Kolumbova trava-Columbus grass ( Sorghum X almum )

Tar

Član
Učlanjen(a)
26 Apr 2008
Poruka
1.167
Lokacija
Beograd
Ovo je zanimljiva trava. Ima sve prednosti Sirka i sudanske trave ali je uz to visegodisnja biljka pa je zovu i petogodisnji sirak.
Potice iz Argentine gde je prvi put kultivisana 1936. god. Odatle je preneta u Australiju a iz nje u USA. Tamo se spontano rasirila i posto se lako hibridizuje sa svim vrstama divljeg i pitomog sirka nastale su brojne varijacije.
Seje se i za seme i za pasu iza seno i za silazu.
Kao mlada toksicnija je od ostalih srodnika. Na nekim mestima se spominje da sadrzi i cijanid.
Otporna na susu, tolerantna na los kvalitet zemljista kao i na razlicite klime. Koren navodno moze da prezivi golomrazicu od -15°C.
Nisam nasao podatke o prinosu zelene mase ali kako se visina biljke krece od 1 do 3.5m, izuzetno do 4.5m (prosecno 2) moze da se predpostavi da je izdasna kao hibridni sirak i/ili SuSu, znaci 60-100 tona/ha? Verovatno da uz par zalivanja moze da da preko 100tona/ha zelene mase.
U Juznoj Africi sade je za seme i koriste je u ljudskoj ishrani. Tada koriste 5-10 kg semena po ha. U Argentini sade je za pasu,seno i silazu i tada je preporuceni utrosak semena cca 25 kg ha.
Na nekim merstima se kaze da lose podnosi pasu(gazenje) a na drugim se preporucuje pregonsko napasanje.
Pored svega ovoga negde je smatraju korovom, negde skodljivom a negde otrovnom.
Za djubrenje se preporucuje 20-30 kg/ha P2O5 i 30-40 kg/ha azota.
Ako toksicnost moze tacno da se kontrolise kao kod SuSu i Sirka onda je ovo po svemu sudeci odlicna energetska biljka za nase podrucje. Narocito sto je jeftina za gajenje. Troskovi obrade zemljista i setve svake 5-6 godine i rotacija sa lucerkom, cime se dobija skoro idealna kombinacija hrane za prezivare, energija+proteini. Tako se znacajno smanjuje koriscenje prekrupe kao energetskog dela obroka. Ovo je jako vazno jer uprkos svemu brasno nije najzdravije i nije prirodna hrana prezivara.
 
Dobra tema Tar,mada o ovoj biljci ima malo podataka i to sto ima kontradiktorno je.ako neko zna neke profore iz NS koji su radili oglede sa ovom biljkom neka pise.ja sam pokusavao nesto saznati ali bezuspesno ili ne znaju nista o tome ili ne odgovaraju profesori i asistenti iz NS,Bg i Zagreba.
:ppozdrav:
 
Vrlo zanimljiva biljka narocito zbog toga sto je kako kaze Tar visegodisnja. Da li postoje neke posejane povrsine ovde kod Nas, znam da u NS Institutu postoje hibridi izmedju sirka i sudanske, npr NS Ciker, i dr, ali mislim da nisu visegodisnje.
 
i mene interesuje pogotovu sto je visegodisnja i zbog kombinacije sa lucerkom, dal je neko imao na svojim parcelama bar kao ogled?
 
Ja nisam cuo da ista postoji,na fakultetu mi niko nista nije mogao reci,ako nesto neko sazna neka javi
 
Kod nas je nema, pre par godina je eksperimentalno posejana ali je ogled propao /naša posla/
Ne prepručuje se uzgoj u našim kontinentaknim uslovima jer je to tropska biljka
 
Ova trava je navodno iz Argentine. Ako je to tačno onda nije tropska. Takođe navodi se da izdržava golomrazicu od -15°C. Ni to mi ne liči na tropsku travu.
Mana je toksičnost do odredjenog porasta, isto kao hibridni sirak.
Mislim da je ova trava zapostavljena od velikih kompanija jer je višegodišnja. Dakle umesto da prodaju seme svake godine prodavali bi ga svake pete!
 
@Tar ,po onome sto sam ja procitao potpuno bih se slozio s tobom,a semenarski lobi mora od neceg da zivi
 
Jedva da sam nešto našao, ovi lobi krvnici su opasno uzeli maha. Znači, 5-7 godina je period eksploatacije, preživela je mraz na -15 u eksperimentalnom zasadu, toksičnost kao kod sirka i moguća je združena setva sa lucerkom i još nekim travama i laguminozama. Posebno bitno je da vrlo dobro podnosi sušu.
 
profesor koji je u NS radio na tome mi nije nista odgovorio,nikako nisam uspeo doci do nekih inf a deluje jako zanimljivo obzirom na suse koje su realnost
ja sejem Sudansku travu i jako sam zadovoljan ali setva svake godine je malo zamorna,i mora joj se sve lepo udesiti kao i za lucerku
 
Dobio sam preporuku za sjetvu ove biljke od stručnjaka za bioelektrane( kratka studija, no izgubio je sa reinstalacijom kompa)
.Oni je propagiraju kao sirovinu za proizvodnju bioplina i tako se proširila po europi.
Mogla bi se zasigurno koristiti i za prehranu preživača, ali tada prinos sigurno nije do 100 t/ha.
Za sada još nije potrebno, ali sa ovakvim razvojem klimatskih promjena, već za par godina trebat će razmisliti.
 
Nazad
Vrh