Kvalitet vode za navodnjavanje

Rade. Meni je pseudomonas to poslao u privatnoj poruci. Kompletne analize zemlišta, vode i lista od biljaka koje se gaje. Nije skupo po meni s tim da ti oni i preporučuju šta bi trebalo analizirati, da li hoćeš i savet nakon analize, itd.
 
Ovim putem bih hteo da se zahvalim članu Pseudomonas na gostoprimstvu u laboratoriji "Grupe za ishranu biljaka".
Ovaj forum apsolutno zaslužuje da dobije temu pod tim nazivom.
Jako mi je drago da neko u zemlji Srbiji radi na takvi problemima i lepo bi bilo da se ukljičimo malo aktivnije kako bi se izbegle greške koje 99% nas radi.
Što se mene tiče imaju punu podršku i saradnju u daljem radu :ppozdrav:

Hvala talianu. Treba opravdati komplimente:ppozdrav:
Takodje, apsolutno svi su dobrodosli da vide i upoznaju se sa nacinom i metodama rada i naravno da saznaju nesto novo a sto se direktno ili indirektno tice ishrane biljaka. Jer sto vise znate o tome manje cete ulagati i kupovati maglu od...::vadjenje_repe::
 
Poslednja izmena:
Kolega , možete li u analizi zemlje uraditi : Ca , Mg , antagonizam K,Mg,Ca,Na , CEC zemljišta , fizički sastav ( procenat pijeska,gline i ilovače) neke mikroelemente i koliko košta takav test ?
 
Zbog postovanja politike sajta vezane za reklamu odgovor cu poslati u vidu privatne poruke.
Inace, da moguce su sve pomenute analize. Pod antagonizmom ste mislili na stehiometrijski odnos medju elementima (svaki sa svakim) sto se vrlo cesto zanemaruje; vec se dostavljaju samo kao apsolutne vrednosti sto cesto ne govori dovoljno (narocito ako je natrijum u visku).
 
Stigli su rezultati analize vode iz Insituta za koji radi član foruma Pseudomonas.
Za početak moram reći da sam ovaj put drugačije, t.j. pravilno uzeo uzorak. Rezultati anlize nisu tako obeshrabrujući a odlučio sam: radiću korekciju vode i imati u planu i alternativni bunar.
Ostaje mi da detaljno ispitam dubine na kojima su moji drugari bušili bunare koje koriste za zalivanje voćnjaka a pritom uradili analize vode. To će u neku ruku dati izvesnost da bi eventualno povećanje dubine rešilo problem povišenog natrijuma.
Inače, kako sam se raspitivao i ja i još jedan agronom, južna Bačka ima problem zaslanjene vode. A navodnjavanje bi po nekoj teoriji trebalo raditi iz kanalne mreže. Ta mreža je u mom kraju bila funkcionalna pre 100 godina, ali danas to nije. Setimo je se kao država i društvo u godinama kada suša prepolovi rod. Kao i tema nasipa koja izgubi smisao čim se poplava završi. A nije da ima dovoljno nasipa, već ih se samo setimo u trenutcima poplava.
No dobro, tako je kako je. Ostaje da se mi fokusiramo na ono što jeste u našoj moći a to je da radimo i unapredimo rezultate rada i obezbedimo sebi profit od našeg posla a kako sam ja zaključio i u pogledu ove analize vode- ulaganje u nauku se višestruko isplati.
Pozdrav svima i velika zahvalnost Institutu za multidisciplinarna istrazivanja. :ppozdrav:
 
Mozes li postaviti rezultate na forum?

Послато са U8815 користећи Тапаток 2
 
[TABLE="class: MsoNormalTable"]
[TR]
[TD="width: 206"]
[FONT=&quot] [/FONT]
[FONT=&quot]Parametar[/FONT]
[/TD]
[TD="width: 151"]
[FONT=&quot]Metoda[/FONT]
[/TD]
[TD="width: 189"]
[FONT=&quot]Rezultatiispitivanja[/FONT]
[FONT=&quot] [/FONT]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 206"] [FONT=&quot]pH - uzorak vode[/FONT]

[/TD]
[TD="width: 151"]
[FONT=&quot]pH/EC-metar[/FONT]​
[/TD]
[TD="width: 189"]
[FONT=&quot]7,6[/FONT]​
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 206"] [FONT=&quot]EC ([/FONT][FONT=&quot]d[/FONT][FONT=&quot]S m[SUP]-1[/SUP]) [/FONT][FONT=&quot] - uzorak vode[/FONT]
[/TD]
[TD="width: 189"]
[FONT=&quot]0,85[/FONT]​
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 206"] [FONT=&quot]Kalcijum (Ca[SUP]2+)[/SUP][/FONT]
[/TD]
[TD="width: 151"]
[FONT=&quot]ICP-OES[/FONT]​
[/TD]
[TD="width: 189"]
[FONT=&quot]38,5[/FONT]​
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 206"] [FONT=&quot]Kalijum (K[SUP]+[/SUP])[/FONT]
[/TD]
[TD="width: 151"]
[FONT=&quot]ICP-OES[/FONT]​
[/TD]
[TD="width: 189"]
[FONT=&quot]3,1[/FONT]​
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 206"] [FONT=&quot]Magnezijum (Mg[SUP]2+[/SUP])[/FONT]
[/TD]
[TD="width: 151"]
[FONT=&quot]ICP-OES[/FONT]​
[/TD]
[TD="width: 189"]
[FONT=&quot]45,1[/FONT]​
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 206"] [FONT=&quot]Natrijum (Na[SUP]+[/SUP])[/FONT]
[/TD]
[TD="width: 151"]
[FONT=&quot]ICP-OES[/FONT]​
[/TD]
[TD="width: 189"]
[FONT=&quot]76,6[/FONT]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 206"] [FONT=&quot]Ukupni sumpor (S)[/FONT]
[/TD]
[TD="width: 151"]
[FONT=&quot]ICP-OES[/FONT]​
[/TD]
[TD="width: 189"]
[FONT=&quot]2,6[/FONT]​
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 206"] [FONT=&quot]Ukupni fosfor (P)[/FONT]
[/TD]
[TD="width: 151"]
[FONT=&quot]ICP-OES[/FONT]​
[/TD]
[TD="width: 189"]
[FONT=&quot]0,4[/FONT]​
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 206"] [FONT=&quot]Gvožđe (Fe)[/FONT]
[/TD]
[TD="width: 151"]
[FONT=&quot]ICP-OES[/FONT]​
[/TD]
[TD="width: 189"]
[FONT=&quot]0,8[/FONT]​
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 206"] [FONT=&quot]Mangan (Mn)[/FONT]
[/TD]
[TD="width: 151"]
[FONT=&quot]ICP-OES[/FONT]​
[/TD]
[TD="width: 189"]
[FONT=&quot]0,15[/FONT]​
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 206"] [FONT=&quot]Bor (B)[/FONT]
[/TD]
[TD="width: 151"]
[FONT=&quot]ICP-OES[/FONT]​
[/TD]
[TD="width: 189"]
[FONT=&quot]0,02[/FONT]​
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 206"] [FONT=&quot]SAR[/FONT]
[/TD]
[TD="width: 151"]
[FONT=&quot]računski[/FONT]​
[/TD]
[TD="width: 189"]
[FONT=&quot]7,6[/FONT]​
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
 
Drugacije sam uzimao uzorak ovaj put ali ako ti bas znaci nesto na prvoj strani je ta tabela. I drugo, ova analiza je bila obuhvatnija, vidis koliko je parametara ovde analizirano.
 
Kolege. Imao bih i ja jedno strucno pitanje. Za zalivanje maline je neophodna bezhlorna voda. Jeste da je za to najbolje busiti bunar ali sada nisam u mogucnosti to da uradim . Moracu gradsku mrezu koristiti ove godine.Citajuci na internetu naisao sam na neke savete da ako se ostavi voda barem tri dana u bure neke ispariva se hlor . A takodje savetuju da za 1L vode dodavati 1gram C vitamina(askorbinska kiselina)koji ce da unisti hlor u vodi. Imate li vi neke savete u uvu temu?
 
Po meni je dovoljno ostaviti par dana da hlor izvetri. Znas i da se u onim plasticnim bazenima hlor mora dodavati redovno jer isparava

Послато са U8815 користећи Тапаток 2
 
Pitanje je i koliko u toj vodi ima hlora, to bi trebalo proveriti, jer se ipak ta voda koristi za piće i ne verujem da je koncentracija hlora takva da ga čovek može podnostiti a malina ne.
Dakle, u vodovodu pitaj, pa onda nekog agronoma. Ja bih tako.
 
Zanimljivo pitanje za stručne i iskusne : dijelom njive od 5ha prolazi glavni vod vodovoda za selo , fi oko 300-400 , na dubini oko 2 m . Negdje zimus ili proljetos je pukla cijev . U toj njivi sam imao soju prošle godine , a putem prolazim tu svaki dan ,.. bilo mi je sumnjivo da je toliko ležala voda po cijeloj parceli , al reko zbijena zemlja a inače je ravno i jako nisko tu . Kad je več bilo totalno sumnjivo skontamo da je to pukla cijev vodovoda . Sada je valjda popravljeno . Znači milioni litara vode su izašli i voda je bila do drugog kraja njive po 300m daleko . (bar sam saznao neke stvari o kretanju vode kroz zemlju u ovom tipu zemljišta ) .
Plan je i onako bio totalisanje izniklih korova , pa razrivanje , podrivanje ili nešto tako u proljeće pa kukuruz . Zemlja je inače blago kisela , manjak P ,...

Pitanje : Kakve štete ili koristi mogu očekivati , od tolike količine vodovodne vode što se tiče hemijskog sastava ?
 
Kada sam gajio rasad kupusa kod mene, redovno sam zalivao vodom iz gradskog vodovoda, nista lose nisam primetio, takodje i salatu.Bure i da odstoji i to je to ako je hlor problem.
 
Momosaric to treba proveriti na mestu gde se moze dobiti i napiismeno i napraviti eventualno i analizu zemlje gde se voda izlila i uporediti sa zemljom gde nije. Ako ima osnova tuziti vodovod.

Vlado015
Pa nece covek zalivati malinu iz bureta, ja na pola jutra potrosim 25 000 litara po zalivanju.
 
Zanimljivo pitanje za stručne i iskusne : dijelom njive od 5ha prolazi glavni vod vodovoda za selo , fi oko 300-400 , na dubini oko 2 m . Negdje zimus ili proljetos je pukla cijev . U toj njivi sam imao soju prošle godine , a putem prolazim tu svaki dan ,.. bilo mi je sumnjivo da je toliko ležala voda po cijeloj parceli , al reko zbijena zemlja a inače je ravno i jako nisko tu . Kad je več bilo totalno sumnjivo skontamo da je to pukla cijev vodovoda . Sada je valjda popravljeno . Znači milioni litara vode su izašli i voda je bila do drugog kraja njive po 300m daleko . (bar sam saznao neke stvari o kretanju vode kroz zemlju u ovom tipu zemljišta ) .
Plan je i onako bio totalisanje izniklih korova , pa razrivanje , podrivanje ili nešto tako u proljeće pa kukuruz . Zemlja je inače blago kisela , manjak P ,...

Pitanje : Kakve štete ili koristi mogu očekivati , od tolike količine vodovodne vode što se tiče hemijskog sastava ?

Ako je bilo plavno to znaci da nije bilo dovoljno kiseonika u zemljistu (anaerobna sredina). Moguci problem: velika dostupnost gvozdja u pocetku a odmah nakon toga nedostatak istog kao i mnogih drugih mikroelemenata (bakar, cink itd.); gubitak postojeceg azota a narocito ako se novi dodaje kao nitrat. Ako je dugo bilo zabareno, mozda si primetio plavo-zeleni sloj zemljista, pored hemijske strukture menja se i fizicka. Ono sto takodje moze da se ocekuje je i blago povecanje pH pri ovakvim uslovima.
 
Inače u nedelju sam bio kod druga koji navodnjava papriku sa istim trakama kao i ja ali mu je bunar duplo dublji, dakle na 28 metara, drugu godinu zaliva istim trakama, trake su iznutra čiste kao suza. Odlučio sam se zbog toga a i zbog još nekih stvari a to je visok natrijum i visok EC, da bušim dublji i ja.
U kratkom razgovoru sa jednim geologom, saznajem da idući u dubinu dobija se po teoriji sve kvalitetnija voda. Do određene dubine 200 ili 300 metara kada kreću termalne vode. Vojvodina je mlado formirana ploča, pa tako na istoj dubini dva bunara udaljeni samo 20-tak metara mogu imati različite parametre vode. Ne bitno ali može biti razlika.
 
Planirani bunar sam izbušio početkom juna i odtad zalivam malinu sa tom vodom. Dubina bunara je 29 metara. Nakon zalivanja ne ostaje onako belo po zemlji a ni po trakama, kao neki kamenac, čega je bilo ranije. Na preseku su trake iznutra takođe čiste. I dalje koristim ph Green, ali nekoliko puta sam navodnjavao i bez njega i nije bilo tragova kamenca.
Ovom prilikom hvala Agromarketu što su mi prošle godine skrenuli pažnju na kvalitet vode svojom analizom a takođe i veliko hvala Institutu za multidisciplinarna istraživanja, koji su detaljnom analizom i konkretnim savetima omogućili da navodnjavam vodom koja je ograničeno adekvatna za navodnjavanje a do trenutka kada je nov bunar postao aktuelan.
Ostaje izvršiti hemijsku analizu ove nove vode, što naravno nećemo zanemariti, pa ćemo onda opet imati rezultate i ovde na forumu.
Do tada ostaje nam da beremo ovu malinu koja je odlično rodila ove godine, dobrim delom i zahvaljujući kvalitetnoj vodi.
 
@Pseudomonas

Pozdrav,
Imam jednu situaciju na imanju pa da zamolim za pomoć/savet.

Na imanju postoji bunar dubine 7 metara visina vode 2 metra (znači ogledalo je na 5 metara) prečnika 1 metar.
Pored bunara postoji "bazen" koji je ozidan kamenom, prečnika 4 metra dubine 2,5 metara. Taj "bazen" se sam od sebe puni jer je taj deo jako podvodan (ako sam se pravilno izrazio).

E sad, stvar je u tome da voda iz oba navedena izvora nije uopšte korišćena preko 15 godina tj nisu upšte pražnjeni.
Ja sam hteo da počenm da ih praznim (onako samo da pustim da se voda ispumpava na livadu) čisto da počnu da se koriste i da voda krene da "cirkuliše" (jer predpostavljam da je jako ustajala) pa da uzmem uzorke za analizu, ali mi je palo na pamet da to i nije najbolja ideja jer ne znam kakvog je kvaliteta ta voda pa bih mogao da napravim štetu zemljištu.

Da li bih prvo (pre pražnjenja) trebao da uzmem uzorak sa oba mesta za analizu?
U svakom slučaju koji bi sve parametri trebalio da se rade kako bih imao kompletnu sliku kakvog je kvaliteta voda što se tiče navodnjavanja?
Dodatno, što se tiče gore pomenutog bunara, voleo bih da znam da li je ta voda eventualno za piće i/ili može da se koristi za kupanje na primer. Koji se parametric proveravaju u tom slučaju?


Hvala
Pozdrav
Milan
 
Nazad
Vrh