Preuzeto sa Foruma Poljoiprivredne Stručne Službe:
Grašak
Značaj: Grašak ima značajno mesto u ishrani životinja. Nadzemni deo biljke može da se koristi kao kabasta stočna hrana u zelenom stanju ili da posluži za proizvodnju sena i silaže - senaže.
Zrno graška je vrlo vredno koncentrovano stočno hranivo, jer se u određenom procentu može koristiti za proizvodnju koncentratnih smeša.
Danas postoje sorte graška čije se zrno odlikuje povećanom količinom proteina, te ga iz tog razloga nazivamo "proteinski grašak".
Setva: Za setvu treba koristiti zdravo seme sa čistoćom 95% i klijavošću oko 90%.
Ozime sorte graška seju se u jesen, od 15. do 25. septembra, što zavisi od vremenskih prilika. Setva je uskoredna, na rastojanju 15 do 20 cm između redova i 3 do 5 cm u redu. Dubina setve je 3 do 5 cm, što zavisi od osobina i stanja zemljišta.
Količina semena za setvu zavisi od gustine setve i cilja gajenja i kreće se od 120 do 150 kg/ha. Seje se u smeši sa raži i ovsem. Zbog otprnosti na niske temperature može rano da se seje.
Iskorišćavanje: Zrno graška može da se koristi kao koncenrovano hranivo, dok nadzemni deo biljke može da posluži kao paša, zelena stočna hrana, kao seno, a može i da se uspešno silira.
Zrno sadrži 23 do 27% proteina i po sadržaju proteina zaostaje za sojinom sačmom. Međutim, grašak u proizvodnji daje veće i stabilnije prinose i može se koristiti u ishrani stoke bez dodatne termičke obrade. Udeo aminokiseline lizin, koja je vrlo bitna u ishrani domaćih životinja, u nekim slučajevima prevazilazi soju. Svarjivost zrna je veoma visoka, te se ubraja u zrnasta hraniva najveće svarljivosti.
Iskoriščavanje graška putem ispaše obavlja se u fazi porasta stabla, dok se košenje za proizvodnju zelene mase obavlja se u fazi od cvetanja do formiranja prvih mahuna. Sušenje graška za proizvodnju sena se ne preporučuje zbog mogućnosti opadanja velike količine lista.
Spremanje silaže obavlja se kada se razvije 2/3 mahuna. Ako se gaji u kombinaciji sa žitima, u toj fazi žito ima dovoljne količine suve materije što pospešuje siliranje.
Siliranje zelene mase graška vrši se posle formiranja mahuna bez ili sa dodatkom 5 do 10 % kukuruzne prekrupe, što je dalo pozitivne rezultate.
Prinosi: Prinosi semena graška kreću se od 2 do 2,5 tone, dok je prinos zelene mase prosečno 30 t/ha, a beleže se i prinosi od preko 40 t/ha. Prinos semena je oko 6,2 t/ha.
dr Radosav Vujić
Grahorica
Značaj: Grahorica je krmna biljka sa izraženom sposobnošću uspevanja u različitim agroekološkim uslovima. Gaji se radi proizvodnje stočne hrane koja je odličnog kvaliteta. Koristi se kao zelena stočna hrana (kosidba i ispaša), u vidu sena i silaže. Može se uspešno gajiti sa žitima, pri čemu se značajno povećava produktivnost i kvalitet. Od žita se koriste raž i ovas, ređe ječam i pšenica.
Setva: Setva grahorice u jesen obavlja se od 25. avgusta do 20. septembra. Seje se uglavnom u smeši sa raži, ovsem, ređe pšenicom ili ječmom kako bi se sprečilo poleganje. Iz istog razloga setva se obavlja uskoredno na rastojanje od 14 do 16 cm, u dubinu 4 do 6 cm. Pri setvi se semena mogu izmešati ili sejati odvojeno. Ako se seje sa raži koristi se 120 do 130 kg semena grahorice i 30 do 35 kg semena raži. U setvi sa ovsem koristi se 125 do 135 kg grahorice i 35 do 40 kg ovsa.
Iskorišćavanje: Sa ispašom grahorice počinje se u fazi porasta u stablo postrnog useva, ako je grahorica u fazi pupljenja. Ako se grahorice koristi u zelenom stanju, kosidba počinje od početka cvetanja pa sve do formiranja prvih mahuna. Za proizvodnju sena usev se kosi u fazi punog cvetanja i obrazovanja donjih mahuna. Pri spravljanju silaže smeša grahorice i žita kosi se kada žito klasa i kada je grahorica u fazi punog obrazovanja mahuna. U ovoj fazi zrenja pokošena masa ima dovoljne količine suve materije i šećera što omogućava dobru fermentaciju. Pri spravljanju silaže smeša grahorice i žita kose kada žito klasa i kada je garhorica u fazi punog obrazovanja mahuna. U ovoj fazi zrenja pokošena masa ima dovoljne količine suve materije i šećera što omogućava dobru fermentaciju.
Prinosi: Prinos zelene mase grahorice kreće se u proseku oko 30 t/ha, dok se prinos semena kreće od 2,0 do 2,5 t/ha. Sadrži oko24 % sirovih proteina.
dr Radosav Vujić