DB ili LR košnice za početnike večito pitanje

zoransm

Član
Učlanjen(a)
16 Jan 2011
Poruka
606
Lokacija
Sremska Mitrovica
Pozdrav svima imam želju da počnem sa pčelarenjem i naravno čitam i ne mogu da pronađem pravu preporuku za koji tip košnica da se opredelim, jedni kažu DB najbolja za početnike drugi kažu LR ili čak neka treća, za DB kažu da zahteva manje angažovanja za LR da je više za profesionlce a Iguman Petar kaže RV Rodna Voja. Molim vas za odgovor uz obrazloženje da jednom rešim misteriju i da još neke nedoumice.
Moje glavno pitanje i nedoumica koja me već duže vreme sprečava da počnem da gajim pčele: Posedujem parcelu(njivu) 70 ari, na kojoj se nalazi mlad zasad dunja starosti dve godine, to je tipičan ravničarski kraj u Mačvi u blizini reke Save na oko 800 metara od reke, oko te moje parcele je klasičan ratarski atar: kukuruz , pšenica, soja,... Uz reku naravno postoji pojas šumice svom dužinom reke, na stotinak metara je mala šumica koja je počela da se krči, moje pitanje da li ja tu na mojoj parceli mogu da postavim tri četiri košnice, da li će imati šta da jedu, piju i koliko će biti problem ratarske kulture koje su u neporednoj okolini. Da li će im smetati sunce i da li treba da napravim neku nadstrešnicu kako bi košnice bile u hladovini. Imam veliku želju za pčelarenjem godinama ali jednostavno nemam lokaciju sem ove. Molim za pomoć, hvala u napred!!!
 
Ako planiraš 3-4 možeš bilo koju, a to koja je bolja treba videti sa profesionalnim pčelarima šta koriste. Za početak ih smesti tu, neće im biti loše.

Što se tiče ratarskih kultura, ako poštuju propise nebi trebalo biti problema većih.
 
Nastavljače su po konstrukciji slične ali su malo drugačije radnje sa njima dabi se dobilo najbolje. Lično smatram da su DB za početnike bolje. Ja pčelarim sa LR. Kratko ću opisati zašto mislim da su DB bolje za početnike.
DB ramovi u plodištu su dosta duboki. Na takvim ramovima matica ima prostora da polaže jaja u dosta pravilnom krugu koje u vrijeme zimovanja prelazi u pravilno klube (oblik kugle u kojem zimuju). Osim toga iznad tog legla uvijek ima mjesta za dobar vijenac rezervnog meda. To je važno jer početniku se lako dogodi da prilikom vađenja meda oduzme previše pa pčele gladuju. Ovko on vrca samo ramove iz medišta a plodište nedira. Zbog takvog plodišta i matica je manje sklona rojenju. Uglavnom manje je rada sa tom košnicom za prosječan prinos. Naravno da to nije poziv da postaviš košnicu i samo čekaš med.
LR nastavci svi iste veličine. Prednost je što se mogu mjenjati mjesta nastavaka iz plodišta u medište i obrnuto a to je potrebno u nekim slučajevima kao što su poticanje matice na proširenje legla i brže leženje i sprječavanje rojenja. Nizak ram u plodištu znači da matica nema pravilan krug za leženje na jednom ramu već mora prelaziti u gornji nastavak - ram. Slabije društvo nema snagu i nerado prelazi preko letvica rama pa se događa da se roji jer joj fali prostora a neće da pređe u gornji nastavak. U tom slučaju potrebna je intervencija pčelara. Zimovanje na takvim ramovima je dobro ako je društvo srednje jako ili jako. Slabija društva nemaju dovoljno prostora u jednom nastavku a za dva su premala. Ako zimuju u jednom nastavku gornji dio klubeta je blizu satonoše što znači da iznad sebe nemaju mnogo meda a često nimalo u tom nastavku. Ako je zima jaka teže će preći sa okvira na okvir ili čak u gornji nastavak pa često uginu od gladi iako u košnici ima meda.
Pčelarenje sa LR košnicama zahtjeva stvaranje jakih društava jer samo takva će maksimalno iskoristiti takvu košnicu. Početnici često nemaju ikustva da stvore takva društva. U DB košnicama i osrednja društva pa i malo slabija lakše prežive a ako se malo posvetimo radu sa njima mogu dati solidne prinose.
Gdje postaviti pčelinjak i sa kojim brojem košnica je vječito pitanje. Par košnica nije problem nigdje ako se neočekuju rekordni prinosi. Pčela uvjek nađe nešto. Uvijek ima nekih neobrađenih kanala, živica, drveća i sl. Bolje im je u nekoj hladovini ali ne u gustoj šumi.
 
najbolje ti je da pronadjes nekog u blizini ko se bavi pcelarstvom duzi niz godina i da ucis od njega i najbolje sa njegovim tipom kosnica pa kasnije kada savladas neke osnovne stvari lako ces da predjes na nesto drugo inace svi se slazu da nema lose kosnice samo losih pcelara :osmeh:
inace ja radim sa lr nastavljacom a ove godine planiram da im dodam polunastavak pa ce biti lakse za dalji rad
 
Kad sam pocinjao sa pcelarstvom dobio sam na poklon jednu DB kosnicu sa pcelama sve komplet. Tako sam i nastavio sa DB kosnicama, kasnije sam napravio nove kosnice bile su LR pa sam rojeve koji su izlazili hvatao u nove LR kosnice i tako polako presao na LR. Bio sam zadovoljan i sa jednim i sa drugim kosnicama, LR je malo komplikovaniji za rad posto nisam bas strucan u pcelarstvu kod LR kosnica desavalo mi se da u ramove sa medom postave i leglo. Dok kod DB kosnica nikad nije bio problem, cim krene pasa i napuni se polumediste sa medom samo dodas novi sprat ili eventualno treci zavisi od pase, meni pasa nije bila problem zato sto kod mene ima mnogo bagrema.
Radio sam tako godinu za godinom, povecavao broj kosnica i kada sam dosao do 22 kosnice odem u vojsku, te zime dok sam bio u vojsci nije imao ko oko pcela, uhvati ih neka bolest i propadne mi svih 22 kosnice. Kada sam dosao iz vojske sve kosnice sam morao da spalim, tada sam i izgubio volju za bavljenje pcelarstvom. Sav pribor sam polklonio prijateljima ostala mi jos jedna dimilica koju cuvam za uspomenu.
Ako nekad budem ponovo poceo da se bavim pelarstvom uzecu DB kosnice.

@Zoransm
Nema veze sto okolo tvoje parcele nema niceg drugog osim njiva, pcele idu vise kilometara u krug nadju, one sta im treba. Cak je i dobro sto imas dosta njiva u krug sigurno bi imao dobru suncokretovu pasu.
Probaj i nek je sa srecom :ppozdrav:
 
Nastavljače su po konstrukciji slične ali su malo drugačije radnje sa njima dabi se dobilo najbolje. Lično smatram da su DB za početnike bolje. Ja pčelarim sa LR. Kratko ću opisati zašto mislim da su DB bolje za početnike.
DB ramovi u plodištu su dosta duboki. Na takvim ramovima matica ima prostora da polaže jaja u dosta pravilnom krugu koje u vrijeme zimovanja prelazi u pravilno klube (oblik kugle u kojem zimuju). Osim toga iznad tog legla uvijek ima mjesta za dobar vijenac rezervnog meda. To je važno jer početniku se lako dogodi da prilikom vađenja meda oduzme previše pa pčele gladuju. Ovko on vrca samo ramove iz medišta a plodište nedira. Zbog takvog plodišta i matica je manje sklona rojenju. Uglavnom manje je rada sa tom košnicom za prosječan prinos. Naravno da to nije poziv da postaviš košnicu i samo čekaš med.
LR nastavci svi iste veličine. Prednost je što se mogu mjenjati mjesta nastavaka iz plodišta u medište i obrnuto a to je potrebno u nekim slučajevima kao što su poticanje matice na proširenje legla i brže leženje i sprječavanje rojenja. Nizak ram u plodištu znači da matica nema pravilan krug za leženje na jednom ramu već mora prelaziti u gornji nastavak - ram. Slabije društvo nema snagu i nerado prelazi preko letvica rama pa se događa da se roji jer joj fali prostora a neće da pređe u gornji nastavak. U tom slučaju potrebna je intervencija pčelara. Zimovanje na takvim ramovima je dobro ako je društvo srednje jako ili jako. Slabija društva nemaju dovoljno prostora u jednom nastavku a za dva su premala. Ako zimuju u jednom nastavku gornji dio klubeta je blizu satonoše što znači da iznad sebe nemaju mnogo meda a često nimalo u tom nastavku. Ako je zima jaka teže će preći sa okvira na okvir ili čak u gornji nastavak pa često uginu od gladi iako u košnici ima meda.
Pčelarenje sa LR košnicama zahtjeva stvaranje jakih društava jer samo takva će maksimalno iskoristiti takvu košnicu. Početnici često nemaju ikustva da stvore takva društva. U DB košnicama i osrednja društva pa i malo slabija lakše prežive a ako se malo posvetimo radu sa njima mogu dati solidne prinose.
Gdje postaviti pčelinjak i sa kojim brojem košnica je vječito pitanje. Par košnica nije problem nigdje ako se neočekuju rekordni prinosi. Pčela uvjek nađe nešto. Uvijek ima nekih neobrađenih kanala, živica, drveća i sl. Bolje im je u nekoj hladovini ali ne u gustoj šumi.
Ukoliko nije problem da se malo pojasni ova tema rad sa nastavcima kod LR pri proširivanju legla,ali mislim na vaš lično ovo gore navedeno od Veroljuba Umeljića me ne zanima o radu sa DB,mene zanimaju prvenstveno lična iskustva pčelara na sopstvenom pčelinjaku da podele sa početnicima,a ne citati iz literature.Pa izvolite kolega frkani da mi pojasnite vaš rad sa nastavcima pri proširivanju legla sa nastavcima jer me veoma zanima vaše iskustvo a napisaliste da pčelarite sa LR košnicom.Ja se ne bi nikada usudio savetovati ili predlagati neku drugu košnicu sa kojom pri tom nisam ni radio u ovom slučaju je Dadanka,jer tehnologiju rada sa njom ne znam niti sam imao priliku da sa njom radim.A pogotovo da tvrdim da li je bolja ili lošija...
 
Nazad
Vrh