igordulic
Član
Malo listajuci po internetu trazeci tracak nade za ovu katastrofalnu godinu procitah par zanimljivih informacija,pa me interesuje da li je neko vec sejao stocni kelj,i koristio ga u ishrani goveda?
[TABLE="width: 658"]
[TR]
[TD="colspan: 4"]Stočni kelj, zahvaljujući svojim proizvodnim odlikama, ima široku primenu u ishrani velikog broja vrsta domaćih životinja.[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="colspan: 4"]
Nezamisliva je savremena organizacija uzgoja stoke bez krmnog konvejera, a stočni kelj može biti njegova značajana komponenta.
Stočni kelj je pogodan za ishranu goveda, svinja, živine od ranog proleća do kasne jeseni u zavisnosti od roka setve. Stočni kelj je značajna biljna vrsta zbog veoma bogatog sadržaja provitamina A, proteina i ugljenih hidrata.
Stočni kelj se može gajiti kao glavni usev ( seje se krajem leta i tokom jeseni, a koristi rano u proleće ) i daje prinos oko 100 tona po hektaru zelene mase, kao naknadni usev ( seje se posle skidanja ozimih i jarih jednogodišnjih leguminoza ) i daje oko 50 - 60 tona zelene mase po hektaru i kao postrni usev čija setva se obavlja posle žetve ječma i ranih sorata pšenice sa prinosom od 30 - 40 tona po hektaru. Koristi se cele jeseni do kasno u zimu, jer je kelj dosta otporan na niske temperature. Sadržaj sirovih proteina je oko 15-16% u suvoj i oko 2% u zelenoj krmi što kelj čini vrlo ukusnom i sočnom stočnom hranom i kao takav je pogodan za ishranu u periodima vegetacije kada nedostaje sveža stočna hrana.
Stočni kelj uspeva na plodnim srednje teškim zemljištima, a ne podnosi kisela i peskovita. Za klijanje mu je neophodna temperatura od 5-60 C, a zimi može da izdrži i do -250 C u zavisnosti od faze rasta i debljine snežnog pokrivača. Za postizanje visokih prinosa pored adekvatne obrade zemljišta treba ga i dobro đubriti. Ako je moguće treba uneti stajnjak u količini od 25-30 t/ha, a kroz mineralna đubriva 200 kg/ha azota, 120 kg/ha fosfora i oko 200 kg/ha kalijuma. Fosfor, kalijum i jednu trećinu azota uneti pod osnovnu obradu zemljišta, trećinu azota uneti predsetveno i preostalu količinu azota ostaviti za prihranu. Stočni kelj zasejan rano u proleće tj. krajem februara i početkom marta stiže za korišćenje krajem juna i početkom jula, iz ozime setve on je prva zelene stočna hrana, odnosno stiže za korišćenje polovinom aprila ili čak i ranije u zavisnosti od klimatskih uslova godine, a iz postrne setve vreme iskorišćavanja kelja zadire duboko u zimu sve do velikih snegova i jako niskih temperatura.
Količina semena za setvu stočnog kelja varira u zavisnosti od roka setve i kreće se od 10-15 kg/ha pri setvi na 25 cm. Veće količine semena moraju se upotrebiti na lošije pripremljenim zemljištima, kao i u postrnom roku setve. Dubina setve treba da je 1-2 cm posle čega je obavezno valjanje. Eksploatacija stočnog kelja je raznovrsna, a najbolje rezultate daje ako se koristi kao zelena stočna hrana u fazi cvetanja. U početku norma ishrane kod krava muzara je 20-30 kg po grlu, a kasnije i 60 kg sveže zelene krme. Stočni kelj se može koristiti i kao silokrma, ređe čista a češće uz dodatak nekih drugih biljnih vrsta ( kukuruz, lošije seno lucerke, slama soje i graška).
Jorgovanka Vlajkovac, dipl. ing.
PSSS Požarevac [/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[TABLE="width: 658"]
[TR]
[TD="colspan: 4"]Stočni kelj, zahvaljujući svojim proizvodnim odlikama, ima široku primenu u ishrani velikog broja vrsta domaćih životinja.[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="colspan: 4"]
Nezamisliva je savremena organizacija uzgoja stoke bez krmnog konvejera, a stočni kelj može biti njegova značajana komponenta.
Stočni kelj je pogodan za ishranu goveda, svinja, živine od ranog proleća do kasne jeseni u zavisnosti od roka setve. Stočni kelj je značajna biljna vrsta zbog veoma bogatog sadržaja provitamina A, proteina i ugljenih hidrata.
Stočni kelj se može gajiti kao glavni usev ( seje se krajem leta i tokom jeseni, a koristi rano u proleće ) i daje prinos oko 100 tona po hektaru zelene mase, kao naknadni usev ( seje se posle skidanja ozimih i jarih jednogodišnjih leguminoza ) i daje oko 50 - 60 tona zelene mase po hektaru i kao postrni usev čija setva se obavlja posle žetve ječma i ranih sorata pšenice sa prinosom od 30 - 40 tona po hektaru. Koristi se cele jeseni do kasno u zimu, jer je kelj dosta otporan na niske temperature. Sadržaj sirovih proteina je oko 15-16% u suvoj i oko 2% u zelenoj krmi što kelj čini vrlo ukusnom i sočnom stočnom hranom i kao takav je pogodan za ishranu u periodima vegetacije kada nedostaje sveža stočna hrana.
Stočni kelj uspeva na plodnim srednje teškim zemljištima, a ne podnosi kisela i peskovita. Za klijanje mu je neophodna temperatura od 5-60 C, a zimi može da izdrži i do -250 C u zavisnosti od faze rasta i debljine snežnog pokrivača. Za postizanje visokih prinosa pored adekvatne obrade zemljišta treba ga i dobro đubriti. Ako je moguće treba uneti stajnjak u količini od 25-30 t/ha, a kroz mineralna đubriva 200 kg/ha azota, 120 kg/ha fosfora i oko 200 kg/ha kalijuma. Fosfor, kalijum i jednu trećinu azota uneti pod osnovnu obradu zemljišta, trećinu azota uneti predsetveno i preostalu količinu azota ostaviti za prihranu. Stočni kelj zasejan rano u proleće tj. krajem februara i početkom marta stiže za korišćenje krajem juna i početkom jula, iz ozime setve on je prva zelene stočna hrana, odnosno stiže za korišćenje polovinom aprila ili čak i ranije u zavisnosti od klimatskih uslova godine, a iz postrne setve vreme iskorišćavanja kelja zadire duboko u zimu sve do velikih snegova i jako niskih temperatura.
Količina semena za setvu stočnog kelja varira u zavisnosti od roka setve i kreće se od 10-15 kg/ha pri setvi na 25 cm. Veće količine semena moraju se upotrebiti na lošije pripremljenim zemljištima, kao i u postrnom roku setve. Dubina setve treba da je 1-2 cm posle čega je obavezno valjanje. Eksploatacija stočnog kelja je raznovrsna, a najbolje rezultate daje ako se koristi kao zelena stočna hrana u fazi cvetanja. U početku norma ishrane kod krava muzara je 20-30 kg po grlu, a kasnije i 60 kg sveže zelene krme. Stočni kelj se može koristiti i kao silokrma, ređe čista a češće uz dodatak nekih drugih biljnih vrsta ( kukuruz, lošije seno lucerke, slama soje i graška).
Jorgovanka Vlajkovac, dipl. ing.
PSSS Požarevac [/TD]
[/TR]
[/TABLE]