Galega

Šošara

Član
Učlanjen(a)
5 Jan 2009
Poruka
1.458
Lokacija
Srbija, Šabac
Galega korisna biljka za ishranu stoke.Veoma je otporna na opadanje lisca prilikom susenja i manipulacije sa senom(prevrtanje,skupljanje,baliranje), veoma prinosna,i sto je najavznije moze se davati u svezem stanju i ne izaziva nadun kod prezivara.

Slike sam preuzeo sa stranih sajtova na tu temu, a tekst preuzeo sa:„SELEKCIJA I SEMENARSTVO“ Vol. 6, broj 3-4 (1999),

w7y5qt.jpg

mrcnk6.jpg

2v2xgtv.jpg

28sanf9.jpg




MOGUĆNOST GAJENJA KRMNE GALEGE (Galega orientalis LAM.) U SEVEROZAPADNOJ SRBIJI



PETROVIĆ-TOŠKOVIĆ SNEŽANA, PETROVIĆ M. RADENOVIĆ B. 1





IZVOD: U radu su izneta trogodišnja ispitivanja mogućnosti proizvodnje stočne hrane gajenjem krmne galege, sorte YU Margarita RB-Mag 1/97 u agroekološkim uslovima reona severozapadne Srbije (Sabac). Ogledi su postavljeni na lokalitetima: Štitar, Mlekara Šabac, Drenovac i Skupljen, područje Šapca kod proizvođača mleka, kooperanata Šabačke Mlekare. Ova krmna biljka i naša prva domaća sorta dala je visoke prinose zelene krme i sena i pokazala visoku otpornost prema bolestima, štetočinama i vilinoj kosici (Cuscuta ssp.) u ispitivanom području. Sadržaj sirovih proteina u suvoj materiji kretao se oko 25 %, a sadržaj sirove celuloze oko 21%. Prosečni godišnji prinosi zelene krme kretali su se oko 60 t/ha, a sena oko 15 t/ha. Životinje su rado jele zelenu krmu i seno, a lišće kod spremanja sena nije opadalo. Za uspevanje traži dosta vlage, sušu i korov ne podnosi u godini setve. U narednim godinama sama se štitila od korova. U godini setve i u narednim godinama ispoljila je visoku otpornost prema štetočinama, bolestima i vilinoj kosici.



Ključne reči: krmna galega, zelena krma, seno, udeo lišća, agroekološki uslovi.





Izvorni naučni rad (Original scientific paper)



1. Mr SNEŽANA PETROVIĆ-TOŠKOVIĆ, Viša poljoprivredna škola, Šabac, dipl ing. MIROSLAV PETROVIĆ, sirovinski sektor Mlekare Šabac; dr BATRIĆ RADENOVIĆ, "Seme" export-import, Beograd.

________________________________________________________________________________________________

Razmenimo misljenja. :ppozdrav:
 
sejao sam je na 2 ha, pre nekih desetak godina. iako sam od pouzdanih ljudi o njoj cuo sve najbolje, kod mene se jako lose pokazala. ocigledno joj nesto u agroekoloskom smislu nije odgovaralo. drzao sam je dve godine, bas sam bio uporan da mi uspe. medjutim, nista od svega. ali, ono malo sto sam dovukao kuci stoka je jako rado jela
 
zemljiste? nikad nisam uradio detaljnu pedolosku analizu, tako da ti sa sigurnoscu ne mogu reci. da li je ritska crnica ili karbonatna crnica ne znam. mozda cak ima glejnog zemljista. ali znam da mi tu sve dobro uspeva, u godinama kada su podzemne vode "mirne". skoro sam radio agrohemijsku analizu susedne parcele, sa osnovnim mineralnim elementima je dosta snabdeveno. fali nesto azota, ali se to lako resava. pH je u granicama vrlo blage kisele reakcije a na mestima je i neutralna. lucerka dosta dobro uspeva. pohvale koje sam cuo na racun galege dolaze bas iz tih krajeva na koje se onaj rad odnosi, a ja nisam mnogo daleko odatle (mada to ne mora nista da znaci). dakle, nesto joj u mom slucaju nije odgovaralo. tada je i jos jedan moj komsija posejao. on je bio jos uporniji, on ju je i prihranjivao, na svoju ruku, i navodnjavao i svasta jos. i isto mu nije uspela. a sejao ju je na izuzetno lakom zemljistu, peskovitom, gde je godinama unazad gajio povrce. ne mogu da kazem da galega ne valja, samo iznosim svoje iskustvo
 
Hvala na odgovoru.Ovu temu sam pokrenuo bas zbog razmene iskustava iz prakse.Jer,stvarno su je mnogo hvalili,ali u praksi to moze dosta da bude drugacije.
 
moj ti je savet da probas na nekoj manjoj povrsini, a ne kao ja, odmah 2 ha. pa vidi, ako ide - dobro je, ako ne - nikom nista. ne znam samo, ne secam se, kolko joj bese cena tada kad sam je sejao
 
Imao sam u planu 1 ha(tolika je parcela) i tu je takva zemlja da odgovara izuzetno lucerki,crna smonica sa dosta krecnjaka u oranicnom sloju,a nekih 40-50 cm je vec sam krecnjak.Jedino je nezgodna za obradu jer je reljef malo vise ekstreman.Pa mozda probam na jednom manjem delu parcele.
Gde si uzeo seme?Ovo te pitam jer kada pitam u poljo apoteci za Galegu svi me gledaju sa cudjenjem i pitaju:Sta ti je to?!?Sta ces,malo mesto.
A dok sam studirao Mr Sneza mi je predavala Proizvodnju stocne hrane,i pricala nam o Galegi kao biljci buducnosti.I tada se seme nabavljalo za ogled da se poseje povrsina veca od 2 ha.To je bilo 97.-8.
 
e sad nemoj 100% da me drzis za rec, ali cini mi se da sam seme nabavio od trecepotpisanog u onom radu sto si postavio. nekako me to ime i prezime asocira.
 
OK.
Nego i ja "premotavam film" i koliko mi se cini da je bas taj treci(Batric Radenovic) bio distributer semena za ogledno sejanje.
Ko ce se sad bas svega setiti,proslo je dosta vremena.
:ppozdrav:
 
Seme Galege bi trebalo da ima "Hibrid" Beograd, oni su radili sa nekom ruskom sortom da bi napravili hibrid za naše područje.
Ja znam ovčara kome su "uvalili" seme galege, čovek debelo platio, pa ništa nije izniklo.
Ima tu dosta caka u tehnologiji.
 
Kojih caka?
Jer desava se da se poseje lucerka i da nista ne nikne,pa se mora preorati i nesto drugo posejati.Znam za dva primera kod mojih drugara koji su sejali lucerku pa posle preoravali i sejali silazni kukuruz.
 
eh, sad cake! posej sta hoces u dobro pripremljeno, strukturno, zemljiste povoljnog vodno-vazdusno-temperaturnog rezima, prihrani, eliminisi korove, navodnjavaj, zastiti od bolesti i u tome je osnovna caka. jes, sta bi bilo kad bi bilo! ima tu sta je do nas, a ima sta je do prirode. ako si u startu ogranicen prirodnim faktorima, normalno je da ce efekat biti losiji. ja kad sam sejo tu galegu sam ispostovao sta je bilo do mene. nije bila ni susa. sve je ostalo bilo na njoj, a njoj ocigledno neki djavo (da ne kazem nesto drugo) smeta u ovom podneblju.

imao sam i sa lucerkom losih godina, konkretno prosle godine lucerka sejana u prolece mi je slabo upalila. zasto? e pa nije pala kisa dugo, dugo, dugo.
 
Jedna od glavnih je da seme galege mora imati napuklu opnu-omotač, da bi moglo da proklija, a to se postiže posebnim tretmanom, ima ih još, ali se više ne sećam, jer je sve to sa galegom bilo davno, ogledi nisu uspeli, pa je kao krmna kultura otišla u prošlost.Neuspeo ruski eksperiment.
 
Zelim u okviru teme da potvrdim jos jedan neuspeo pokusaj sa "biljkom buducnosti".Pre nekih desetak godina jedan moj prijatelj je pokusao na 3h da zasnuje galegu."Projekat" mu je licno vodio neki profesor cije ime sam zaboravio a koji je bio jedan od vodecih promotera te biljke kod nas.S obzirom na karakteristike koje ima galega bio sam zainteresovan za njenu setvu, ali mi se te godine nije uklapala u setvenu strukturu pa sam odlozio setvu za sledecu godinu.Epilog - nikada je nisam posejao jer je nicanje bilo katastrofalno lose pa je i moj prijatel odustao od "biljke buducnosti". U medjuvremenu smo culi i za druge neuspele pokusaje.Ako je nekom uspelo voleo bih da saznam kakvo je iskustvo u ishrani prezivara.
Pozdrav
 
Nadam se da ne idem off,unapred se izvinjavam ako je tako,kad smo kod biljki buducnosti ne mogu naci nikog ako zna nesto o kolumbovoj travi kod nas,radjena su istrazivanja u NS al ne mogu stupit u kontakt s tim profesorima,radi se o visegodisnjoj biljci slicnoj sudanskoj travi i korovskom sirku koja je dobra za ishranu stoke,posto polako pocinjemo tonuti u vreliju klimatsku zonu ovo je zanimljiva biljka,ako neko nesto zna nek pise.pozdrav
 
zemun je napisao(la):
Zelim u okviru teme da potvrdim jos jedan neuspeo pokusaj sa "biljkom buducnosti".Pre nekih desetak godina jedan moj prijatelj je pokusao na 3h da zasnuje galegu."Projekat" mu je licno vodio neki profesor cije ime sam zaboravio a koji je bio jedan od vodecih promotera te biljke kod nas.S obzirom na karakteristike koje ima galega bio sam zainteresovan za njenu setvu, ali mi se te godine nije uklapala u setvenu strukturu pa sam odlozio setvu za sledecu godinu.Epilog - nikada je nisam posejao jer je nicanje bilo katastrofalno lose pa je i moj prijatel odustao od "biljke buducnosti". U medjuvremenu smo culi i za druge neuspele pokusaje.Ako je nekom uspelo voleo bih da saznam kakvo je iskustvo u ishrani prezivara.
Pozdrav
To je verovatno bio prof. Batric Radenovic. On je koliko znam jedini bio i ostao zagrizeni pristalica ove biljke.
Inace na nasem prostoru raste "obicna" Galega officinalis.Negde su je zvali i kozija trava. Uvecim kolicinama moze (?) da bude skodljiva kazu neki. Inace to je tradicionalni lek za one majke koje nemaju mleka. Stari stocari su je koristili za istu namenu kod stoke. Nekad se znalo pa se zaboravilo. Ono sto treba znati je da Galega orientalis potice sa Kavkaza. Dakle prija joj planinska klima. Dobre rezultate imaju sa njom u Litvaniji, tamo je klima vlaznija. Galega je ocigledno osetljiva u fazi nicanja. Ali kada se ukoreni zasad(po literaturi) traje 15-20 godina. Kolicina proteina moze da bude veca nego kod lucerke kao i prinos. Po svemu sudeci prve i druge godine a narocito u fazi nicanja prijalo bi joj zalivanje.
Takodje u pocetku osetljiva je na korove ali kada se ukoreni onda ugusi sve konkurente.
Kada i ako se malo bolje ovlada tehnologijom sadjenja i pocetne nege ona ce na pogodnim zemljistima davati 20 a mozda i vise tona/ha vrhunskog sena.
Pored toga kao sto je neko napisao odlicna je za ishranu na zeleno i jako povoljno utice na kolicinu i kvalitet mleka.
 
Kod na s na Rabu to raste kao drač, samo od sebe niče i raste u grmove, ali nisam bas primjetio da ovce to jedu! :/
 
Nazad
Vrh