Plasman breskve

Slav

Član
Učlanjen(a)
28 Dec 2011
Poruka
230
Lokacija
Bgd
U plasmanu breskve verovatno ima najviše oscilacija cene.

Kratko se čuva i mora brzo da se proda, ucenjivački "potencijal" veletrgovaca je veliki i oni to odlično koriste. Cene u veleprodaji u It su od 40 do 120 eurocenti (po informacijama koje ja imam) a po mojim ličnim kalkulacijama svaka cena ispod 40 din proizvođaču ne donosi nikakvu dobit.

Sezona je već za oko mesec dana i veći otkupljivači u kraju se obično dogovore oko cene na početku sezone.

Kome prodajete svoje breskve? Hoćemo li se i mi dogovoriti oko minimalne cene?
 
Bresve su svakako malo pipavije za branje od većine voća, pa prilikom berbe berač treba biti dosta pažljiv jer lako nastaju mehanička oštećenja. Takođe treba dobro odrediti period berbe, jer breskve koje se oberu potpuno zrele mogu samo da se odmah ponude na tržištu. Ako se malo ranije oberu ima se vremena za traženje zgodnije prilike, a koje je to vreme najbolje za berbu treba odrediti na osnovu boje i čvrstoće plodova breskve.

Do dogovora oko minimalne cene se može doći samo preko udruživanja proizvođača i njihove direktne komunikacije. Sad ne znam baš koliko je zastupljena brekva kod voćara, ovde u okolini Apatina se slabo gaji. Ako nema mogućnosti da se osnuje udruženje proizvođača u nekoj opštini zbog malog broja, treba pokušati osnivanje udruženja na nivou okruga.

Uglavnom tema je dobra jer se od nečeka treba krenuti, valjda je još neko zainteresovan za povećanje zarade od prodaje bresaka pa će se uključiti u temu sa predlozima.
 
Pravi i ozbiljni proizvođači nemaju problema da odrede pravi momenat za berbu.

Breskva je po površini zasada i broju stabala na 5. mestu (ako ne grešim) u našoj zemlji i jedna od retkih voćki koje nema previše u EU jer su tereni za gajenje ograničeni temperaturom i klimom. Vrlo malo zemalja izvozi breskvu jer malo njih imaju viškove proizvodnje. Tu je i naša šansa da možda nešto izvezemo i na zapad a ne samo na istok.

Razlog više da se uvede malo reda na našem tržištu koje je sve samo ne dobro što se tiče breskve
 
Pogresno je misliti da EU nema dovoljne kolicine breskve i nektarine. Spanija i Italija su veliki proizvodjaci, a pored njih tu je i Francuska. Prosle godine je bila jako rodna godina a uz Ruske sankcije gotovo da je bilo nemoguce izvesti breskvu i nektarinu negde u EU pre svega zbog cena iako tu postoji jos gomila drugih stvari kojima mi nismo dorasli. Na sve to dodajte da su i spanci i italijani vec decenijama prisutni na tim trzistima. To ima i za rezultat da mnogi od njih jako dugo saradjuju sa istim kupcima u Evropi i cesto robu daju na otvoreno pa se cena odredjuje tek nakon prodaje, narocito kada je isporucuju distributerima i veletrgovcima. Slozicete se da retko ko taj uslov moze da isprati zbog velikog rizika, cak i kada se uzme u obzir da se radi o firmama iz Zapadne Evrope. Osim toga, zapadno trziste ne trpi nas mentalitet kada je u pitanju pakovanje, kalibriranje i kvalitet ambalaze itd. Ovakav odnos opet vodi ka tome da mnogi veliki kupci nece tek tako da uskrate kolicine svom dobavljacu sa kojim rade 10-15 godina kako bi dali sansu nekom novom. U zapadnoj Evropi sve vise potenciraju kartonske kutije sa podloskama i da plodovi budu ujednaceni po velicini, boji itd. i naravno stepen tolerancije na ostecenja i nedostatke je mnogo manji nego kod rusa (narocito ako prodajete za ruske kvantase). To ide dotle da vam na pojedinim trzistima propisu broj plodova u kutiji i neto tezinu ili prosecnu tezinu ploda (i onda zapravo nemate uopste prostora da menjate kalibar).
Sa druge strane mi pod hitno moramo traziti druga trzista za nase voce i povrce jer su pozicije na ruskom trzistu cisto politicke i pitanje je trenutka kada cemo proci kao Poljaci.
Sto se proizvodjaca tice, za njih bi bilo najbolje da se udruze, osnuju zadrugu, firmu ili bilo sta slicno i krenu sami ukoliko misle da mogu da prodju bolje nego da samo prodaju trgovcima. Samo sto u tom slucaju to mora da funkcionise kao ozbiljan biznis i da se ne dozvoljavaju iskakanja i samovolja pojedinaca jer je konkurencija ogromna (mislim pri tome na konkurenciju na trzistu prodaje ne u otkupu).
 
Slažem se. Mi jednostavno moramo da usvojimo neke dobre navike i što pre počnemo da radimo na tome pre ćemo nešto da napravimo. Nama je svaka konkurencija prejaka konkurencija zato što smo mi malo konkurentni. Ako se hoće na neko tržište mora se biti bar malo bolji od onih koji već ućestvuju na tržištu. Ja mislim da to možemo i da je na tržištu breskvi i nektarina možda i najlakše, nama, da to pokušamo. Samo Španija ima baš velike viškove proizvodnje, Italija dosta proizvodi ali dosta i troši, Grci proizvode ali relativno malo izvoze.

Ne postoji posao gde samo vas čekaju da se pojavite i da prodajete. MORAMO to dobro spakovati i moramo naći načina da to prodamo.

Sve to oko pakovanja, kartonskih gajbica, podložaka, kalibracije... ne bi smelo da nam bude problem. Ako jeste onda nemamo šta da tražimo. Ja verujem da možemo.
 
Osim toga, zapadno trziste ne trpi nas mentalitet kada je u pitanju pakovanje, kalibriranje i kvalitet ambalaze itd.

Ne da trpi nego kaže daj još, ali nema odakle jer mi u Rusiju izvozimo. Ovo su slike iz Belgije, cenu vidite a jedva sam našao jednu krupnu i zrelu trešnju u pakovanju, ove ostale ne bi primili ni nakupci u Ritopeku.

A ima slike i breskvi...slikano je 21. maja 2015 u Belgiji, iz Španije je roba.



 
Ja nesto ne vidim da se ubismo od izvoza na zapad a kamo li da traze jos. A nije da nije bilo pokusaja da se izveze i tamo. I to je ustvari najgore za nas, jer necemo doveka imati povlascen polozaj kod Rusa. Inace, prosle godine sam imao prilike da pricam sa covekom koji vec godinama radi izvoz voca za ruske kvantase, i on mi je tada ispricao da i tamo postoji jako velika razlika izmedju nase robe i robe sa zapada (doduse to je bilo pre sankcija). Pa tako npr. spanske breskve, jagode i tresnje, upakovane kao ovde na slikama i slicno, idu i do 100 % skuplje nego nasa roba koja stize u drvenim gajbama i nekalibrirana. A i za ova pakovanja ovde, nasi bi trazili taman te maloprodajne cene sa slika ako bi uopste hteli da spakuju :haha:

Inace, kad smo vec kod cena, danas gledah cene u Rodi kod Zmaja u Beogradu: breskva 259,99 i nektarina 259.99. Ima pakovano u korpice bez mreze i u jednoredne kutije sa podloskama. Kvalitet sasvim ok na oko, nisam ih doduse zagledao detaljnije.
 
To baš i hoću da kažem, nemamo mi uopšte loš kvalitet, već organizaciju što je opšte poznata tema, takva je cela država i narod, da ne načinjemo to sad :)
 
Pusti pricu o drzavi, kakav narod takva i drzava :haha: A sto se tice kvaliteta, tu mozemo da pariramo bilo kome, problem su tu neke druge stvari. Pre svega pristup nasih ljudi poslu. Svako trziste i svaki kupac ima svoja pravila a u osnovi onaj koji daje pare diktira uslove, pa sad ko hoce neka radi. Medjutim, nasi ljudi misle da mogu da diktiraju svoje uslove kupcima, sto nekad ide i do apsurdnih situacija da neko sa par tona pokusava da namece neke svoje navike. Plus, onaj dobro poznati stav "Ako ja sad spakujem dobru robu, sta cu sa onom losom?" E tu nastane problem, jer ljudi nikako da shvate da im je sva roba koja ne ispunjava zahteve prve klase, zapravo gubitak i da niko nece da placa nicije probleme u proizvodnji. O ambalazi, uvaljivanju, tacnosti isporuke i sl. necu ni da pricam. I tu dolazimo do osnove problema, nije nama roba problem, problem smo mi sami sebi.

Elem, evo zanimljive analize evropskog trzista kosticavog voca iz 2014. godine, ako neko zeli da malo vise sazna o tome:

http://www.cbi.eu/sites/default/fil...efruit-europe-fresh-fruit-vegetables-2014.pdf
 
Ja mislim da se baš ovako najbolje razmenjuju mišljenja i iskustva kako mi to radimo u ovoj temi.

U delu dokumenta gde stoji Export statistics se vidi da Španija izvozi oko 50 % breskvi i nektarina od evropskog izvoza. To je ono na šta sam mislio kada sam napisao da je samo Španija veliki izvoznik. Ima tu mesta i za nas ali mi ne smemo da budemo mi.

Moramo drugačije da radimo i mislim da ako sada krenemo sa pripremama MOŽDA bi smo mogli da sledeće sezone nešto i izvezemo ozbiljno. Mnogo tu koraka ima i u proizvodnji i u pripremi za prodaju i u prodaji. Što veću količinu imamo to imamo veće izglede da uspemo "jer niko sa tonom dve ne može da diktira uslove" ali može sa mnogo tona više dobre robe.

Odgovornost za eventualni uspeh bi imali: proizvođači, izvoznici ali pre svih njih savetodavci i fitomedicinari, ali i dizajneri pakovanja.

Mi to možemo ali nekoliko navika moramo da izbacimo zauvek : Inat, površnost, aljkavost, ...

Dragocene su ove Oktopod slike, a takođe i komentari Liskovca . Hvala
 
Danas sam zapravo ovo trazio da postavim kada sam naleteo na prethodni tekst:

http://www.oecd.org/tad/code/46603377.pdf

U pitanju je medjunarodni standard za breskvu i nektarinu. Na ovaj standard se manje ili vise oslanjaju svi zapadni kupci, osim kada propisu svoje standardne kvaliteta. Inace jako je prakticno pisan i na kraju imate fotografije kao ilustracije za odredjene parametre i nedostatke.

A ovde vam je link ka stranici gde su i ostali standardi za voce i povrce

http://www.oecd.org/tad/code/oecdfruitandvegetablesstandardsbrochures.htm

A sto se tice ovog sto Slav kaze, zapravo sve mora poceti od proizvodnje koja (barem kod proizvodnje za trziste) mora po prinosima da prati zapad prosto kako bi cena kostanja robe bila takva da mozemo da se takmicimo sa njima. Pa onda dolazi prebir, pakovanje i sve ostalo...
 
Европска Заједница не жели да купује српске брескве јер има доста својих. И крај приче. Да не би увезла наше брескве измишља разне правилнике, прописе. Док Пољска није почела велику производњу малине српска малина је ишла на европско тржиште без зановјетања јер нису имали довољно своје. Европа је сита свега. Што рече један наш мљекар: "Ми треба да хранимо сите који имају хране у изобиљу", мислећи на ЕЗ. Једна мљекара у Српској производи млијеко које је у већини случајева органско, али не може да извози у ЕЗ јер они имају вишка свог млијека по ниским цијенама.
ЕЗ је као старински проф. др од прије пола вијека који на испиту пушта по три-четири студента од 90-100. Осталим налази оно шта не знају да не би прошли.
 
Vidi, ne znam sta bih ti rekao na post. Ali upravo je ovo nacin razmisljanja koji nas unistava. Cuj, izmisljaju pravilnike da ne bi uvozili nase breskve?! Srbi pre svega moraju vise da se manu stava da su neki faktor u svetu. Niti jesmo, niti smo ikada bili faktor. A najgore od svega je sto uporno trazimo izgovore za sopstvene neuspehe u nekim zamisljenim zaverama umesto da prosto prihvatimo kako neke stvari funkcionisu i da se prilagodimo. Al, hajd da okrenemo pricu malo drugacije. Gde su bili poljaci pre par decenija po pitanju poljoprivrede? Skoro pa nigde. A dosli su do toga da u sezoni 2013/2014. postanu najveci svetski izvoznik jabuke i prestignu Kinu i da su jedan od znacajnijih izvoznika pomenute maline. Ali sta su oni uradili? Pa nisu upirali prstom u svakoga i kukali na nepravdu, nego su ulozili u proizvodnju, skladisne kapacitete, logistiku, kartonazu i generalno su razvijali celu svoju poljoprivredu i sve povezane privredne grane. A mi smo u medjuvremenu tupili o nasem podneblju, kvalitetu i kukali na nepravdu. Na kraju spadosmo na to da su nam prinosi takvi kakvi jesu o pakovanju i ambalazi da ne pricamo (nama je drveni jabucar i kutija od banane jos uvek ambalaza u koju se kunemo), skladisni kapaciteti su takvi da mozda mozete da uskladistite kako valja deseti deo domace proizvodnje jabuke. U medjuvremenu su nas pretekli Madjari a poslednjih 5-6 godina sustize nas i Albanija. Da li su Italijani bili mnogo bolji pre par decenija? Po mentalitetu slicni nama, usitnjena imanja i sl. Ali, italijani su na vreme shvatili kako se radi posao pa su postali jedan od glavnih izvoznika voca i povrca na podrucje Nemacke i ostalih bogatih evropskih zemalja, jedni su od prvih koji su se ustalili u izvozu na trzista Dubaija i sl. Nisu upitali prstom i kukali na pravilnike i zahteve kupaca nego su se prilagodili. Pa tako njihovi proizvodjaci i trgovci imaju vise razlicitih kategorija kod npr. breskve koje klasiraju po svim mogucim parametrima (boja, stepen obojenosti, velicina, oblik itd.) i naravno svaka od kategorija ima svoju cenu i svog kupca. A nasem coveku kada kazes da mora da kalibrira plodove na po 5 mm on odmah krene da se buni ko da si mu majku opsovao :haha:

E sad, mi mozemo da nastavimo da kukamo i pozivamo se na neke zavere i nepravde i da nas u jednom trenutku prestignu svi zivi i da onda definitivno propadnemo ili mozemo da pocnemo da razmisljamo kao poslovni ljudi i da pre svega podjemo od sebe. U svakom slucaju odluka je na nama.
Da li mozemo da izvozimo na druga trzista osim na Rusko. Naravno da mozemo? Kako? Tako sto cemo da ponudimo makar iste uslove koje nude i ostali na tim istim trzistima. Da li ce biti lako? Nece naravno, osvajanje novih trzista se ne radi preko noci i zahteva mnogo posla i truda ali nije nemoguce ali to niko nece uraditi umesto nas. U krajnjem slucaju da li neko stvarno misli da bi, u realnoj trzisnoj utakmici, mi mogli da pariramo Poljacima, Italijanima i Grcima na ruskom trzistu? Odgovor je ne. Jedino sto nam je dalo prostor da radimo je bescarinski uvoz koji nam daje neverovatnu prednost u odnosu na njih a u pitanju je politicki sporazum. U medjuvremenu ostaje nam da molimo boga da Rusi ne rese da nas otresu kao sto su otresli poljake zbog cisto politickih stvari jer smo onda definitivno ugasili.

Inace, vezano za to da su zapadnjaci poceli da zanovetaju kada se pojavila poljska malina... Sta je tu cudno? Pa i ja kada odem na pijacu, ako breskvu mogu da kupm na deset tezgi necu kupiti na prvoj i svakako necu platiti 50 dinara skuplje nego sto mogu na nekoj drugoj tezgi. Naravno da cu za svoje pare da birkam ako imam priliku.
 
@Liskovac,sve ovo sto si napisao si u pravu,samo si zaboravio(bar ja tako mislim) da napises da je iza Poljaka i Italijana stala drzava.Kod nas drzava stane samo ispred kamare kad treba da se slika za novine i tv(pred izbore).Nasi proizvodi su daleko kvalitetniji i ukusnije nego sto se prodaju na tom zapadu,samo sto mi ne mozemo da ih plasiramo ali zato mozemo sve da uvezemo(po zelji zapada).Jedinu pravu pomoc koju je drzava dala je bespovratna srestva od preko 100.000e,za odabrane ljude a takvih ima par u Grockoj i okolnim selima koji su uzeli pare i zabole ih za poljuprivredu samo prodaju muda za bubrege,ostalih 99,99%je dobilo sipak.Sto se tice sadnog materijala ima i kod nas novih sorti,prate se trendovi(jagoda na primer folija,zaliva se,prehranjuje isto kao i u Italiji)Problem je izvoz a tu sami bez pomoci drzave nema nista,a nemamo ni preradu vocu.Da bar zastitimo to kao nas proizvod pa da prodajemo sokove,dzemove,kompote ko sto je nekad bilo u PKB,sad vise nema ni to_Ovde je sistem kako si se snaso snaso si se,ostale ko sisa(ja sam mecu ovima).
 
Vidi, ti jesi upravu da nije samo do pojedinaca ali kao sto smo Oktopod i ja konstatovali nekoliko postova gore da ne ulazimo sad u pricu o drzavi. Nije nama problem kvalitet, mada ta prica o tome kako su nasi plodovi ukusniji u osnovi apsolutno nista ne znaci jer obicnom kupcu koji voce i povrce kupuje u radnji ili na pijaci breskva je breskva a jabuka je jabuka i on razliku izmedju npr. Poljske i Srpske ne moze da napravi. Jedino ako se bavis tom robom (bilo da si proizvodjac, trgovac ili preradjivac) mozes da izvalis razliku sve ostalo je u osnovi proseravanje (kao sto se danas ovi moderni proseravaju o kvalitetu piva a nekada je to bilo vino :D). Da ne pricamo kako ta prica o tome kako je sve nase kvalitetnije nego njihovo sama po sebi nema veze sa istinom, jer niti smo mi izmislili vocarstvo niti smo jedini koji umeju da se bave poljoprivredom (pri tome vecina sorti u nasoj proizvodnji su upravo poreklom sa tog trulog zapada). A pri tome, ako pricamo o breskvama apsolutno nema razlike u kvalitetu izmedju Spanije, Italije i nas, cak sta vise njihovo podneblje je povoljnije za tu vocnu vrstu jer imaju topliju klimu i vise suncanih dana. E sad sto se tice drzave i ostalog, sve si ti u pravu i naravno da nije sve na pojedincu niti on moze sam sve da uradi. Ali opet, i tu dolazimo do onoga... Hocemo li da sedimo i kukamo ili da uradimo sta mozemo? Uostalom, nismo mi uvezli politicare... Koliko god to nekome zalosno zvucalo oni su samo prosecni pripadnici naseg naroda i nase ogledalo. Izvoz u odredjenoj meri moze da se radi i bez pomoci drzave. Na neka trzista ne mozemo da izvozimo jer su zatvorena i prethodno je potreban politicki dogovor izmedju drzava kao sto je npr. slucaj sa Indijom, uostalom ni na rusko trziste ne bi izvozili da nije bilo te iste drzave. Ali ti npr. niko ne brani da izvezes u Rumuniju ili Bugarsku, a namerno uzimam njih kao primer jer mi tu zapravo mozemo da budemo konkurentni Italijanima, Spancima pa i Poljacima posto su nam troskovi transporta najnizi. Uostalom, jel nama drzava kriva sto nas seljak voli da uvali sitnu ili kljakavu breskvu na dno gajbe? Jel nam neko drugi kriv sto smo u gajbe sa sljivom trpali kamenje a u gajbe sa malinom crep? Dakle, nije tu samo drzava kriva iako jeste za mnoge stvari. Generalno smo sami sebi problem i najveci neprijatelji. Sto se tice proizvodnje, ni tu bas nismo najsjaniji, malo zbog toga sto se realno nema para a malo i zato sto smo jednostavno takvi navikli smo da zakidamo gde god mozemo jer bi smo da "ustedimo" pa tako imas proizvodnju jagode iz pitaj boga kakvog sadnog materijala, preskakanje prskanja i djubrenja pa cak i uzgoj voca bez navodnjavanja ili protivgradne mreze. Da se razumemo, iako i sam mislim da su mnoge stvari u nasoj drzavi pogresne isto tako mislim da svako od nas mora da uradi najvise i najbolje sto moze u svom poslu. A svakako postoji itekako mnogo stvari koje svako moze sam da uradi

P.S. Samo da dodam, nisam zaboravio na drzavu nego je jednostavno besmisleno pricati o tome jer mi realno ne mozemo nista tu da promenimo. Ali mozemo da razgovaramo o stvarima koje zavise od nas samih (npr. ambalaza, pakovanje, standardi kvaliteta, cene itd.). Mozemo da otvorimo temu o tome sta bi sve drzava trebala da uradi pa da tamo iznosimo svoje ideje, ali ovako bi samo bespotrebno tupili.
 
Sve to stoji i slazem se sa tobom,ali kako da se sami izborimo za trziste.Za gajbice i za klasiranje robe ok.Ali mi nije jasno a i oktopod je napisao,da je u prvoj klasi tresnje precnik 26mm(video svojim ocima),a kod nas to nece ni sverceri da kupe.Nektarine koje su spakovane za zapadno trziste u plasticnim posudama ima 15 kom,minimalno u kilogram,to kod nas ne mozes da prodas ni za dz. isto,breskva i kajsija..Mene zanima kako se klasifikuje voce sta je prva klasa sta su parametri za klasiranje robe? Jedino voce nase koje sam ja video na zapadu je bila sljiva cacanska lepotica jesenas 1kg 0,99centa.Mislim da je pisalo da je izvoznik delta agrar.Tacno je da treba sami sebi da pomognemo ali je veliko pitanje kako da to izvedemo samostalno.
 
Pa naravno kad si bio u flamanski deo(salim se)to i ja kazem sem lepe ambalaze ostalo nije nista.
 
@darko1973: Imas standarde kvaliteta na onom linku koji sam okacio gore. To su neki da kazemo "zvanicni" medjunarodni standardi kao sto je nas republicki i vecina drugih standarda se oslanja na njih. Takodje, ozbiljni i profesionalni kupci ce ti reci kakav kvalitet robe zele ili im jednostavno trazis. Vecina velikih maloprodajnih lanaca imaju sopstveni standard ali realno je jako tesko doci do toga da radis direktno sa velikim trgovackim lancima. Ambalaza ti takodje zavisi od zelja kupaca. Kod breskve u 99 % slucajeva traze jedan ili dva reda sa podloskama redje rinfuz a i to samo za sitnije frakcije i jeftiniju robu. Zapadna evropa gotovo svo voce i povrce radi u kartonu jer im je on najlaksi za reciklazu, posto tamo ne mozes da kupis polovnu kutiju od poslovodja kao sto mozes ovde :D Drvo ce cak pre prihvatiti u odnosu na plastiku jer im je laksa za zbrinjavanje. Bogatije zemlje (Nemacka, Danska, Holandija, UK) gotovo iskljucivo traze kartonsku kutiju, dok npr. za Cesku, Madjarsku, Rumuniju, Bugarsku relativno lako moze da prodje drvena gajba.
E sad, meni nije jasno zasto je vama problem sto oni kupuju npr. sitne tresnje? Jos bolje, njima prodaj tu koju ovde niko nece umesto da je bacis :D A negde drugde prodaj ove dobre :D Ne znam za sljivu, znam da su je izvozili neki trgovci iz Subotice, i Topole. E sad, sto se tice kvaliteta, ja sam gledao voce i povrce po Nemackoj i Italiji i nesto ne primetih da je bas sve toliko lose koliko vas dvojica to predstaviste ovde :haha:

P.S. Sto se tice pakovanja u kese, cinije i sl. tu inace ide sitnija roba iz dva razloga. Prvi je cisto praktican, nemoguce je spakovati npr. breskvu 70+ u ciniju od 500 g ili 1 kg a da izbegnes da zapravo pakuje vazduh a drugi je naravno sto su se dosetili da tako upakovane mogu da postignu cenu skoro kao i za I klasu ili da ako nista vise izbegnu da takva roba zavrsi u industriji.
 
Колико је ЕЗ засићено тржиште говори податак да после руске забране продаје хране не знају шта ће са њом па је продају нама. Кад је ЕЗ толико дивно тржиште зашто Пољаци преко српских накупаца извозе јабуке у Русију? Зашто их не продају у ЕЗ? Да њима требају српске брескве они би их прописно умотали и продавали у својим продавницама.
 
Nazad
Vrh