Fertil hemijska djubriva???

Boki-Vl je napisao(la):
Kad se radi analazi jel samo u jesen ili moze i u prolece...
Analiza zemljista se vrsi u jesen pre oranja za osnovna djubriva(npk)a u prolece za azotna. :ppozdrav:
 
U analizi tla nije važno samo koji su makro i mikro elementi prisutni u tlu , već koliko su dostupni biljkama i u kojim količinama.
U principu analiza tla može da se radi u svako doba,samo se radi kada hoćemo da saznamo rezultate onda kada nam
je to potrebno.
Zapamtite,važna je količina biljkama dostupnih elemenata.
Pored analize tla važna je i EC (električni kodduktivitet) tla.Drugim rečima gustina jona soli rastvorenih minerala
u zemljišnom vodenom rastvoru.On je za razno bilje različit i takođe vrlo bitan, jer ako je rastvor pregust dolazi do fiziološke suše,odn. biljke ne mogu da usvajaju vodu i počinju da se suše.
Tema je poširoka a ja sad nemam baš puno vremena ,pa da je ostavimo za drugi put.
 
Mislim da ne mogu da se uporede vremena pre 40, 30, 20 godina.
Ranije (po prici starijih) dubrivo je bilo jako jeftino, a kukuruz i psenica na dobroj ceni, pa se bacalo nemilice, po principu sto vise to bolje.
Moj otac i deda vukli su djubrivo u rinfuzu i lopatama bacali po njivama, nekako se poklope i kisne godine a cene dobre, tad je bilo veoma lepo baviti se poljoprivredom. Ali za tim vremenima mozemo samo da zalimo (za 2 vagona kukuruza nov IMT560 ), tako da nam je sad mnogo teze, pogledaj samo odnos djubriva, nafte i cene poljoprivrednih proizvoda.
Analizu zemljista treba raditi zbog USTEDE prvenstveno, jel zasto bacati neki element ako ga ima dovoljno a drugi koji fali ne bacimo dovoljno.
Cilj analize je da dovedemo zemlju u sto bolje stanje kako bih ostvarili sto vece prinose. A istvremeno ustedimo na djubrenju.
Sto se tice fertila kad god mogu da ih izbegnem ucinim to. Jesenas sam bacao MAP i nismo se videli sa lenije ni ja ni traktor od prasine valda je jedno 30% odneo vetar.
 
DAP je bio ok. jesenas, ali sa MAP-om sasvim druga prica.
Video sam ovde negde na forumu bilo je slika, da je imao neke crne ili tamno smedje granulice, ali kod mene u MAP-u samo svetlo smedje, krupne i meke granule. Deo je bio u prahu jos u dzaku a deo je izlupao sam ciklon a vetar odneo. Kako moze isto djubrivo od istog proizvodjaca da bude razlicite boje i fizickih karakteristika? Nesto tu ne stima, ili su meni zapale neke cudne palete :sta:. Zao mi je sto nisam slikao.
 
Kod mene je prva tura map-a bila tamne boje. Godinama koristim map i ovo sam prvi put video.DVe zadnje palete koje sam uzeo su bile još zanimljivije,Na jednoj paleti sve vreće su bile jednake (belo sive granule) a na drugoj paleti je bilo svakakvih vreća.Pola vreća je bilo kao na prvoj paleti a u ostale vreće je bilo šarenilo (pola belo pola crno,do potpuno crno).Posle sam čuo da taj tamni MAP potiče iz Prahova aovaj sivo beli je iz rusije.
 
Šta je bolje zaorati 100 kg NPK 3x15 ili za istu cenu 60 kg MAP-a? Usevi: pšenica, kukuruz, soja, suncokret.
 
Uradiš analizu pa vidiš koliko ima kalijuma.Ako ima dosta kalijuma tada MAP ili DAP.
 
Pitam jer nisam našao na internetu neko uputstvo ili preporuku za MAP i DAP, svuda su preporuke za NPK.
Planiram da uradim analizu, samo da ovršimo soju i kukuruz.
 
Svi kukaju kako je Fertil pun prasine. Medjutim, zanima me da li je sastav onakav kao sto pise?
Uzeo bih 8:16:24 za kukuruz ali se je u ponudi samo Fertil.
 
ako te baš jako zanima sastav, kupiš jedan džak, odneseš u poljoprivrednu stanicu, platiš hiljadu-dve i tražiš analizu đubriva.
 
lucky je napisao(la):
Svi kukaju kako je Fertil pun prasine. Medjutim, zanima me da li je sastav onakav kao sto pise?
Uzeo bih 8:16:24 za kukuruz ali se je u ponudi samo Fertil.
za kukuruz ide 8-24-16 sa vise fosfora :ppozdrav:
 
mica967 je napisao(la):
za kukuruz ide 8-24-16 sa vise fosfora :ppozdrav:

Da, tako kazu nasi savetodavci.
A ako pogledas preko granice, svugda u svetu kazu da treba vise kalijuma nego fosfora.
Madjari ovako savetuju za srednje snabdevena zemljista:
N: 20-28 kg hat.a./tonna termés
P2O5: 11-22 kg hat.a./tonna termés
K2O: 18-26 kg hat.a./tonna termés,

Mere N,P i K su po toni zrna.
 
@drobi mislim da je ovde rec o hranivima koje kukuruz iskoristi za tonu zrna i ovde tako kazu s tim sto se razlaganjem otpadaka iz prethodne proizvodnje dobija izvesna kolicina kalijuma koja je dostupna biljkama pa se zato ide sa naglasenijim fosforom. bar je to moje misljene
a sto se fertil djubriva tice mislim da nema onaj sastav kao sto pise ipak je monopol dosta veliki
 
rekreativac je napisao(la):
a sto se fertil djubriva tice mislim da nema onaj sastav kao sto pise ipak je monopol dosta veliki
odmah da se ogradim, da mi puca prsluk i za fertil i za gazdu od fertila.
nismo ni rod ni pomoz bog.
ali hajde da pričamo argumentovano.
jesi proverio sastav fertilovog đubriva?
nisi.
pa kako onda "misliš" da nema sastav koji piše?
proletos sam poručio MAP od jedne firme.
očekivao sam fertil, ali sam dobio ruski MAP koji je prepakovala firma "konzul".
nije mi se dopala varijanta.ta firma je prethodnih godina "zaradila" više krivičnih prijava zbog nekvalitetnog đubriva.
otvorio sam 2 džaka, uzeo uzorak i odneo u poljoprivrednu stanicu.platio analizu.
ispostavilo se da je đubrivo onakvo kakvo i piše na deklaraciji. 11% azota i 52% fosfora.
dakle stvari je vrlo jednostavno proveriti a i ne košta puno.
i još jednom da naglasim.fertil NISAM proveravao! niti tvrdim da ne muvaju!
ali, ajde ljudi proverite! nemojte "misliti".
 
drobi je napisao(la):
mica967 je napisao(la):
za kukuruz ide 8-24-16 sa vise fosfora :ppozdrav:

Da, tako kazu nasi savetodavci.
A ako pogledas preko granice, svugda u svetu kazu da treba vise kalijuma nego fosfora.
Madjari ovako savetuju za srednje snabdevena zemljista:
N: 20-28 kg hat.a./tonna termés
P2O5: 11-22 kg hat.a./tonna termés
K2O: 18-26 kg hat.a./tonna termés,

Mere N,P i K su po toni zrna.
fosfor je elemenat koji se najvise iznosi zrnom, dok kalijum ostaje u listovima i stabljikama. pepeo od suncokretovih zetvenih ostataka je izuzetno bogat kalijumom, pa se moze koristiti kao kalijumovo djubrivo. dodao bih i to da se paljenjem zetvenih ostataka gube C, N, O, H dok P, K i ostali mineralni elementi ostaju u pepelu. paljenje zetvenih ostataka je stetno zbog smanjenja organske materije u zemljistu-humusa, a ne zbog gubitaka mineralnih elemenata. imamo zemljista sa humusom od 2 % koja su izuzetno bogata P i K, ali struktura zemljista se konstantno kvari, jer ljudi pale zetvene ostatke, a stajnjaka nisu videle i nece videti ko zna jos koliko godina.
sto se tice taranine konstantacije, ko ne veruje u formulacije djubriva nek proveri, a ne govori napamet, jer to se karakterise kao kleveta.
 
Nazad
Vrh