ajde slikaj, da vidim kako to izgleda...

Majstor Jone odrani, super si isfrezirao i to stoji, resetovao si ga bas po zanatu, to i ja moram, ali cu ipak to ostaviti za prolece, jer neznam kako ce prezimiti seme , dali je postojno . Mislim da je ipak bolje na prolece...

Ma hoce , dace Bog... A i uvek je bolje sve raditi u jesen nego na prolece. Nego , opet razmisljam da Ti je mozda bolje na prolece, vidim i bunar Ti je tu, pa zalivanje i nije neki problem... Nego , posto je bila trava i od koliko kila je pakovanje?

---

Videh da je tri kilograma

nas vrt

---

---

IMG]http://i50.tinypic.com/8zrc55.jpg[/IMG

---

---

VREME ZASNIVANJA TRAVNJAKA
Zasnivanje travnjaka obavlja se u dva roka: proleće i leto. Prolećna setva obavlja se u drugoj polovini
marta ili početkom aprila. Ranijom setvom u proleće obezbeđuje se bolje nicanje trava, manje se
javljaju korovi. Letnja setva se obavlja na kraju leta, tj. u prvoj polovini septembra. Ova setva će se
uspešno realizovati pod uslovom da je zemljište ranije pripremljeno. Setva u ovom roku ima prednost
u tom smislu što će biljke imati 45 do 50 dana do prvih mrazeva, da u tom periodu ojačaju i prođu bez
posledica od mraza.
Zemljište pripremljeno za setvu travnjaka mora ispunjavati neke osnovne uslove: očistiti teren od svih
otpadaka, nađubriti ga i preriljati na do 20cm. Najbolje je ovo raditi po suvom vremenu, dan-dva posle
kiše, ili kvašenja, kako bi zemlja bila vlažna i mekša za obradu, (pri tom ne zaboravite da iz zemlje
uklonite sve podzemne delove korovskih biljaka), poravnajte ga kako bi se seme moglo položiti na
jednaku dubinu. Površinski sloj zemlje, debljine 6-8 cm, optimalno usitnite kako bi seme u njemu
našlo pogodnu podlogu za normalan razvoj. Osim toga, ravnanje ima važnu estetsku funkciju. Za
đubrenje možete upotrebiti pregoreli stajnjak (u sloju od 1-3 cm) ili treset (2-5 kg/m2). Na manjim
površinama seme trave razbacamo ručno i odmah pristupimo grabuljanju, da bi seme došlo u dodir sa
zemljom. Posle setve površinu povaljamo metalnim valjkom, kako bi se seme sjedinilo sa česticama
zemlje, a na manjim površinama može se pogaziti površina preko drvene daske. Na povaljanoj
površini trava bolje niče, a nicanje je brže i ujednačenije. Za to se koristi valjak od 20-50 kg.
Novozasejanu površinu orošavajte dva puta dnevno, dok travnjak ne dospe za prvo košenje. Zalivanje
se izvodi sto manjim mlazom vode, odnosno natapanjem da se ne bi poremetio raspored zasejanog
semena. U povoljnim uslovima vlage trava niče, zavisno od vrste, u roku od 8-15 dana, a formiraju
zeleni pokrivač 30-40 dana posle setve. Kasnije se zaliva prema potrebi. Prvo košenje izvodi se kada
je trava porasla do visine 15 cm, na visinu 6-7 cm, oštrom kosilicom, kako se nežni busenovi ne bi
iščupali. Sledeća kosidba može ići i kraće, kao kod starih travnjaka.U najvažnije mere spadaju kosidba, đubrenje, grabuljanje i čišćenje, navodnjavanje, aeracija, valjanje
travnjaka posle zime i zastita od korova. Pre kosidbe treba pokupiti lišće i otpatke grabuljama, jer se
6
njima trava podiže radi lakšeg košenja. Đubrenje pospešuje obrazovanje dobrog busena i travnjak
dobija lepu zelenu boju i postaje otporniji na bolesti i sušu. Zalivanje je neophodno u sušnom periodu
inače trava požuti. Najbolje je zalivati u ranim jutarnjim ili kasnim poslepodnevnim satima kada sunce
nije toliko jako. Aeracija se moze izvesti običnim vilama ubadanjem u zemlju čime se korenu trave
omogućava prisustvo svežeg vazduha, vode i đubriva. Najčešći problem predstavljaju korovi koje
možemo odstraniti mehanički ili pomocu herbicida.
Košenje je najpotrebnije u toplim i vlažnim uslovima, odnosno početkom i krajem leta. Za košenje je
najbolje koristiti kosilicu koja skuplja ono što je pokosila.
Visina košenja zavisi od vrste i načina na koji se trava kosi. Treba imati na umu da trava ne treba biti
duža od jedne trećine kolika je bila (na primer ako je bila 8 cm visine, kosi se na 3 cm).
Visokokvalitetni travnjaci kose se na pola centimetra, ali se zato kose svaka 2-3 dana. Određivanje
pravca košenja je takođe važno, jer košnje uzduž i popreko daju tamniju boju u odnosu na samo jedan
pravac. Zalivanje travnjaka bi trebalo uraditi nakon svakog košenja. Velika greška je ostaviti u jesen
dužu travu, a da je ne pokosimo. Važna stvar za dobar travnjak je i provetravanje. Ono omogućava
bolji razvoj korena i smanjuje zbijenost tla. Prozračivanje ne treba raditi leti, već se radi u jesen.
POSTAVLJANJE

Bez namere da se sporim sa bilo kim,jer su tehnike postavljanja travnjaka i vrtnih struktura različite, zbog toga što svako ima pravo da misli kako hoće i radi kako misli da mu je lakše i jeftinije napisao sam kako PRAVILNO,SA STANOVIŠTA NAUČNE DISCIPLINE O POSTAVLJANJU TRAVNJAKA TREBA DA SE RADI.
 

može cele godine ali uz veliku muku.
travnjak treba da bude pripremljen, s dobro razvijenim korenovim sistemom, za julske vrućine.
naravno, da se može sejati i u julu. ali uz svakodnevno zalivanje.
s obzirom da mi travnjak ima 1000 kvadrata, kod mene ta opcija otpada.
jer da bih dobro zalio čitavu površinu, treba mi najmanje 12 sati.

evo kako danas izgleda trava koju sam 3.12.2009  posejao





ništa joj nefali zimu pezimila lepo i sada kreće odlično , znači da se može sejati i u decembru što je po meni i bolje pošto preko zime nema mrava koji skupljaju seme a od snega dobije vlagu i čim malo otopli ona krene , jasam prezadovoljan kako je nikla .
kako vama izgleda ?