Koja đubriva koristiti u organskoj proizvodnji

novii

Administrator
Urednik
Učlanjen(a)
24 Jul 2007
Poruka
9.332
Lokacija
Apatin
Pri organskoj proizvodnji jako je važno da se poveća broj organskih materija u zemljištu. Najpoznatije đubrivo za organsku proizvodnju je stajnjak, koji svoje korisne materije oslobađa u dužem vremenskom periodu do čak 5 godina. Narvno nesme da se koristi svež nego samo kompostireni stajnjak koji je već neko vreme odležao. Takođe je popularno korišćenje plodoreda u kome jedna biljka, koja se skida ostavlja sledećoj mineralne materije u većem obimu direktno u zemljištu. Ne sme se ni u kom slučaju izostaviti kompost koji ima izvestan bro prednosti u odnosu na stajnjak, a to je pre svega mogućnost uticaja na hranjive materije i na minerale na način što se bira koji će se sastojci mešati. Međutim to povećava cenu u odnosu na stajnjak. I na kraju još ostaje jedan način đubrenja koji izaziva velike polemike, a to su žetveni ostatci, koji se kod nas na velikim površinama spaljuju. Određeni broj poljoprivrednika neobazire se nina zakonsku zabranu.

Takođe postoje i komercijalna organski materijali ili prirodna mineralna đubriva, ali njih treba oprezno koristiti jer neki kupci neće da kupuju čak ni ako je to korišćeno.
 
Stajnjak je u velikoj prednosti ja bih rekao u odnosu na ove ostale, a posebno konjsko stajno đubrivo koje povrtari posebno hvale. Mada se u poslednje vreme spominje i neko tečno stajno đubrivo, ali o tome nemam pojma.
 
zaboravili ste glistenjak.
koliko se sećam 1kg glistenjaka menja 20kg stajnjaka.
o konjskom stajnjaku se raspredaju priče, ali sam negde nabasao na uporednu tabelu sadržaja konjskog,svinjskog,goveđeg,kokošijeg i mešanog stajnjaka.razlike nisu toliko drastične.
ono što je za stajnjak vrlo važno, je da se mora zaorati istog dana kad se i razbacuje, jer je gubitak azota posle prvog dana 15-ak a posle trećeg 40%.
 
Kada sam sa ljudima razgovarao o gubitku azota i zaoravanju stajskog đubriva, dobio sam dosta odgovora da ljudi jednostavno izvoze stajnjak, jer im smeta u dvorištima. Ali niko se nije baš raspitivao kako stajnjak deluje na zemljište, moram priznati da ni meni to nije palo na pamet. :sta:

A tema je sigurno negde obrađena, pitanje je kako na primer doči do tabele koju ti spominješ o uporednim podatcima za različite vrste đubriva?
 
o konjskom stajnjaku se raspredaju priče, ali sam negde nabasao na uporednu tabelu sadržaja konjskog,svinjskog,goveđeg,kokošijeg i mešanog stajnjaka.razlike nisu toliko drastične. u ovoj raspravi SLOVIM SEBE ZA STRUCNJAKA, I TO VRHUNSKOG, tako reci EXPERTA . /nije daleko od istine, obzirom na nase experte./ TU TABELU IMAM I MOGU VAM JE PREZENTOVATI -samo da je nadjem. MALA JE RAZLIKA U KOLICINI I ODNOSU HRANLJIVIH MAKROELEMENATA ./ N, P, K, Ca, Mg, / ali je znacajna u MIKROELEMENTIMA . TAKO NEKOJ KULTURI VISE ODGOVARA OVO, a nekoj ONO . Na primer - paradajz je najbolji u ovcijem , i to ubedljivo ,uz dovoljne kolicine vode . lubenica u konjskom , itd .A U VEZI RASPREDANJA PRICA, IMA PUNO PRETERIVANJA , CAK I U VEZI GLISTENJAKA - ONO STO STAJNJAK DAJE ZA 5 GODINA TO HUMUS DAJE ZA JEDNU , ZNACI , JACI JE ZA OKO 4 PUTA / OD 2 kg STAJNJAKA NASTAJE 1kg GLISTENJAKA, sa izbalansiranim /uravnotezenim/odnosom elemenata. NAJBOLJI JE U POVRTARSTVU. za cvecarstvo nije dovoljno kiseo / P H neutralan - od 6,8 do 7,2 / NASTAVICEMO...
 
Malo surfujući po netu naišao sam na sledeći članak u PDF formatu. Organska poljoprivreda Biljne vrste kao organska đubriva.

To je inače izvod iz publikacije:
ĐUBRIVA U ORGANSKOJ POLJOPRIVREDI, dr Azra Hadžić, Sarajevo 2004

Okači ću ga uz ovu poruku kao atachment da se može skinuti koga zanima. Pored preporuke kako da se koristi kao đubrivo, ima i preporuka za pripremu folijarne prihrane.

Posebno se napominje da se ne koriste korovi kada su u fazi zreloga semena
 
Kod nas je proizvedeno i proizvodi se SERTIFIKOVANO ĐUBRIVO ORGANSKOG POREKLA, komercijlni naziv je OFERT, inače se dobija od đubreta sa farmi koka nosilja i farmi svinja.
 
jasam citao sledece , dase u obican stajnjak ili ostatke bilnjne mase , u mom slucaju , naprave rupe otprilike 50cm dubine na 1m2 4 rupe na coskovima znaci , mada ja pravim i na sredini , i tuse sipa voda , mlaka u kojoj je rastopljen secer , na 10l vode 1oogr secera , i da to navodno fermentise ili tako nesto i dase tu stvaraju neke bakterije koje poboljsavaju taj stjanjak ili ostatke bilne mase , e sad voleo bi da to neko strucniji malo objasni , ako je to tacno
 
Humus glistenjak nije svemoguc ali jeste mocan. Trinaest godina ga koristimo moji prijatelji i ja u povrtarstvu, vocarstvu i cvecarstvu. Rezultati su fenomenalni i nastavicemo s njegovom upotrebom. Glistenjak hrani biljke i obogacuje zemlju mikro i makro elementima. Koriscenjem ovog djubriva povecava se prinos kod povrca u proseku za 30%. Pod uticajem humusa biljke su otpornije, a plodovi ranije sazrevaju, lepse izgledaju i boljeg su kvaliteta i ukusa.
Kontinuiranim, visegodisnjim koriscenjem glistenjaka poboljsava se kvalitet zemljista koje je upotrebom hemijskih djubriva i preparata degradirano i dehidrirano.
Ovo djubrivo mozete proizvesti i sami, na sopstvenoj farmi, kao sto mi radimo u Udruzenju "Bio-humus" Zaplanje, Niska Banja. Pruzamo sve informacije i pomoc u poslu.
ekohumus@live.com
 
prema nekim nemackim preporuka 1 kg koncentrovane preradjene huminske kiseline zamenjuje na godisnjem nivou 30 tona svezeg stajnjaka, (licno mislim da su preterali malo) visegodisnja upotreba dovodi do poboljsanja kvaliteta zemljista.
http://www.humintech.com/001/agriculture/information/general.html#top

uticaj na biljke je relativno brz, posebno na slabo humusnim i peskovitim zemljistima.
poboljsava strukturu zemljista, balansira pH vrednost, pojacava razvoj mikroorganizama koji kad izumru ostaju u zemljistu kao hrana za biljke, itd.....

sve u svemu,

ajde na ne preterujemo pa odmah organska proizvdnja il' da crknemo.
cuo sam po macvi da su do pre par godina nalazili ljudi zakopane dzakove vestaka jer kada je zorka pocela da radi bilo je obavezno da se uzme ali su ljudi iz straha od novih stvari zakopavali komplet dzakove da ih komsija nebi prijavio da nisu bacili.

upotrebom organskih materija u klasicnoj proizvodnji moze da se smanji koristenje svih vrsta hemije (i pesticida i djubriva) u nekoj meri.
organska djubriva nisu svemoguca ali mogu da pomognu mnogo, jer kod nas sve ide iz krajnosti u krajnost

jedan profa sa bg poljoprivrednog fakulteta je rekao da ono sto ne pojedu raznorazne stetocine ostaje za nas
 
Većina stručnjaka gleda na probleme djubrenja jednostrano sa strane njihove specijalizacije što dovodi to katastrofalnih grešaka koje svako malo isplivaju na površinu. Tako se do skora mislilo da su veštačka djubriva sasvim dovoljna i preporučivane količine su bile tri puta veće nego današnje. Sada se zna da bez odredjene količine organske materije tj humusa ne mogu da se dobiju pristojni prinosi niti može da se zadrži veštak u površinskom sloju.
Umesto da učimo posmatrajući prirodu i njene sisteme mi se uporno borimo protiv nje.
Tako u prirodi ne postoji deo ciklusa kada je zemlja gola i izožena vremenskim uticajima i eroziji a opet današnja poljoprivredna praksa je takva da ostavlja zemlju golu više puta godišnje i to po više meseci.
Koliko je to loša praksa pokazuju milioni hektara nekadašnje obradive zemlje koja je pretvorena u slanu polupustinju širom sveta pa i u klimatskim i zemljišnim uslovima koji su slični našim.

Ne treba gledati na organska djubriva kao na nešto što se svodi na stajnjak od ove ili one sorte već kao na sistem koji treba da obezbedi što veći biodiverzitet zemljišta i biljaka na njemu koje će rasti i ostajati na njoj tokom cele godine.
Važan deo tog ciklusa su korovi (naročito korisni jednogodišnji) koji su pored drveća jedini koji učestvuju u stvaranju plodnog zemljišta izvlačenjem hranljivih materija sa veće dubine i stvaranjem organske mase iznad i ispod površine što opet dovodi do boljeg vodnog kapaciteta i strukture zemljišta. To opet dovodi do kontinuiteta i biodiverziteta zemlišnih organizama koji su toliko važni u pravilnoj i kontinuiranoj ishrani gajenih biljaka što svakako nije slučaj kada se zemlja ostavlja golom i gde se svako malo organizuje njihov pomor.
 
Mislim da ce u naredno vreme biti dokazano da je master Fukuoka bio debelo u pravu u vezi unapredjivanja kvaliteta zmljista
 
Pa on je to odavno dokazao samo što se to slabo čuje i nije u interesu hemijskog i agrobiznisa pa se ismeva na sav glas. Šta bi radili svi ti poljoprivredni paraziti kad bi paor bio samodovoljan, kome bi prodavali m... za bubrege.

Države sa visokom socijalnom i moralnom odgovornošću će verovatno otvoriti i otvaraju put nekom takvom održivom razvoju i pored sve većih potreba za hranom i industrijskim biljkama. Videće potencijal u obogaćivanju već postojećih površina a ne u krčenju novih.

Da se nadovežem na ovaj link gore Humintech koji je savršen primer kako prodavati maglu i bespotrebno arčiti prirodne resurse koji nisu obnovljivi. Kako izvući iz konteksta samo jedan element čaja od komposta i odgovorno tvrditi da je to bogom dani eliksir i samo vam on fali da bi bili savršeni.
 
Jeste ali to je u Japanu, od nas parsto iljada kilometara . Ovde nema tako nesto gde bi se to videlo, a stalno se u medijima tako sta pobija recima . Fujj kupi vestak ori dublje prskaj, monosan radazin motivel total, "ja radio ovako i super" :udri:
 
Humus glistenjak se moze koristiti za djubrenje biljnih kultura u kombinaciji sa vestackim djubrivima, kompostima, tresetom i drugim supstratima, a moze i samostalno. U mom malinjaku koji je prilikom sadnje tretiran u osnovi velikom kolicinom glistenjaka na 13 ari uberemo 2.5 tone prvoklasne maline. Koristim i tecnu varijantu za zalivanje i folijarno prskanje.
Oko ovog djubriva ne treba praviti mistifikaciju. Njegova proizvodnja i primena je prosta ko pasulj! Treba znati da od vrste hraniva imamo 6 kategorija humusa po kvalitetu.
 
E,sada ste končno rekli prave stvari i hvala vam za to.Još kada bi se to i primilo kod većune paora bilo bi jako lepo.
Svako poljoprivredno ,i svako drugo, domaćinstvo bi moglo da samo proizvodi kvalitetno organsko đubrivo koje uz
dobru tehniku unošenja u tlo sigurno vodi ne samo ka kvalitetu nego i kvantitetu proizvoda.
Da se razumemo ,pobornik sam uzajamnog korišćenja kako organskih tako i neorganskih komponenti,a isto tako se zalažem i za pravilnu analizu tla da bi se saznalo koliko je makro i mikro elemenata dostupno biljkama u svakom i
datom trenutku(što je veoma važno kada se radi o proizvodnji u zaštićenom prostoru).
Važna je i analiza makro i mikro elemenata u samim biljkama da bi se znalo da li i kako intervenisati ako se ustanovi
manjak ili višak nekih od elemenata važnih za rast i plodonošenje biljaka.
Postavio bih svima vama koji ovo čitate pitanje:koliko vas zna i može samostalno da vrši analizu tla i analizu sastojaka makro i mikro elemenata u tlu i u biljkama,i čime se to radi? Pored mašina koje imate ovo je važna disciplina
u poljoprivredi.Koliko vas ima neki instrument za kolorimetriju i fotometriju i kako ga koristite?
 
Niko ne pravi mistifikaciju ali da bi znao otprilike šta ćeš da dobiješ moraš i da znaš koje osobine imaju sastojci koje stavljaš na kompostiranje. Nikad nisam čuo za klasifikaciju komposta ili humusa ali to mi ne preterano korisno, kako klasifikovati tako kompleksne smeše?? Pa ni listnjak od bukve i topole nemogu da budu isti.

Postavio bih svima vama koji ovo čitate pitanje:koliko vas zna i može samostalno da vrši analizu tla i analizu sastojaka makro i mikro elemenata u tlu i u biljkama,i čime se to radi? Pored mašina koje imate ovo je važna disciplina
u poljoprivredi.Koliko vas ima neki instrument za kolorimetriju i fotometriju i kako ga koristite?

Interesantno pitanje da li to uopšte može da se radi u kućnoj radinosti, osim ispitivanja kiselosti.
 
Moze i na gepeku da se radi analiza,

kofer laboratorije kostaju od 4.000 - 8.000 evra, pa kome trebaju neka se preracuna
 
Stotinak analiza, plus potrošni materijal.Pretpostavljam da se nekome isplati selu, zadruzi, udruženju,
 
Nazad
Vrh