Pri radu sa mravljom kiselinom pre svega oprez.
Pri korišćenu treba uvek da se kiselina sipa u vodu, a ni slučajno voda u kiselinu.
Osnovni princip primene mravlje kiseline je da se ona nanosi na isparivače koji se potom postavljaju u košnice. Izbor isparivača i načina njihog postavljanja u košnicu je jako velik. Međutim nisu svi podjednako uspešni. Mravlja kiselina se pri tretmanu pčela zadržava u niskoj koncetraciji u medu, a posle 6 meseci više se nemože primetiti. Koncentracija koja se zadržava u medu nije opasna za čovekovo zdravlje i nemože da se oseti.
Količina mravlje kiseline koja se koristi prilikom tretmana pčelinjeg društva se razlikuje prema njenoj koncentraciji, ali i prema snazi pčelinjeg društva na koje se primenjuje. Takođe treba paziti na temperaturu koja bi trebala da se kreće u rasponu od 12 do 20 stepeni, a noću nebi trebala da pada ispod 5 stepeni.
Najbolji rezultati se postižu kombinovanjem tretmanom mravljom kiselinom sa još nekim metodama borbe protiv varoe. Tretman se treba ponoviti posle 7 dana, a ako se posle toga na podnjači primeti veći broj oborene varoe trebalo bi se pristupiti i trećem tretmanu mravljom kiselinom.
Jedna od zanimljivijih ideja koju sam čuo u poslednje vreme jeste ona o primeni mravlje kiseline pri zaštiti voska od voskovog moljca. Sistem je jednostavan, naslaže se više nastavaka jedan na drugi i na vrh se stavi posuda sa mravljom kiselinom. To se onda poklopi sa zbegom koji se takodje namesti da nema kontakta sa spoljnom sredinom.
Pri korišćenu treba uvek da se kiselina sipa u vodu, a ni slučajno voda u kiselinu.
Osnovni princip primene mravlje kiseline je da se ona nanosi na isparivače koji se potom postavljaju u košnice. Izbor isparivača i načina njihog postavljanja u košnicu je jako velik. Međutim nisu svi podjednako uspešni. Mravlja kiselina se pri tretmanu pčela zadržava u niskoj koncetraciji u medu, a posle 6 meseci više se nemože primetiti. Koncentracija koja se zadržava u medu nije opasna za čovekovo zdravlje i nemože da se oseti.
Količina mravlje kiseline koja se koristi prilikom tretmana pčelinjeg društva se razlikuje prema njenoj koncentraciji, ali i prema snazi pčelinjeg društva na koje se primenjuje. Takođe treba paziti na temperaturu koja bi trebala da se kreće u rasponu od 12 do 20 stepeni, a noću nebi trebala da pada ispod 5 stepeni.
Najbolji rezultati se postižu kombinovanjem tretmanom mravljom kiselinom sa još nekim metodama borbe protiv varoe. Tretman se treba ponoviti posle 7 dana, a ako se posle toga na podnjači primeti veći broj oborene varoe trebalo bi se pristupiti i trećem tretmanu mravljom kiselinom.
Jedna od zanimljivijih ideja koju sam čuo u poslednje vreme jeste ona o primeni mravlje kiseline pri zaštiti voska od voskovog moljca. Sistem je jednostavan, naslaže se više nastavaka jedan na drugi i na vrh se stavi posuda sa mravljom kiselinom. To se onda poklopi sa zbegom koji se takodje namesti da nema kontakta sa spoljnom sredinom.