malo i ne poprskamo poslednjih par metara. Ako je monitor pokazao vise od 1500l povecamo konstantu za procentualnu razliku s tim sto umanjimo procenat za 1 da bi nam ostalo malo u rezervoaru.

Napomenuo sam da se iskljuci kardan nakon sto nestane vode. Ovo je iz razloga sto neki monitori iskljucuju prskanje na ventilima pa vazduh koji pumpa i dalje gura, iako nema vode, uzrokuje okretanje protocnog meraca, pa se moze desiti da vam monitor sa vazduhom dobroji do kolicine iz rezervoara ili cak i da predje preko ako se ne iskljuci na vreme.

Nadam se da je dovoljno jasno pisano i da cete razumeti kako podesiti vase prskalice.
 
Poslednja izmena:
Imam jedan problem koji me muči..
Na prskalici na levoj strani krila mi dizne izbacuju kao kapljice a s desne strane je bolje magla,točno se vidi razlika,tako mi od prvog dana ??
Kad zatvaram sekcije pritisak mi večinom isti,nekad varira za 0.1bar..
 
Ako je sve ispravno zameni mesta crevima na sekcijama pa onda probaj,mozda je razvodnik nenastelovan a mozd ti je crevo negde začepljeno ili preklopljeno:ppozdrav:
 
@Pavka svakako je dobro sto ste napisali,a i korisno. Sto se tice lenjira to je skoro prevazidjeno,sada lehler ima aplikaciju za android telefone gde unesete brzinu i zeljenu potrosnju vode/ha i on izbaci koliki treba da bude pritisak. :ppozdrav:
 
@Pavka svakako je dobro sto ste napisali,a i korisno. Sto se tice lenjira to je skoro prevazidjeno,sada lehler ima aplikaciju za android telefone gde unesete brzinu i zeljenu potrosnju vode/ha i on izbaci koliki treba da bude pritisak. :ppozdrav:

Korisno kao informacija ali na zalost meni neupotrebljivo, nemam android, telefoni crkavaju i prazne se pa bas kad zatrebaju nisu u funkciji, na suncu se slabo vide, a lenjir savrseno. Ja jos uvek sve upisujem u rokovnik a u telefon nista.

Prijatno mi je da vidim da je moj post mnogima koristan
 
Jel može link za download za tu aplikaciju?
Odes u onaj Play Store i ukucas Lechler Nozzle Calculator.
Ni ja ne koristim u njivi,jer je tad stvar resena,kuci se podesava pritisak kad je cista voda u prskalici,dizne su jos uvek "nove". Mada bi trebao lik iz Veternika koji je na najlonu i po vasarima da ima tu tabelu samolepljivu za prskalicu.

Drugo resenje kad ne radi obrtomer i ne znamo tacnu brzinu ili ne radi manometar...naspe se puna do vrha ode na njivu koja je mala i pouzdano znamo kolika je(konkretno komsija ima pola jutra 12m sirine koliko hvata i prskalica) istera jedan prohod pola jutra i kad dodje kuci sipa iz neke bazdarene posude(amer plasticni) i tako proveri kolika je potrosnja.
Naravno da nije dobro i da se ne moze menjati zeljeni pritisak i potrosnja vode kad pozeli,ali bar zna kolika ce biti potrosnja ove godine.

- - - - - - - - - -

kalku.jpg
 
Drugo resenje kad ne radi obrtomer i ne znamo tacnu brzinu ili ne radi manometar...naspe se puna do vrha ode na njivu koja je mala i pouzdano znamo kolika je(konkretno komsija ima pola jutra 12m sirine koliko hvata i prskalica) istera jedan prohod pola jutra i kad dodje kuci sipa iz neke bazdarene posude(amer plasticni) i tako proveri kolika je potrosnja.
Naravno da nije dobro i da se ne moze menjati zeljeni pritisak i potrosnja vode kad pozeli,ali bar zna kolika ce biti potrosnja ove godine.

- - - - - - - - - -
Na osnovu potrosene vode i pritiska uz pomoc tablice možeš da izracunas brzinu kretanja :ppozdrav:
Application-Rates.png

znači ako si sa plavim diznama na 3 bara potrosio 202 litre na hektar išao si 7km-h. ::namigivanje::
samo je potrebna jedna tacna povrsina za sigurno racunanje
 
Jeste ali je obicno vezano kod nasih ljudi da se ne poklapa ni njiva posebno ako se radi usluzno pa umesto jutra i frtalj bude jako jutro,dizne malo potrosene... :osmeh:
Konkretno znam da mu ne radi manometar,a mislim da je i obrtomer upitan.
Inace i kad radim poznatu povrsinu,a rade mi i manometar i obrtomer uvek naspem od prilike 5% vise zbog preklapanja,uvratina...
 
Jel probao neko da sam pravi prskalicu, konkretno samonivelišučća krila. Nešto se razmišljam da probam ja to da uradim (s' tim da bih varenje prepustio stručnjaku), pa me zanimaju konkretna rešenja odnosno predlozi za konstrukciju. Razmišljao sam o varijanti 11m ili 14m (da se slaže sa četvororednom sejalicom na 70cm).
 
Da li mislis na plivajuca krila?
Ako je to,imas u ovoj temai kako je clan zeljko025 pravio i ja kako sam pravio.
 
Nazad
Vrh