U vezi prehrane je utjecaj na mastitis najviše iskazan kod kvalitete.
Ne toliko u vidu hranivog sastava, nego koliko je material 'zdrav'.
To se uglavnom odnosi na prisustvo toksina, koji su rezultat dejstva mikroorganizama, koji su (u generalnom) prisutni sve vreme, a zbog neadekvatnih, neblagovremenih, aljkavih itd. operacija kod pripreme i konzervacije, razmnože se toliko, da imaju ozbiljno utecaj na upotrebnu vrednost krme.
Pogotovo kod uvođenja novih tehnologija (mislim, kako je siliranje u nekim delovima Srbije još donekle naučna fantastika), dosta se stvari radi pogrešno, jer se nema još iskustvo i praksa. Svako je imao iskustvo s buđavom silažom. Iako možeš pokvarenu silažu bacit, i u 'zdravoj' je koncentacija toksina tolika, da može uzrokovat probleme.
Bilo je kod nas pre par godina, kad su mešaone kupile u godini, nepovoljnoj za žetvu kukuruza, velike količine vrlo jeftinog kukuruznog zrnja iz Ukrajine. Posle reklamacija i silnih problema kod stoke se ustanovilo, da je to zrno bilo buđavo već na njivi, pa se posle jednostavno opralo i ponovo sušilo, a toksini su ostali u njemu.
Normalno, ti problemi su toliko veći, koliko ti je viša proizvodnja po grlu, jer su takve, visoko proizvodne životinje puno više osetljive.
Greške u prehrani, vezane na sastav obroka uteću na opšte stanje životinja i manjak ili višak određene komponente može uzrokovat manju otpornost životinje protiv patogenih mikroorganizama.
Mastitis u principu uzrokuju mikroorganizmi, koji su prisutni oko naših krava sve vreme. Dok su u nekom 'normalnom broju' i krave u dobrom stanju, prirodna otpornost je dovoljna za obranu od mastitisa.
Sve što ima utjecaj ili na preveliko prisustvo uzroka (krava treba bit na suhom, hladnom i prozraćnom mestu, prostirka mora biti zdrava, ne nešto buđavo, 'iskuhano' u plastu), ili na otpornost životinje (visoka proizvodnja, trovanje toksinima), ili kombinacija oba faktora, uzrokuje opasnost pojave mastitisa.