Soja 2015.g.

Gorane a zašto da se vreće ne pomeraju i moraju li biti vreće jer sam ja stavio u burad što sam odvojio za seme.
 
Gorane druga duz od asfalta levo. Od ritskog kanala prema selu ( to je onaj kanal pre IV duza gde imas i ti zemlju ), drugi komsija od Abadzije gde ima onih 17 KJ.

Ovako ce ti biti najjasnije:

2d8q789.jpg
 
Poslednja izmena:
Danas završio moju soju, maximus 1380kg/kj ( upola manje nego lane) a gorštak je danas košen sa vlagom 11,3 i prinosom 2040kg/kj. Ipak je opravdao svoje učešće u setvenoj strukturi.

Što bi rekao jedan naš član iz Turije (moram malo da permutujem) "ništa bez GORŠTAKA" :osmeh:

Slike iz gorštaka.
 
Mozda nije ova tema, ali da pitam, imam da odradim 1ha soje usluzno, soju nikad do sad nisam radio. Posto sam kombajn pripremio za kukuruz, a kukuruz sigurno necemo skidati za 15-20 dana, a ni soja nece biti za 10-ak dnana, mogu li raditi soju na kukuruznu korpu, trebaju li blinde na bubnju, koliko milimetara donje sito? Hvala
 
Ja sam danas poceo zetvu. Nista bez kasni sorti i kasne setve :D

Kod mene kasnija sorta prošla još gore i dala manje nego Sava.Živa stabljika zelena, zelene mahune a vlaga 9.8, može biti ona ne znam kako kasna kad od maja nije pokisla ni jednom ko svet.
 
Evo i mojih rezultata za ovu godinu sve je venera,prvo najlosije na 4 kj citavih 2700kg zemlja definitivno nije za soju,druga parcela 4,2kj 7750kg ili 1800kg po kj, i jos dve po 2kj i ha otprilike oko 1700kg po kj.Preostalo jos 3kj sutra ako ne bude kise.Kod oca takodje venera i slican prinos. Mislio sam dogodine probati jos po neku sortu rubin i angelu mozda kad cujemo rezultate drugih kolega
 
Za Veneru ne znam, al' ubedljivo najbolje sam se grejao sa Gorštakom. I duge Selsem sorte solidno greju. Tu ne mislim na količinu slame, već na kaloričnu vrednost.

Ja nemam dovoljno sojišta koliko mi treba bala sojine slame, pa mi drugar svake godine da nekoliko jutara slame. On seje isključivo dukat, a ja savu i maksimus. I tačno se raspoznaju bale dukata od bala save i maksimusa, žuće su, vuku na narandžastu boju. I kad stavim u pećku balu od dukata temperatura koju postignem uvek bude veća nego kad gori savina slama. Puno puta probano i potvrđeno...

Doduše, da budem iskren, drugar vrše sa Zmajem dok meni radi Deutz, i moja slama uvek bude dosta izdrobljena dok kod njega stabljike ostaju u komadu. I to dosta doprinosi, ali bilo je godina kad sam skidao zeleniju soju pa ni kod mene nije bila izdrobljena slama, al' opet je dukat davao veću temperaturu. Al' da ponovim, gorštak napravi najveću temperaturu (bar od onih sorti koje sam ja isprobao).
 
Kakav je to greh prema zemljistu kad se grejete na zetvene ostatke. Ti zetveni ostaci treba da budu hrana toj zemlji i da polako popravljaju humus u njemu, a za grejanje koristite ugalj i drza. Ya par godina (10+) ce te skupo platiti to sto se sad jeftino grejete na sojinu slamu. Bolje ulazite u eneretsku efikasnost i izolaciju i ne otimajte od zemlje hranu.
 
Ja sam ove godine dao rođaku da izbalira svu sojinu slamu sa rolkom, inače sve zaoravam od kako radim i mislim da jednom u 15god. neće značiti ništa ako se ne zaore nego odnese sa njiva.Inače odnos ugljenika i azota najviše imaju strna žita,pa kukuruz,suncokret ,lucerka... soja najmanje... Za bolji mehanički sastav zemlje najbolje su strnine u kombinaciji sa zaoravanjem slame uz dodatak malo azota iz đžaka, a đžak iz razloga velikog odnosa ugljenika i azota i sprečavanje pojave "azotne depresije":off_topic:
 
Slazem se kolega Radoslave,samo bih te ispravio oko "davanja" vise je da se taj azot "pozajmi" mikroorganizmima dok razloze slamu,kasnije uginjavanjem mikroorganizama taj azot ostaje u zemljistu.
Druga stvar je da se iznosenjem zetvenih ostataka direktno smanjuje prinos iduce godine(ne moze se videti golim okom,ali polako tone brod) tako da je puno bolji potez taj visak prinosa iskoristiti kao ogrev ili ga prodati,pa kupiti ogrev. Bas sam pre par dana slusao jednog pravog strucnjaka iz te oblasti.
Ljudi poistovecuju vremena kad su slamu i cela stabla odnosili sa parcele...jeste odnosili i vracali kroz stajnjak,dok je sad stanje u zemlji katastrofalno AKO 5% njiva dobije stajnjak 1 u 5 godina.
 
Kakav je to greh prema zemljistu kad se grejete na zetvene ostatke. Ti zetveni ostaci treba da budu hrana toj zemlji i da polako popravljaju humus u njemu, a za grejanje koristite ugalj i drza. Ya par godina (10+) ce te skupo platiti to sto se sad jeftino grejete na sojinu slamu. Bolje ulazite u eneretsku efikasnost i izolaciju i ne otimajte od zemlje hranu.
::svaka cast:: ti mozda imas za ugalj ja nemam.
 
Slazem se kolega Radoslave,samo bih te ispravio oko "davanja" vise je da se taj azot "pozajmi" mikroorganizmima dok razloze slamu,kasnije uginjavanjem mikroorganizama taj azot ostaje u zemljistu.
Druga stvar je da se iznosenjem zetvenih ostataka direktno smanjuje prinos iduce godine(ne moze se videti golim okom,ali polako tone brod) tako da je puno bolji potez taj visak prinosa iskoristiti kao ogrev ili ga prodati,pa kupiti ogrev. Bas sam pre par dana slusao jednog pravog strucnjaka iz te oblasti.
Ljudi poistovecuju vremena kad su slamu i cela stabla odnosili sa parcele...jeste odnosili i vracali kroz stajnjak,dok je sad stanje u zemlji katastrofalno AKO 5% njiva dobije stajnjak 1 u 5 godina.

A sta "strucnjak" kaze kako "sranja" za koje je vezano umjetno gnojivo obogacuje zemlju pa i taj dusik koji je "potreban" bakterijama za razgradnju, kakvih sam se ja "pametovanja" naslusao polovinom 80-tih na najvecem polj. faksu u bivsoj drzavi mogli bi novog monti pajtona da snime:haha:
 
Nazad
Vrh