Follow along with the video below to see how to install our site as a web app on your home screen.
Napomena: This feature currently requires accessing the site using the built-in Safari browser.
Tekst skinut sa Vojvodina Cafe foruma.Geneticke manipulacije biljkama postoje vise desetina godina, medjutim primenom klasicnih metoda one bi trajale jako dugo. Da bi se taj dug i mukotrpan put skratio stvoreni su novi metodi kako manipulacije hromozoma (hromozomski inzinjering) , tako i genetskih manipulacija (geneticki inzinjering).
Klesicnim metodima vrsilo bi se ukrstanje zeljenih roditelja, a zatim povratno BC ukrstanje potomaka nekoliko puta sto je trajalo jako dugo, a pri tome nije bilo moguce uneti gene drugih vrsta, vec samo srodnih, i to vam je isto kao pregrupisavanje gena .
Biljke u koje smo ubacili gene nazivamo transgenim biljkama, ili ih neko jos naziva GMO-tj. geneticki modifikovanim.
Pod geneticki modifikovanim ili transgenim organizmima podrazumevaju se oni kod kojih je geneticka osnova izmenjena dodavanjem jednog ili vise gena poreklom iz drugih organizama koriscenjem tehnike rekombinantne DNK. Ta tehnika-rekombinantne DNK omogucava identifikaciju i kloniranje tacno odredjenih gena za pozeljne osobine.
Prednost transgenih biljaka je sto sadrze gene i drugih organizama koje klasicnim metodama nikako ne bismo mogli ugraditi, jer hibridizacije podrazumeva samo pregrupisavanje onoga sto vec imamo kod dve srodne vrste.
Mozda treba reci i to da su prve transgene biljke nastale u SAD-u.
Ubacivanje gena u biljku moze se obaviti preko vektora kao sto si virusi, plazmidi i transpozoni. Od pozeljnih osobina obicno se u nove sorte unose geni za otpornost na viruse, otpornost na herbicide, na insekte,...
Kad se radi o otpornosti na herbicide moram napomenuti da najvecu paznju
privlace biljke otporne na glifosat i glufosinat-amonijum.
Tu i jeste caka zasto je GMO soja na najvecim povrsinama od svih transgenih organizama. Jednostavno otporna je na herbicid, i kad udare korovi, vi prskate duplo ili troduplo jacom dozom, a njoj nista. Sprze se korovi, a ona ostane cila vedra i nasmejana . Ne znam tacno na kojoj se povrsini nalazi zasejana GMO soja u svetu, ali pretpotstavljam da je na vise desetina miliona ha .
Drugi herbicid glufosinat-amonijum izaziva inhibiciju, tj. kocenje rada enzima glutamin sintetaze, i na taj nacin biljkama unisti biosintezu proteina. Tolerantnost biljaka prema glufosinat-amonijumu ostvaruje se koriscenjem BAR gena. Ovde se najvise radilo na kukuruzu, soji, uljanoj repici, i secernoj repi.
Za otpornost na insekte koriste se najcesce geni bakterije Bacillus thurigiensis. Tako ugradjeni Bt geni transgenoj biljci omogucuju da luci toksine otrovne za insekte i tako se spasi od stetnika. Danas se najvise to koristi za suzbijanje stetnika u kukuruzu, pamuku, krompiru,...
Kad vec pisem, da napomenem i da su stvoreni transgeni hibridi kukuruza otporni prema kukuruznom plamencu- Ostrinia nubialis, a uskoro se ocekuju u prodaji i prvi transgeni hibridi otporni na kukuruznu zlaticu –Diabrotica virgifera –koju su nam 1991/92godine poslali u zemlju ((iako je do tad nismo imali) i izrucili je u blizini Beograda-mesto se zove Surcin-gde su je prvi put locirali) ovi sto su bili glavni da nam kao „Humano posalju i poklone Milosrdnog Andjela”-da nespominjem koji su, jer ... No to nije ni bitno, da se vratim temi.
Ono sto je dobro kod manipulacije genima i stvaranja tih GMO je sto je lakse proizvoditi hranu, i lakse je obezbediti dovoljno hrane. Mnogi su eksperimenti radjeni da se vidi kako one uticu na zdravlje coveka, i sve vise i vise se sire u proizvodnji, jer se ispostavilo da nisu lose. Medjutim imaju te GMO sorte i dosta svojih protivnika. Ja licno nisam protiv, ali nisam ni za. Ono sto mene brine nije to kako bi uticao npr. neki gen pacova ugradjen u njih na mene prilikom njihovog konzumiranja, vec me vise brinu rezidue, odnosno ostaci otrova koji se u njihovoj proizvodnji prilicno koriste.
Kod nas se za sad izdaju samo dozvole za istrazivanja nad tim biljkama, a komercijalna proizvodnja je zabranjena (ma da nisam nesto bas siguran da ih nismo pustali u promet, narocito ovu GMO-soju, al’ nek’ bude da sam se kao fora nesto istripovao).
svaka castnebojsa je napisao(la):Kada je u pitanju bilo koja tema ono što mene nervira je iznošenje problema, zavera... nazovite to kako hoćete, bez davanja bilo kakvog rešenja ili izlaza. Ne ulazim u istinitost svega napisanog na tom sajtu, nešto mi deluje sasvim moguće i istinito nešto baš i ne, ali šta sa tim. Kao, par ljudi se uortačilo pa će da porobe čitav svet samo na moderniji način. Ni jednom rečju nije rečeno kako da JA iz toga izađem, šta da JA uradim da ne budem u tom filmu. Jel da ne koristim novac, da bacim mobilni, da ne plaćam porez, da ne pijem vodu, da nedišem... Sad mi je mnogo lakše jer znam da sam moderan rob koga na razne načine eksploatiše grupa ljudi, bez šanse da bilo šta promenim. Da piše: opaši se eksplozivom i idi tu i tu i digni sve u vazduh i to bi bilo neko rešenje. Ne baš suvislo, ali ipak neko rešenje iz tog ugla. Ovako...
Umesto da se borim protiv vetrenjača ja biram to da budem običan normalan čovek. Da napravim izbor tamo gde je to moguće. Da kažem "dobar dan" i nekom koga ne poznajem, da kažem "izvol'te" i "hvala", da se nasmešim, da ustupim mesto u busu, da bacim papir u kantu a ne na ulicu, da uradim neki sitan gest kojim ću nekom ulepšati dan.
Nemogu da promenim svet ali mogu da ga učinim podnošljivijim.