Mašinski prstenovi u ratarstvu

novii

Administrator
Urednik
Učlanjen(a)
24 Jul 2007
Poruka
9.339
Lokacija
Apatin
U temi o količini zemlje koju treba imati za profitabilnost je spomenut sistem organizovanja mašinskih prstenova. To je inače kod nas poznato već jako dugo, ali nije mu se pristupalo na sistematski način. Kod nas se svodili na dogovor dvojice, a retko i više poljoprivrednika o naizmeničnoj kupovini priključaka za traktore i njihovom zajedničkom korišćenju u toku sezone.

To je pojedinim zemljama jako dobro uređeno, pa bi verovatno bilo dovoljno samo se poslužiti sa njihovim iskustvima u stvaranju mašinskih prstenova.
 
Sve je to ok, ali kod nas neće skoro zaživeti, svako bi da ima sve, i da zarađuje za sebe pogotovo kada su usluge u pitanju, što je naravno posledica loše ekonomske situacije u zemlji, kada bi svi živeli "normalno" lako bi se došlo do organizovanja mašinskih prstenova i "podele" mašina među poljoprivrednicima, zasada ostaje to da svako "grabi" za sebe!
 
Kod ovog načina udruživanja radi se o slobodnom udruživanju poljoprivrednika jedne regije ili opštine. Glavni cilj ovog udruživanja je ekonomičnija proizvodnja malih i srednjih farmera.
Osnovna ideja iskoristila je staru potrebu da se komšije ispomažu. Angažuje se profesionalac koji rukovodi radom prstena.
Postoje dva osnovna pravna akta: cenovnik i statut u kojima je određen način rada i raspodela dobiti. Ako se ovo ispoštuje onda nema "grabeža".
Pokrivanje rada se ostvaruje sa provizijom koja se kreće do 3%. Poljoprivrednici koji su se specijalizovali za davanje usluga, često prerastaju u privatne preduzetnike kojima je to jedini izbor prihoda, posebno kod skupe opreme. Oni prodaju usluge pojedinačne opreme, ali i usluge kompletnog radnog procesa. U svom radu su primorani zbog konkurentnosti da rade sa najproduktivnijim mašinama visoke tehnologije. Samim tim i njihove kalkulacije i periodi otpisa se razlikuju u odnosu na obične poljoprivrednike. Koristeći usluge specijalizovanih preduzimača poljoprivrednici dobijaju aktuelna znanja i najnoviju tehnologiju.
2005. sam bio u Norveškoj.Ovo kod njih savršeno funkcioniše samo imaju još jednu dobru stvar.Farmeri koji su udruženi u zadruge ili koperative koako ih oni zovu su vlasnici i prerađivačke industrije(mlekare,klanice) kao i lanaca trgovina.Tako da na kraju godine "kolač" dele svako prema zaslugama,koliko je ko predao mleka ili mesa i koliko je pazario u "svom dućanu" toliko će i dobiti.Mada iza njih stoji i država koja je hiperprodukciju sprečila kvotama i subvencijama, tako da se nemože desiti da neke robe ima previše ili premalo na tržištu.
 
bubiša je napisao(la):
Mada iza njih stoji i država koja je hiperprodukciju sprečila kvotama i subvencijama, tako da se nemože desiti da neke robe ima previše ili premalo na tržištu.

E tu je najveći problem!
 
Nazad
Vrh