_________________________________________________
Post je spojen: [time]1236806117[/time]_________________________________________________
_________________________________________________
Post je spojen: [time]1236806623[/time]_________________________________________________
_________________________________________________
Post je spojen: [time]1236806734[/time]_________________________________________________
HIGIJENA SMEŠTAJA
I DRŽANJA OVACA
Mikroklimatski i smeštajni uslovi
Već je pomenuto da su ovce znatno otpornije na nepovoljne
uslove životne sredine u odnosu na druge vrste domaćih
životinja. Međutim, i pored toga, pri izradi projekta ili rekonstrukciji
smeštajnih objekata na farmi potrebno je značajnu
pažnju posvetiti obezbeđenju što povoljnijih ambijentalnih
uslova za sve kategorije ove vrste. Mikroklimatski uslovi
ispoljavaju značajan uticaj na zdravstveno stanje ovaca,
proizvodne rezultate i ukupne ekonomske efekte.
U područjima sa oštrim zimama ovcama i kozama
treba obezbediti dobru zaštitu od padavina i vetrova i povoljne
temperaturne uslove za vreme porođaja. Zbog toga
je staje za ovce potrebno graditi kao zatvorene objekte i od
tvrdog materijala. One moraju biti dobro osvetljene i provetravane,
sa temperaturom koja u zimskom periodu ne spada
ispod 5°C. Optimalna temperatura u stajama za odrasle ovce
iznosi 8-18°C, a produktivna od 5-28°C. Niža temperatura
od 5°C u ovim objektima deluje vrlo nepovoljno na sve kategorije,
a naročito na podmladak. Optimalna temperatura u
porodilištu treba da se kreće od 18-22°C, a produktivna od
14-28°C. Optimalna temperatura za stariju jagnjad kreće
se od 10-18°C, a produktivna od 8-28°C. Odrasle ovce
i koze relativno dobro podnose niske temperature, dok su
jagnjad, naročito u prvim danima života, zbog relativno velike
površine tela i male telesne mase vrlo osetljiva. Optimalna
relativna vlažnost za sve kategorije ovaca iznosi 50-
80%. Najpovoljnija relativna vlažnost za porodilište je 60%.
Gornja granica podnošljive relativne vlažnosti takođe za sve
kategorije ovaca iznosi 85%. Iznad ove vrednosti vlažnost
veoma nepovoljno utiče na organizam svih kategorija ovaca,
a posebno na mladunčad. Brzina strujanja vazduha u
porodilištu treba da iznosi oko 0,1 m/s.
Ventilacija u objektima za smeštaj ovaca treba da obezbedi
da vlažnost vazduha i koncentracije štetnih gasova ne
prelaze maksimalno dozvoljene granice. Maksimalna dozvoljena
koncentracija CO2 u vazduhu staja za ovce iznosi
3.500 ppm, NH3 (amonijak) 30 ppm i H2S (sumporvodonik)
5 ppm. Odgovarajuća ventilacija postiže se uspostavljanjem
pravilnog odnosa između broja ovaca po površini odnosno
zapremini objekta, obima ventilacije i broja izmena vazduha
u jednici vremena. Postavljanjem odgovarajućeg broja dovodnih
i odvodnih otvora za ventilaciju, njihovim pravilnim rasporedom
i veličinom, može se dovoljno efikasno rešiti pitanje
ventilacije u objektima i to samo na bazi prirodne ventilacije.
U našim uslovima sistem veštačke ventilacije pomoću ventilatora
obično kratko traje zbog korozivnog delovanja vodene
pare i amonijaka. U takvim slučajevima, nakon ispadanja iz
pogona sistema za veštačku ventilaciju, mikroklimat u objektima
redovno postaje znatno nepovoljniji nego u onim
objektima koji raspolažu samo sa prirodnom ventilacijom.
U principu sistem ventilacije treba da omogući ulazak u objekat
dovoljnih količina svežeg vazduha bez stvaranja promaje.
U zimskim uslovima sistemom ventilacije u staju treba
uneti 12 m3 svežeg vazduha u toku jednog časa po odraslom
grlu ovih vrsta. Istovremeno treba istu zapreminu vazduha
i izvesti iz staje, s tim da ne dođe do značajnijih promena
temperature, vlažnosti i strujanja vazduha.
Radi obezbeđenja odgovarajućeg prirodnog osvetljenja
u objektima potrebno je predvideti da ukupna površina
prozora iznosi 1/20-1/25 od ukupne površine poda u objektu.
Veštačko osvetljenje u objektima za ovce treba da
ima intenzitet 40-60 luksa, u zavisnosti od organizacije
tehnološkog procesa proizvodnje i kategorije životinja. Intenzitet
veštačkog osvetljenja u porodilištu treba da iznosi
80-100 luksa.
Gustina naseljenosti ovaca u objektima zavisi od rase
i primenjenog sistema gajenja. Da bi se omogućili normalni
uslovi za smeštaj životinja i sporovođenje planirane
tehnologije, potrebno je u objektima predvideti odgovarajućepovršine poda. Za ovcu sa jagnjetom do zalučivanja potrebno
obezbediti je 1,2-1,5 m2, za ovcu sa dva mladunčeta potrebno
je obezbediti 1,8 m2. Za jagnjad i jarad je potrebno obezbediti
0,25 m2, za šilježad 0,6-0,8 m2, a za ovna 2,0-3,0
m2. Za jagnjad treba obezbediti 2,5 m3, za šilježad 3 m3 i
za ovna 4,5 m3 vazdušnog prostora. Od velikog značaja je
obezbediti suvu prostirku u količini od 0,5 do 1 kg po odraslom
grlu za jedan dan. Površina ispusta treba da je oko 2
puta veća od površine objekta. Radi obezbeđenja normalnih
uslova za pravilnu ishranu svih grla u objektu potrebno je
obezbediti odgovarajuću širinu pristupa jaslama.
Različiti tipovi jasala za ishranu ovaca
Za jedno odraslo grlo potrebno je obezbediti 0,4-0,5 m dužine jasala, za jagnje 0,2 m, za priplodni podmladak 0,25-
0,30 m, za tovnu jagnjad 0,3-0,4 m i za ovcu sa jagnjetom 0,5-0,6 m.
Objekti za ovce se grade sa različitim kapacitetom. Veći kapaciteti nisu poželjni zbog opasnosti od pojave i širenja
zaraznih i parazitskih bolesti. Ovcama u objektima treba obezbediti dovoljno podne površine i vazdušnog prostora.
Visina objekta za ovce kreće se 2,7-3,0 m, u zavisnosti od tipa primenjene konstrukcije i vrste ležišta. Kod ležišta u
vidu duboke prostirke planira se porast nivoa za oko 0,5-0,8m. Širina staja za ovce i koze sa dubokom prostirkom obično iznosi 8-10 m, a visina oko 4 m, dok dužina zavisi od brojaovaca.
U zavisnosti od klimatskih uslova, veličine stada, proizvodnogpravca, namene, konstrukcionog rešenja i drugih faktora, proizvodni objekti na farmama za ovce se mogu razvrstati na više načina. Kod stada, veličine 200-300 ovaca, za smeštaj svih kategorije najčešće se koristi jedan zajednički objekat. Njegov unutrašnji prostor se putem sistema ograda deli za potrebe svake pojedinačne kategorije. Ovo konstrukciono rešenje je uobičajeno kod individualnih porizvođača. Kod većih farmi, kapaciteta više hiljada ovaca, koriste se objekti koji se namenski grade za svaku kategoriju posebno. Prema osnovnoj nameni svi objekti na farmama za ovce mogu se podeliti na dve osnovne grupe: proizvodni (smeštajni) i pomoćni (infrastrukturni). Prema kategoriji koja je u njima smeštena razlikuju se sledeći proizvodni objekti: porodilišta, staje za smeštaj ovaca sa jagnjadima, staje za smeštaj priplodnih ovnova, staje za smeštaj priplodnog podmlatka, punkt za osemenjavanje ovaca, ambulanta i stacionar za lečenje i objekat za mužu ovaca, ako se ona vrši.
Porodilište
Porodilište služi za jagnjenje ovaca. Gravidne životinje se uvode u ovaj objekat 2-3 dana pred porođaj. Posle porođaja ovce ostaju u njemu 3-5 dana, a zatim se zajedno sa mladunčadima premeštaju u staju za odrasle životinje. Kapacitet porodilišta se obično proračunava za mogućnost prihvatanja 20 do 30% od ukupnog broja odraslih plotkinja. Ovaj objekat je najčešće potpuno zatvorenog tipa i bez ispusta. Zidovi i krovna konstrukcija su po pravilu termički izolovani. Podne površine su najčešće od nabijene zemlje na koju se nastire slama ili druga prostirka. Objekat treba da poseduje dobra termička svojstva, pošto su jagnjad u prvim danima života veoma osetljiva na niske temperature. Ventilacija u porodilištu mora biti izvedena na način koji omogućava efikasno provetravanje objekta bez stvaranja promaje i suvišnog gubitka toplote. Unutrašnji prostor u objektu je podeljen na boksove za smeštaj ovaca, duž kojih se pruža manipulativni hodnik. Poželjno je da grupe u boksovima ne budu veće od 10-12 ovaca, jer to olakšava kontrolu i ishranu životinja.
Veći broj boksova sa manjim grupama poskupljuje izgradnju objekta, ali takav pristup ima svoje opravdanje naročito kod visokoproduktivnih rasa ovaca i koza. Veoma je korisno da se iznad svakog boksa instalira nekoliko priključnih mesta za infracrvene grejalice, koje služe za sušenje i zagrevanje jagnjadi.
Veliki značaj ima mikroklima tokom jagnjenja u prvoj nedelji posle porođaja. Ovo je od posebnog značaja za novorođenu jagnjad. Rezerve energije kod njih se brzo utroše ukoliko je okolna temperatura manja od optimalne. Kod
temperatura ispod 5°C i relativne vlažnosti iznad 80% dolazi do poremećaja termoregulacionih mehanizama. Mnogi
literaturni podaci ukazuju da se kod novorođene jagnjadi pri temperaturi ispod 5°C javlja drhtanje. Starija jagnjad, takođe, jedva kompenzuju temperaturu ispod 5°C. Dalje snižavanje temperature na -3 do -5°C u toku 3 do 4 dana dovodi do uginuća starije jagnjadi Merino rase. Visina zidova u porodilištu se kreće od 2,5 do 2,7 m. Veća visina zidova i zapremina staje doprinosi stvaranju povoljnih mikroklimatskih uslova u objektu, ali otežavaju zadržavanje toplote kod veoma niskih spoljnih temperatura. Dužina i širina objekta su diktirani potrebnim kapacitetom. Nastaviće se.
Prof.dr Slavče Hristov
Poljoprivredni fakultet, Zemun