Priprema senaze i njeno koriscenje u ishrani koza i ovaca

Učlanjen(a)
7 Mar 2010
Poruka
1.381
Lokacija
gornji milanovac (Brusnica)
Slicna tema postoji u govedarstvu ali mislim da nam je u buducnosti preko potrebna i ovde nadam se da urednici nece imati nista protiv.
Senaza kao jedan od najjeftinijih oblika hrane za prezivare nije puno zastupljena kod nas ali mislim da ce u skorijoj buducnosti imati mnogo vise udela u ishrani sitnih prezivara.

Jedina prava alternativa spremanju sena jeste siliranje lucerke odnosno spremanje senaže. Ovaj postupak ima brojne prednosti a to su:
    • manji gubici
    • manja zavisnost od vremenskih uslova
    • ušteda u skladišnom prostoru
    • gotovo neograničena dužina čuvanja

Optimalno vreme za košenje lucerke je kada u zelenoj masi ima 21-23% sirovih vlakana u SM, jer je tada udeo energije i proteina najveći.Optimalna visina košenja je 5-7cm. Noževi na kosačicama moraju biti oštri, a rez gladak. Ovako se omogućuje bolji rast, jer je preostala površina za asimilaciju veća. Umanjuje se mogućnost da se masa zagadi zemljom, a time i bakterijama (npr. klostridije)
Poželjno je provenjavanje do 40-45% SM. U jako vlažnim senažama fermentacija teče u pravcu stvaranja butrne kiseline, a jako suve se teško skladište i pakuju. Period prosušivanja zavisi od dužine sečenja i sadržaja vlage. Trajanje prosušivanja na njivi ne sme biti duže od 24h. Svaka naredna noć dovodi do gubitka šećera usled respiracije, a smanjuje se i rizik od lošeg vremena (kiše). Optimalna dužina seckanja za trave je 30-40mm(odsečci ne smeju biti kraći od 10, a ni duži od 40mm). Duži odsečci otežavaju gaženje. Noževi na mašinama moraju biti naoštreni.Prisustvokiseonika dovodi do pregrevanja i gubitka SM i energije. Opšte je pravilo da silosi moraju biti što uži, kako bi se sprečila fermentacija tokom izuzimanja. Postupak punjenja, sabijanja i pokrivanja senaže treba da traje što kraće. Obavezno proveriti mehanizaciju da slučajno ne curi gorivo ili mazivo. Masu nanositi u tanjim slojevima, najviše do 40 cm koristeći mehanizaciju za njeno planiranje. Gaziti oko 2-2,5 minuta po toni mase. Koristiti teške traktore sa jednostrukim točkovima. Pritisak u gumama mora biti veći od 2 bara, a prilikom gaženja spajati tragove guma. Određivanje fronta izuzimanja je bitno radi smanjenja gubitaka i pregrejavanja. Front izuzimanja ne treba okretati u pravcu duvanja dominantnih vetrova. Koristiti inokulante za usmeravanje i ubrzavanje procesa fermentacije i uvek obratiti pažnju na preporuke proizvođača za doziranje i način aplikacije. Pokrivanje treba vršiti u najkraćem roku. Pokrivanje se može vršiti i parcijalno ako se silos dnevno puni na maksimalnu visinu. Folija koja ide direktno na masu treba da bude debljine 40-50 mikrona. Na kraju se postavlja mreža koja sprečava oštećenje folije, a vrši dodatno opterećenje. Po spojevima i po površini ređaju se vreće sa peskom kako bi se opteretila masa.

dipl ing Gordana Vujaklija



---------- Poruka napisana u 18:17 ---------- Prethodna poruka je at 17:20 ----------

Dodaci silaži i senaži
Radi poboljšanja fermentacije, boljeg čuvanja i povećanja kvaliteta silaže, smanjenja gubitaka hranljivih materija, poboqljanja ukusa, mirisa i drugih svojstava silaže, često se u te svrhe koriste razni dodaci. U važnije grupe dodataka spadaju bakterijsko- enzimski inokulanti, hraniva bogata ugljenim hidratima, neproteinska azotna jedinjenja, sredstva za veštačko zakišeljavanje, apsorbenti toksina, minerali i dr. značajni dodaci. Za hraniva koja se teško siliraju mogu se dodavati ugljenohidratna hraniva koja se odlikuju većom količinom rastvorljivih šećera, najčešće se koriste sitnomlevena prekrupa zrna kukuruza, suvi i sirovi repini rezanci, melasa i td. Kukuruzna prekrupa i suvi rezanci šećerne repe dodaju se pri siliranju trava u količini 3-5 %, a leguminoza 5-7%. Razbacuju se po površini silosa kontinuirano tokom pristizanja mase. Razbacivanje se može obaviti ručno ili rasturačem za mineralno đubrivo.
Radi postizanja što boljeg kvaliteta silaže i siliranja hraniva koje se teško siliraju u novije vreme u masovnoj upotrebi nalaze se i silažni inokulanti. Oni sadrže optimalnu kombinaciju različitih vrsta bakterija mlečno-kiselinskog vrenja i nekoliko enzima. Primenom ovih preparata postiče se skraćenje aerobne faze fermentacije ( smanjenje rasta plesni ) i ubrzano spuštanje PH vrednosti u silaži kao posledica intenzivnije redukcije mlečne kiseline. Time se smanjuju gubici u suvoj materiji i proteinskom azotu koji inače nastaje aktivnoću enzima bljke i aerobnih mikroorganizama. Obično za jednu t kukuruzne silaže potrebno je 5 gr inokulanata, koji se rastvara u vodi i na siliranu masu može se kod manjih gazdinstava naneti leđnom prskalicom, a na većim traktorskom prskalicom.
Pri spravljanju silaže mogu se dodavati neproteinska azotna jedinjenja, stim što se mora obratiti pažnja kod upotrebe ovakih hraniva u ishrani preživara.
Uključivanjem većih količina nebelančevinastih azotnih materija u obroku preživara, praćeno je deficitom nekih minerala, naročito Ca, P i S. pri ishrani grla sa ovim obrocima mora se naročita pažnja obratiti na obezbeđenost životinja sa odgovarajućim količinama Ca, P, S, Co, Zn.
 
po meni mnogo bolje je praviti sijeno nego silazu i livadsa trava kada se lijepo prosusi i izbalire je daleko bolja od bilo koje silaze
 
Za sprovođenje ovog metoda nisu potrebne skupe i komplikovane hemijske analize, već se osobine kao što su miris, boja i struktura utvrđuju čulima mirisa, vida i dodira. Da bi se pristupilo organoleptičkoj oceni silaže važno je prvo utvrditi moguće prisustvo plesni u silaži, a zatim zastupljenost zemlje ili peska u silaži što direktno ukazuje i na nepoželjna svojstva posmatrane silaže. Plesnivost je negativna pojava i javlja se kao posledica prisustva vazduha, tačnije kiseonika u pripremljenoj silaži. Plesni se uobičajeno pojavljaju na površinskim delovima i onim mestima koja su u kontaktu sa vazduhom ili prlikom izuzimanja silaže za potrebe ishrane, pa se ovaj sloj odbacuje ili odstranjuje.Problem nastaje kada se plesni jave i u dubljim slojevima silairane mase, što je prouzrokovano uglavnom čestim otvaranjem silo objekta a može se reći i nepravilnim izuzimanjem silo mase. Ovako široko raprosranjene plesni mogu biti uzročnici niza bolesti koje se nazivaju zajedničkim imenom mikoze i mikotoksikoze, a čiji su izazivači različite gljivice. Ukoliko je silirana masa zagađena većom količinom zemje, onda je za očekitati da se u dubjim slojevima javi klostridijum buternog vrenja, ali i uzročnik opasne bolestilisterioze. Njen uzročnik je bakterija Listeria monocytogenes, a pretstavlja bolest iz grupe zoonoza i može se prenositi u oba smera, tačnije sa životinje na čoveka i obrnuto. Ređe se u silo-masi mogu pronaći i ostaci leševa pojedinih glodara što može izazvati pojavu i širenje botulizma, čiji je uzročnik Clostridium botulinum, što pretstavlja retku bolest, ali vrlo opasnu jer gotovo izvesno dovodi do smrti životinja. Organoleptičkim pregledom može utvrditi postojanje i raznih drugih, neželjenih mterija i predmeta iz okolne sredine, unešenih prilikom pripremanja silaže ili nepravilnim rukovanjem silo masom. Najčešće to mogu biti delovi najlona, komadi metalne i izolir žice, metalni opiljci sl. Osobine kao što su boja, miris i struktura veoma su bitne za organoleptički pšregled jer se uključuju u odgovarajuće metode za ocenu kvaliteta silaže. Boja silaže uslovljena je uglavnom izborom, vrstom i kvalitetom siliranog materijala. Kada se silira cela bijlka kukukruza, silaža poprima žutozelenu boju, dok se jasno žuta boja silaže javlja ukoliko se silira vlažno zrno ili klip kukuruza. Silaže lucerke i trava treba da imaju maslinastozelenu boju, a prilikom dobro obavljenog silranja glava i lišća šećerne repe očekuje se da silo-masa dobije mrku boju. Odstupanje od navedenih boja ukazuje da je prilikom siliranja došlo do manjih ili većih nepravilnosti. Ukoliko se javlja tamnija boja silaže to ukazuje na visoku temperaturu prilikom silitranja. S druge strane prekisele silaže imaju bledozelenu ili često žutozelenu boju. Bitan faktor za ocenu kvaliteta silaže svakako je i miris silirane mase. Miris se najbolje procenjuje uz njeno predhodno trljanje prstima ili između dlanova, čime se svi pisutni mirisi pojačavaju. Miris kvalitretne silaže ne zadržava se dugo na dlanovima, već posle nekoliko minuta ispari, dok se miris loše pripremljene silaže, (najčešće prouzrokovana većom koncentracijom buterne kiseline), ostaje dugo i teže isparava. Kvalitetna silaža treba da ima blago nakiseo i aromatičan miris koji podseća na miris kiselog povrća(kupusa, krastavca, paradajza). Pripremljena senaža ili jače provenuta silaža, imaju izraženiji miris u odnosu na normalo pripremljenu silažu i aromom podseća na seno. Ukoliko se javi oštriji, kiseo miris, to jasno ukazuje na veće pšrisustvo sirćetne kiseline, što ima za posledicu smanjeno konzumiranje silaže. Težak, oštar miris, siguran je indikator prisustva buterne kiseline. Njeno prisustvo u silaži može biti u većem obimu i tada se silaža ne sme koristiti za ishranu stoke. Kada je butrena kiselina manje zastupljena, važno je pridržavati se pravila da se muznim kravama ne daje pred mužu, a steonim grlima nikako u periodu od 15 dana pre i posle teljenja. Postoje i takve silaže gde je proces fermentacije na visokim temperaturama uticao na poseban aromatičan miris, koji podseća na miris raženog hleba i karakterističan je za karamelisane silaže. Ovako pripremljene silaže imaju bitne nedostatke koji su vezani za slabu svarljivost prisutnih proteina i značajan nedostatak karotina. Isto vazi i za ovce i koze
 
29f5cow.jpg


---------- Poruka napisana u 00:32 ---------- Prethodna poruka je at 00:31 ----------

211w3za.jpg


---------- Poruka napisana u 00:34 ---------- Prethodna poruka je at 00:32 ----------

21jsw3r.jpg
 
dobro vece svima...dali mi moze neko napisati sta je hranjivije senazna silaza od stocnog graska ili kukuruzna silaza..hvala unapred
 
Senaza od leguminoza(proteinske) gde sigurno spada i grasak( a ima vise ugljenih hidrata od npr.lucerke pa se lakse senazira) je naravno hranljivija od kkuruzne silaze,jer su manji gubitci kod senaza( za sigurno 5-7 %),gubitak proteina je zanemarljiv,i senaza ima jako visok procenat karotina,cini mi se i manje sirove celuloze(jer je ovce slabije vare od krava a trose energiju da je prerade),sasvim sigurno je bolja senaza.
 
dobro vece svima...dali mi moze neko napisati sta je hranjivije senazna silaza od stocnog graska ili kukuruzna silaza..hvala unapred
Hranljivija je senaza od stocnog graska,imo sam negde tacan odnos ali sam ga zagubio i najbinije od svega procenat selena znatno veci kao i proteina.Ove godine senaza graska je promasaj,bolje pokositi,evo drug je samo jednu prikolicu kombajniro ostalo pokosio,kao i soja i pasulj,ako mu ne padne kisa u cvetanju,nema nista,a jagnjicima mnooooogo manje cepa stomake od silaze kukuruza,zbog toga se najvise i silira za ovce pored lucerke.
 
Stočni grašak ove godine u jesenjoj setvi mešan sa ovsem dao je kod jednog odgajivača 60 tona mase. Tako Miloše i te kako se isplatilo.
 
@milose nek je sa srecom...hvala na odgovorima konacno sam naso senazni silo kombaj pa je u planu jesenja setva stocnog graska sa ovsom da bi silirali u maju
 
@ Ile de france


Silaza kukuruza 1kg:
Skrobna jedinica(energija)=0,158.
Sirovi proteini=22,0 gr
Svarljivi proteini=13,2 gr
Ca=2,1 gr
P=1,0 gr
Vit A=4,0 gr
Vit D=1,5 gr
Vit E=4,0 gr
Suva materija=0,275 kg.

Senaza graska 1 kg:
Skrobna jedinica=0,150.
Sirovi proteini=38,0 gr
Svarljivi proteini=26,6 gr
Ca=4,8 gr
P=1,0 gr
Vit A=6,0 gr
Vit D=1,0 gr
Vit E=4,2 gr
Suva meterija=0,280 kg
 
E Bato to je to,grasak kod nas raste do 1,2m u visinu i daje neverovatnu masu,odgovara mu struktura zemljista,kad budem poceo sa siliranjem on ce biti na prvom mestu pa tek kukuruz,ako ga uopste budem siliro,samo mi nije jasno zasto i kako manje cepa stomak jaganjcima,jer zbog manjeg sadrzaja celuloze ili je nesto drugo u pitanju?
Od svih nas Miljko je po meni najbolje uradio,jeste ulozio novac za masine ali ce mu se brzo vratiti,i sto vise grla brze se vraca,aman duplo vise hrane,duplo boljeg kvaliteta sa iste povrsine,to ja zovem uspesna investicija.
Zemun slikaj taj kombajn,kazi nesto o njemu i ako nije tajna cenu i koliko se krecu.
 
Grasak raste i dva metra kao od šale. Problem je mašina za silažu. Ima da se nađe al treba traktor od sto KS.
 
Konkretno kod koza je problem preosetljivost na klostridije odnosno bakterije u silazi. Posto moja firma radi organske kiseline za konzervaciju silaže/senaže i za dobru silažu bez štetnih bakterija a u petak je i bilo predavanje o njima u domu kulture u Novoj Gradišci ispred Vitamiksa , ja bih mogao da ti preporučim neke za spremanje silaže, odnosno konzervaciju.
Pošto imam pitanje za silažu od sudanske trave i sirka ostaje da kontaktiram čoveka iz nemačke pa za nekih 10-15 dana da ti odgovorim da li može kako i pod kojim uslovima i u smeši sa čim i koji naš proizvod bi tu išao.
 
pitanje za sve kolege,posto mi ponestaje sena i lucerke,moram da se dovijam na razne nacine za ishranu jaganjaca.stigla mi je nova lucerka,a i detelina tzv.trojka na kosenje.da li se ona nekao sme ukljuciti u ishranu jaganjcima i koliko bi trebala da bude u otkosu.jaganjci su starosti 70-80dana,tridesetak kilograma prosek,do sada nisu jeli nista sveze sirovo,iskljucivo granule,suvu lucerku i livadsko seno?da li bi smeo da im dajem svezu,kako i koliko?
 
Pre davanja zelene mase daj jagnjadima livadskog sena da jedu. Ako vec imas lucerku i detelinu daj im detelinu. Bilo bi dobro kada bi je bar dva dana stajala posle kosenja pa onda da je das jagnjadima, na pocetku u malim kolicinama, u suprotnom dobices ili nadun ili proliv.
 
Nazad
Vrh