Pečurka shiitaka

novii

Administrator
Urednik
Učlanjen(a)
24 Jul 2007
Poruka
9.339
Lokacija
Apatin
U svakom slučqaju hit na ovim prostorima, može da se gaji na oblicama od drveta ili na supstratu. Proizvodnja na supstratima nije toliko raširena, teko da se najčešće počine sa uzgojom na drvenim oblicama. Gaji se na otvorenom prostoru, mada je moguće i u zatvorenim prostorijama sa odgovarajućom mikro klimom.
 
Shitake se sve vise gaji sirom sveta. Rec je o vrlo ukusnoj i zdravoj pecurci. Glavne aktivne komponente su polisaharidi (slozeni seceri) koji su stimulatori imuniteta. Ovo je najbolji nacin jer pomaze organizmu da se sam izbori sa bolescu bez negativnih nus pojava. Lekovitosti ove pecurke posvecena su mnoga istrazivanja, seminari, kongresi tako da bi bilo potpuno neprimereno da se ovde sire u to upustamo. Dovoljno je reci da ova pecurka vrlo blagotvorno deluje i kod nekih oblika kancera, narocito kao pratece sredstvo uz standarne metode lecenja. U svakom slucaju ljudi koji imaju nasledne predispozicije mogli bi da umanje rizik redovnim konzumiranjem ove pecurke ali i mnogih drugih. O ovome moze dosta da se nadje na internetu.
Istina je da se Shitake gaji na trupcima ali pre svega na dalekom istoku. Neki pokusaji su obavljeni u USA sa skromnim rezultatima iako je koriscena sofisticirana oprema za orosavanje trupaca. U Evropi rezultati su jos slabiji.
Medjutim gajenje na razlicitim supstratima dalo je odlicne rezultate i u USA i u Evropi i kod nas. Cak i u zemljama gde je gajenje na trupcima dalo dobre rezultate sve vise se primenjuje gajenje na supstratu jer "turnus" traje mnogo krace uz bolji prinos.
Supstrati su smesa iverja i piljevine razlicitog listopadnog drveca sa ili bez dodatka slame. Pored ovoga supstratu se dodaju krec i/ili gips radi regulisanja pH vrednosti a mogu da se dodaju i razni hranljivi sastojci kao sto su razlicite zitarice, mekinje, secer, otpaci iz pivarske ili industrije ulja...

Ukratko ceo proces izgleda ovako:
Prvo se iz spora ili uzimanjem kulture tkiva dobije cist micelijum na podlozi od agara. Zatim se taj micelijum prebacuje na podlogu od zitarica i tako se dobije inokulacioni micelijum sto je u stvari seme. Tim "semenom" se zaseje supstrat koji je pre toga termicki obradjen da bi se sterilisao i da bi se postigla dovoljna vlaznost.
Sada se supstrat koji je "zarazen" i spakovan u plasticne kese inkubira na odredjenoj temperaturi sa ili bez osvetljenja sto zavisi od vrste i konkretne tehnologije. Posle inkubacije supstrat se prebacuje u uzgajaliste gde mora da se odrzava precizan rezim vlaznosti, temperature i osvetljenja pa se u nekoliko talasa dobije rod.
Pecurke se prodaju sveze ako imamo trziste koje moze da apsorbuje nasu proizvodnju ili se suse cime se dobije trajan proizvod.
U nasoj praksi vecina uzgajivaca kupuje pripremljen zarazen supstrat pa samo odrade inkubaciju i poslednju fazu uzgoja. Da bi to uspesno mogli da rade cele godine potrebno je da uloze novac u uzgajaliste i opremu. Ona podrazumeva osvetljenje, relativno preciznu kontrolu vlaznosti i temperature kao i dobar sistem provetravanja, to jest kontrole ugljendioksida.
Pored navedenih uslova problem predstavljaju razlicita zagadjenja ( plesni, bakterije...) koji mogu da napadnu supstrat u uzgajalistu ili mogu da stignu sa lose pripremljenim supstratom sto je dosta cest slucaj.
 
Pre nego sto neko uopste krene u proizvodnju ove gljive, sto jeste dobar posao, treba da se upozna sa zivim organizmom koji ce da gaji i sa tehnologijom proizvodnje sto podrazumeva kontrolisanje uslova u kojima pecurke rastu.
Za tu namenu i/ili za skromnu proizvodnju gljiva za svoje potrebe meni se idealnim pokazala kuzgojna komora od starog vertikalnog friza koji jos uvek moze da hladi.

U takav frizider se ugradi stedljiva neonska sijalica od 15 vati, stavi se termostat koji kontrolise temperaturu u vecem rasponu, i neki sud sa vodom u koji se postavi akvarijumski grejac. Pored toga treba nam neka malo jaca akvarijumska pumpa za vazduh, neki jeftin termometar i pozeljno je imati neki merac relativne vlaznosti. U ovakvoj komori moze da se gaji 2-8 blokova substrata u zavisnosti od velicine bloka. Ovde na slici su blokovi od 6 kg. Ako se postupak savlada rod nece izostati:

a posle nekoliko talasa blok od 6 kg postace blokcic od 2 kg koji moze da se izbaci napolje na neko senovito mesto i ako je u pitanju prolece ili jesen tamo moze da nas iznenadi jos jednom dobrom berbom. Inace ovakvi blokovi mogu da se iskoriste kao deo supstrata za neke druger pecurke sto povecava prihode. I sasvim na kraju ono srto preostane je u kombinaciji sa stajnjakom izvrsna podloga za rasade, cvece i sl.......

Upozorenje:
Lampa na fotografiji komore nije ispravno montirana. Lampa ne sme da bude otvorena pogotovo u tako vlaznoj sredini gde vlaznost cesto ide preko 90% i gde postoji velika kondenzacija koja prakticno curi...!!!!
Sijalica mora da bude u vlagootpornom kucistu kakva se koriste za podrume i sl. Ovo je ispravna varijanta:


U slucaju da se kasnije odlucite na ozbiljne gajenje ovakva komora ce vam omoguciti da sami proizvodite i umnozavate micelijum i/ili sa malom kolicinom blokova jeftino eksperimentisete trazeci najbolje parametre za gajenje.
 
Ovo je tvoj sistem gajenja, ali reci koliko dobiješ godiišnje plodova gljiva za jelo. I kako ih čuvaš, ako ih ostvljaš za zimu ?
 
Nazalost ovo nije nikakav "moj sistem". Razmisljao sam o gajenju pecuraka kao poslu a da sam vrlo malo znao o tome. Logicno je da se pre upustanja u bilo kakav posao upoznas sa problematikom i da se naprave neke probe. Imao sam stari friz, malo zardjao, termostat je bio u kvaru ...ali i dalje je radio. Ovo je vazno jer je hladjenje vazan deo procesa. I tako sam napravio friz-komoru. Sa regulacijom vlaznosti, temperature, i provetravanjem u njoj mozu da se gaje razlicite pecurke . Dakle, ja sam samo "sistem" gajenja sveo na mali prostor (komoru) i tako bez velikih ulaganja prosao nekoliko ciklusa gajenja pecuraka.
Prinos pecuraka se krece od 30 do 60% tezine supstrata u 4-5-6 talasa(berbi). Postoje mnogo precizniji nacini za merenje efikasnosti roda ali oni zahtevaju mnogo duza objasnjenja. Zajedno sa inkubacijom ciklus(turnus) traje 90-120 ponekad i 150 dana. Ocigledno je da treba teziti sto kracem ciklusu jer ciiklus od 90 dana daje 4 turnusa godisnje dok ciklus od 120 dana daje samo 3 turnusa. U u jednom u u drugom slucaju troskovi termo i hidro regulacije kao i provetravanja traju preko cele godine ali u slucaju kraceg cikljusa imamo 33% veci prinos!
Sto se tice cuvanja pecuraka one mogu da cuvaju u rashladnoj komori 5-6 dana kao sveze pre prodaje, mogu da se suse u jednostavnim susarama. Za sopstvene potrebe najbolji nacin je smrznuto polugotovo jelo. Ja licno ne volim suve pecurke osim izmrvljene u prah od koga prasvim supe ili sosove a zamrznuto, polugotovo jelo ima isti ukus kao da su pecurke sada ubrane.
Pored siitake u ovoj kopmori sam gajio brestovace, bukovace, jablanovace i obavio sam puno eksperimenata sa smrccima. Na moju zalost ovo sa smrccima je dobro islo sve do dobijanja same pecurke. Tu stepenicu nisam uspeo da preskocim.
Inace ovakva komora u kojoj se u vecem rasponu kontrolise temperatura, vlaznost i provetravanje odlicna je i za eksperimentalnu proizvodnju sireva!
 
Kako misliš provetravanje sa tom , nazovimo je , mini komorom. Svaka čast za ideju da uzmeš friz.

:D :D
 
Pa, spomenuo sam da se pored ostalog koristi akvarijumska pumpa veceg kapaciteta. Ona stalno radi i ubacuje svez vazduh. U slucaju da vlaznost vazduha treba podici izvod pumpe se ubacu u npr. teglu sa vodom. tako se uspesno povecava vlaznost vazduha. U slucaju da je vlaznost prevelika izvod se izvadi iz tegle pa vlaznost padne. Moja akvarijumska pumpa ima dva creva ( izvoda ) za vazduh pa se najboljim pokazalo da jedan "brboce" u tegli a drugi ubacuje suv vazduh......
Ako neko bude zainteresovan za pravljenje ovakve komore dacu preciznije podatke za opremu i ugradnju......
 

Na ovoj slici se vide oba izvoda akvarijumske pumpe ubacena u teglu. Svez vazduh klokoce i brboce pa pored provetravanja imamo i povecanje vlaznosti....
 
zdravo svima!

Da li neko zna koliki je objekat ili plastenik potreban za 10.000 vreca sa supstratom shiitake?
Vrece bi bile postavljene na stalazama u tri nivoa.

Hvala!
 
Ja trenutno nisam u tim vodama pa ne mogu da ti dam tacan odgovor.
Ali znam ko moze.
Pogledaj ovaj sajt, vidi sta te interesuje pa ako i dalje imas pitanja obrati se Draganu i verujem da ce ti odgovoriti. Dok je postojao jedan forum posvecen pecurkama, na kome smo saradjivali, uvek je bio spreman da pomogne savetom i objasnjenjem.
http://www.fungionline.com/
 
Vidi i na Čudesnoj šumi, moža ima neki info na forumu.
Mada bi ti najbolje bilo ja mislim da napraviš topli tunel, da je to trenutno naisplativije za gajenje pečuraka.
 
Dodatna objasnjenja za frizider-komoru :

1.Provo se izbaci postojeci termostat u frizu. To ne znaci da mora bukvalno da se skine vez se izbaci iz funkcije tako sto se prekinuta zica kratko spoji i izoluje.
2.Zatim se na buvljaku (jeftino) nabavi ovakav ili slican termostat koji ima tri pola. Prvi pol je faza, drugi se iskljucuje na zeljenoj temperaturi a treci se u istom trenutku pali. Tako isti termostat, po potrebi, moze da na zelenoj temp. npr. ugasi hladjenje ili upali grejanje. Meni je najjednostavnije bilo da jedan izvod ide na jedan uticnicu za hladjenje a drugi na uticnicu za grejanje.
Paznja uredjaj za grejanje moze biti ukljucen samo ako je uredjaj za hladnjenje iskopcan i obrnuto.
Najbolje bi bilo imati tzv diferencijalni termostat koji je iskljucen u nekom zeljenom rasponu temp. Tako mogu da budu istovremeno prikopcani i uredjaj za hladjenje i uredjaj za grejanje. Npr namestimo temperaturu na 18-21°C.
Kada temperatura padne ispod 18° pali se grejanje a kada predje 21°C pali se hladjenje,

U praksi ovaj moj nacin bez diferencijalnog termostata dobro funkcionise jer se moj friz-komora nalazi u podrumu gde je dosta ujednacena temp. pa ili je potrebno dogrevanje ili hladjenje vec prema fazi uzgoja.
Po potrebi u uticnicu za hladjenje ukljucuje se kabl frizidera i ako je temperatura iznad zeljene frizider se upali, ohladi do zeljene temperature i iskljuci. Posto je u mom podrumu i leti temp najcese ispod 20°C najcesce je potrebno dogrevanje. Za dogrevanje koristim jaci grejac za akvarijume potopljen u posudu sa vodom. Na samom grejacu postoji termostat koji se podesi priblizno na 24-26°C. Tako se u posudi voda ugeje na tu temp i posto je frizider izolovan greje celu friz komoru. Pored grejanja ova posuda isparava i povecava vlaznost u komori.
Na gornjoj slici se vidi kako je ukljucen frizider da bi se tem u komori oborila.
Da bi se ovo napravilo treba izbusiti nekoliko rupa koje treba da budu sto pribliznijeg promera kablovima koji kroz njih prolaze. Takodje potrebna je i rupa za sondu-davac termostata koji se postavlja negde na sredinu komore po visini tako da temp na vrhu i dnu komore budu sto pribliznije zeljenoj temp.
Pored ovoga potreban je kontrolni termometar koji se drzi u komori ili neki savremeniji digitalni koji je napolju a sonda je u komori. Uz pomoc termometra videcemo koiko "laze" termostat pa se zeljene vrednosti napisu vodootpornim flomasterom na kucistu termostata. Na slici to su male crvene crte.
Upozorenje: ove radove trebalo bi da izvede neko ko se razume u struju. Obavezno obezbedite uzemljenje cele friz-komore.
3. Tajmer se koristi tako sto je stalno ukljucen i namesten npr da 12 sati pali a 12 sati drzi svetlo ugaseno. Sijalica koja je instalirana unutra( to je vec objasnjeno) se pali u tom ili nekom drugom rasponu imitirajuci dan i noc.

Sa ovakvom friz-komorom moguce je uspesno odgajiti mnoge pecurke pa i one koje nisu kultivisane. Pored toga uz pomoc ovakve komore mogu znacajno da se smanje troskovi gajenja jer u njoj moze uspesno da se umnozava inokulacioni micelijum.
 
Pompcu 2 termostata ili elektronskim sa histerezom bi postigao znacajnu ustedu struje ::novac:: ovj termostat prekopcava ili greje,ili ladi ::lose:: nema prelaznog perioda. nakon izkljucivanja friza freon jos cirkulise i hladi a grejc vec greje :nono:
 
@ivanhoe
tacno, ali,...
pre svega ovaj kao i vecina "primitivnih" termostata, kao npr za kucno grejanje ima odredjenu toleranciju. Najcesce ±1.5°C, dakle ukupno 3°.
Zatim izricito sam naglasio da mora rucno da se ukljkuci u odredjenu uticnicu ili grejanje ili hladjenje.
Ako je u podrumu ili na drugo mestu gde se drzi friz-komora temperatura ispod zeljene onda ukljucimo grejanje tako da termostat podesimo na optimalnu tem. a on ce iskljuciti kada je prebaci za 1.5° i ukljuciti kada padne 1.5° ispod optimalne. Na srecu za pecurke su takve oscilacije cak pogodne jer parametri zeljenih tem najcesce se krecu u rasponu od 3°. Npr 18-21°.
Ajko je u prostoriji temperatura iznad zeljene onda se iskljuci grejac a utakne hladjenje koje ce takodje oscilovati u rasponu od 3°.
Prava stvar je diferencijalni termostat na kome se raspon odredi po zelji npr 18-20° pa ako predje 20 pali hladjenje a kada padne ispod 18 pali grejanje.
Posto se ti bolje razumes u ove el. stvari od tebe sam ocekivao da predlozis neki takav a po ceni prihvatljiv termostat. :cao:
 
koja je cena shitake na trzistu i jel problem da se proda
 
Cena ŠITAKE na tržištu prava sitnica 200gr./100 din./za ono što ona pruža/ a prodati je ništa lakše.
 
jel ima neko slike unutrasnjosti objekta u kojem se uzgaja sitaka,stalaze provetravanje ...
 
Pozdrav svima.

Vidim da postoji dosta informacija o ovoj vrsti pecuraka.
Medjutim mene nesto drugo interesuje, ako neko moze da mi pomogne.

Negde sam procitala da se javljaju nezadovoljni i po njihovim recima prevareni proizvodjaci.

Moze li me neko uputiti na neku sigurnu kooperantsku kucu, koja je proverena s obzirom da sam ozbiljna u nameri da se pocnem baviti proizvodnjom ove pecurke.
 
Koliko ja znam , za sada nisam video ni jednu proverenu ( postenu) kooperansku kucu. Ljudi koji ih obicno vode su ljudi koji imaju jedan poseban odnos prema novcu koji kooperant da, tako da dok to drzava malo ne uredi nema prave kooperacije. Sve ostalo je rizik od Nisa, Kragujevca pa sve do Novog Sada , Kule i Beceja. Imao sam losa iskustva sa kooperiranjem ,a doslo je i do suda. Muka mi je od takvih kuca koje ti sve ulepsano govore, samo da ti uzmu novac, a posle .... Dobro otvori oci i usi
 
Nazad
Vrh