Navodnjavanje iz gradskog vodovoda

joker

Član
Učlanjen(a)
7 Jun 2011
Poruka
382
Lokacija
Vlasotince
Kakva su vasa iskustva sa navodnjavanjem iz gradskog vodovoda? Moze li da se dobije prikljucak za navodnjavanje njive ili se samo daje za placeve?

Planiram da uzmem jednu njivu kako bi sadio jagode, pa me pored prikljucka zanima iskustvo onih koji navodnjavaju na ovaj nacin. Da li ja mogu navodnjavati direktno iz cesme u KPK ili bi morala cisterna. Imao bih oko 3 km. creva KPK, tj. oko 10 000 litara vode za jedno navodnjavanje, pa za nedelju dana sve to ponovo. I da li je po vama ovo skup nacin navodnjavanja?
 
Вода из водовода није предвиђена за тако што.Или можда код Вас јесте?Да ли би ти ЈП Водовод то дозволио?
Има ту и једна зачкољица с хемикалијама којима се можда та вода третира и као таква није повољна за заливање биљака као што је јагода.
Провери да ли имаш могућности за малу акумулацију која би се напунила током зиме и пролећа а и да се пуни касније сливањем падавина у њу.ПОстоје фолије које су непропусне и предвиђене за "градњу"малих и беликих акумулација.Ни бушење бунара не би била лоша идеја у односу на твоју замисао.Вероватно је јефтиније избушити бунар ,макар с малим капацитетом,него користити водоводску воду.
 
jedan mesec zalivas normalno iz vodovoda a drugi okrenes sat pa neka vrati brojcanik na pocetno stanje i imas besplatno navodnjavanje :bravo: naravno u letnjim mesecima drzi kapiju zakljucanu da ovi iz vodovoda ne mogu gledati u sahtu :haha:
 
joker,pitanje tema koju si otvorio je jako kompleksna i gro odgovora imaš u temi o navodnjavanju.3 km trakica za gradski vodovod je previše,odjednom.Koji je raspored kapljača na tvojim trakicama,kolika je potrošnja vode po kapljaču,kolika je dužina jedne trakice,tj,koliko je dugačak red koji zalivaš?Jako puno parametara treba da se složi da bi to funkcionisalo.Plus,ako je njiva u pitanju,onda ide industrijska cena vode,kao što je npr. za auto perionice,plus,da li vodovod uopšte može da ti isporuči pritisak vode koji ti je potreban.Da se razumemo,ja zalivam plastenik površine 240 kvadrata gradskom vodom,retko kad mogu da pustim svih 10 trakica istovremeno već idem sa 5 pa nakon izvesnog vremena puštam drugih 5.Ako ćeš već da radiš na nekoj njivi ili praznom placu,moje mišljenje je da poslušaš Deda Lalu za neki tip bunara,ipak je to voda bez "hemikalija" odnosno,ispitaj je u nekoj laboratoriji.u momentu skuplje rešenje,ali se dugoročno isplati.Nadam se da sam pomogao :)
 
Kakva su vasa iskustva sa navodnjavanjem iz gradskog vodovoda? Moze li da se dobije prikljucak za navodnjavanje njive ili se samo daje za placeve?

Planiram da uzmem jednu njivu kako bi sadio jagode, pa me pored prikljucka zanima iskustvo onih koji navodnjavaju na ovaj nacin. Da li ja mogu navodnjavati direktno iz cesme u KPK ili bi morala cisterna. Imao bih oko 3 km. creva KPK, tj. oko 10 000 litara vode za jedno navodnjavanje, pa za nedelju dana sve to ponovo. I da li je po vama ovo skup nacin navodnjavanja?

problem je u tome sto se voda iz vodovoda hlorise a hlor vremenom potpuno degradira zemljiste dakle mozes ali povremeno
 
Ovo sa degradiranjem zemljišta je problem mnogima koji imaju nešto uz kuću, sad bi bilo pitanje kako popraviti zemljište koje se godinama (decenijama) tako zalivalo.

Može li to prosto srediti stajnjak ?
 
Hlor se ispere padavinama i ispari i mislim da se nece nataloziti u zemljistu. Moze biti problem za kulture koje su osetljive na hlor

Послато са U8815 користећи Тапаток 2
 
Upravo tako, hlor je vrlo mobilan u zemljistu i ponasa se isto kao i nitrati, dakle spira se u dublje slojeve. Razlog preporuke recimo kalijum hlorida da se unosi u zemljiste u jesen je upravo taj, da se hlor spere tokom tj nakon zimskog perioda. Ne treba brinuti sto se vode iz vodovoda tice za hlor (osim u nekim ekstremnim siutacijama, naravno), vec su uglavnom KARBONATI ti koji prave problem iz te vode. Hlor je cesce pominjan u kontekstu nedostatka, dok je toksicnost cesca u slanim zemljistima, ali i tada je on nekako sporedan problem, vec su to natrijum i bor. Osobine zemljsita svakako se moraju uzeti u obzir.
Ipak, iako se hlor spira, u nekim situacijama, kada ima malo padavina-susna sezona, on ostaje u zoni korena i moze napraviti problem. Da bi se to desilo treba mnoge stvari da se poklope. Da su niske podzemne vode, da su bogate solima (visoka EC) i da one pre svega doprinesu toksicnosti hlora a vodovodska voda moze biti samo kap koja bi prelila ionako punu casu.

E sad, ukolko gajite neke od dalje pomenutih biljnih kultura, kalijum hlorid nije preporucljiv u svakom slucaju. Narocito je bitno ako se biljke gaje u hidroponici. Takodje i ako se cesto koristi folijarna prihrana koja sadrzi hlor.

Vrste koje pokazuju narocitu osetljivost na hlor su: duvan, v. loza, crni luk, krastavac, paradajz, JAGODE (koje su pomenute) kao i sve vocarske kulture.
 
Poslednja izmena:
Unazad par godina redovno zalivam rasad kupusa vodom iz graskog vodovoda i nisam primetio nista negativno.Ne znam kako jagode deluju na hlor, za tako nesto treba dodatno da se raspitas.
 
Nazad
Vrh