Vertikalni uzgoj jagoda

novii

Administrator
Urednik
Učlanjen(a)
24 Jul 2007
Poruka
9.339
Lokacija
Apatin
Vertikalni uzgoj jagoda je svakako tema o kojoj se dosta priča, kalkuliše se sa količinama novca koji je potrebno uložiti, ali i sa mogućom zaradom. Sasvim je jasno da ovaj način gajenja nema mnogo veze sa gajenjem na otvorenom polju, tako da dosta stvari koje važe u gajenju jagoda na otvorenim poljima otpada u startu.

Verovatno jedno od prvih pitanja jeste u kakvoj zemlji su posađene jagode, ali je interesantno i gde nabaviti saksije koje odgovaraju ovakom načinu gajenja.
 
Najvažnije za mene kao potrošača je to da takve jagode nemaju ni približno takav ukus kao ove što su gajene na otvorenom...
 
Nije problem ni supstrat u koji se sadi ni saksije ni druga oprema, sve se to lako nabavi. Problem je što to sve košta i to mnogo. E sad što se mene tiče nije problem ni što košta mnogo ako se isplati. Sad smo došli do glavnog problema. Ljudi koji prodaju opremu tvrde da se isplati, a ljudi koji su probali kažu da se ne isplati (barem ne tako brzo i lako kako oni to navode).
Oni prvi tvrde da oni drugi nisu odradili sve kako treba dok oni drugi tvrde da su uradili sve tačno kako im je rečeno i da su njihova obećanja o visini prinosa nerealna (da ne kažem da su prevareni). :sta: Nadam se da razumete šta hoću da kažem :osmeh:
Čujem da sada baš iz tog razloga za sve kupce opreme i njihove tehnologije organizuju obuku pa ćemo videti kako će to ići.
Kao i u svemu drugom istina je verovatno negde između. Sad, ko želi da eksperimentiše (i ima para za taj eksperiment) neka proba. Ja ne želim nikoga da branim niti da nekom držim stranu ali je činjenica da masa njih nije uspela da postigne zadovoljavajući prinos. Taman da je do njih, to samo pokazuje da postoje i objektivni i subjektivni problemi zbog kojih se ne dolazi do obećanog prinosa.
 
Istina nije između.Video sam plastenik kako izgleda kada se priimeni puna tehnologija, ali sam vlasnik mi je rekao šta je morao da promeni da bi to bilo vrhunski. Izvršio je promene u delu navodnjavanja i promenio je saksije, naime saksije na uglovima imaju proširenje pa dođe više supstrata po živiću.

Sve to je dodatno jako puno koštalo , ali zato je imao fantastičan rod i mnogo pre je počeo sa prodajom nego svi ostali. Video sam i drugi plastenik koji je izgledao kao po preporuci i već sledeće godine je vlasnik prestao sa takvom vrstom uzgoja jagoda. Kod onog prvog , ulaganja su stvarno velika tako da period povraćaja novca nije brz pa prosto mislim da neko ko već ima toliko para da je bolje ih obrtati na drugi način. To je ono što sam video , a u sledećem postu napisaću nešto o svom iskustvu.


ovo više ne postoji , zašto ? Nema dobar prinos pa nema ni para ? Zašto ?
loša sadnica ( stalno rađajuća jagoda )
molo supstrata po sadnici
premala zapremina plastenika
zasenčenost među redovima
problemi pri zalivanju
 
Jel se taj tvoj poznanik još uvek bavi vertikalnim uzgojem, kako prolazi?
Znam za probleme koje si naveo, neki su rešivi neki ne. Najmanji problem su sadnice ustvari tu i nema problema. Uzmeš A++ (250 u gajbi) i to je to. Navodnjavanje može da se reši, saksije takođe (mada u hidroponi rastu i bez grama supstrata), ovo drugo teško.
Po meni je prva greška koju ljudi naprave to što se upecaju na velike pare. Stave na papir cenu opreme, na drugu stranu obećani prinos kucnu malo po digitronu a pare samo sipaju. Da je to baš sve tako ko što se navodi ja nikom živom ne bih prodao tehnologiju nego bih podigao par hiljada kvadrata plastenika i za par godina se obogatio :haha: .
Nisam želeo da komentarišem i da se ponašam ni kao sudija ni kao advokat. Činjenica je da nešto u tom sistemu ne funkcioniše a sad ko je kriv i nije previše bitno.
Meni se u startu to nije svidelo i zato tu opciju nisam ni razmatrao. Jasno je da sve biljke nemogu imati iste uslove i samim tim nemogu ni roditi isto. Sve bi bilo u redu da se može izvući dobar prosek po biljci ali praksa je pokazala suprotno.
 
tesko da se uvertikalnom uzgoju jagoda moze bilo sta zaraditi ja sam racuno po kalkulaciji firme atp inevjerujem da bih ista zaradio to je kao i proizvodnja puzeva jedna velika sarena laza
 
Nebojša je u pravu , kad uzmeš digitron u ruke i kad on pokaže neku strava cifru pa ti pomisliš neka je 50% od toga, onda te više niko ne može odgovoriti od toga dok ne lupiš glavom o zid. Što pre ukapiraš da si pogrešio to te manje košta. Tako je bilo sa mnom i sa onom dvojicom. Ja sam jagodu posadio na njivi i povrato sledeće godine četvrtinu od uloženih para. Ostale su mi saksije i gomila cevi. Saksije sam mislio da napunim supstratom i u njih posadim samo po jednu sadnicu (treba uzeti frigo sadnicu ), ali da saksije stavim po horizontali i preko njih razvučem crevo za kap po kap i sve to u običan plastenik . Možda još i da podignem saksije na klupe da se neb ih mnogo savijao dok radim oko njh. Narode šta mislite o tome !
 
2 Djura
Napiši nešto malo više o uzgoju na njivi, koja površina koje sorte, kakvo je tržište kod vas...
Da sam na tvom mestu jednu sezonu bi sadio direktno u zemlju, zemlja je nezaražena i nećeš imati problema. Posle možeš saditi u saksije ili džakove pa na razne nosače. Što se tiče navodnjavajna možeš rešiti sa ubodnim kapljačima. Evo ti sličice sa par ideja kako to može da izgleda
 
I to su me pratili pehovi na početku ali nisam bio obeshrabren , naime stavio sam foliju i provukao cevi za kap po kap pa sadio . Sadnica je italijanska stalno rađajuća (zaboravio sam naziv ) Obzirom da sam je sadio sa supstratom odmah je kremula. Sve je bilo ok i prvo branje je bilo dobro. Posadio sam oko 3000 sadnica i to je oko 5 ari.Sredinom maja nas je grad dobro udario tako da je pocepao foliju pa se korov kasnije digao po njima .

Pocrkali smo pleveći, kopajući celo leto jer između redova nisam mogao ići frezerom zato što su bili uži zbog folije. Kasnije su uvek padale kiše uoči branja tako da iza juna nisam više brao zbog drugih obaveza a suša je bila ludačka pa sam vodu iz bunara imao samo za zasad kupine i jabuka.

Mnogo je ovo naporno na njivi, kičma puca sve vreme zato je bolje u plastenik pa jedan red po zemlji, a drugi uzdigneš na 1m . Ne bih ja ubodne kapljače jer to dodatno košta i išao bih samo na jeftiniju varijantu.E sad me još kopka ova stalno rađajuća jer ona rađa svaki mesec tako od juna do septembra si car - nema konkurencije.Moj tast sav rod je prodavao na pijaci Guča - Čačak (prosečna cena je bila oko 100 din/kg ).
 
Iskreno da ti kažem nisam čuo da neko kod mene ima stalnoređajuće sorte. Kako podnose letnju žegu? Visoke temperature ometaju oplodnju i zametanje pa me zanima kako ti prolaziš. Prijatelj mi je pričao da neki njegov prijatelj ima te stalnorađajuće nisam siguran gde, Ćuprija ili tu negde. Valjda ima mrežu za senčenje ali nisam siguran koliko i to može da pomogne. Možda na većoj nadmorskoj visini gde je ipak malo svežije leto.
 
Što se tiče temperature u plasteniku bi bilo poželjno da se plastenik može zasenčiti, ali to isto važi i za druge sorte jagode.To je i samooplodna sorta ali u tom slučaju plodovi su nepravilnog oblika.Aroma joj je jako izražena tako na pijaci kad zamirišu nemaju šanse druge sorte. Ukus joj je odličan jedino težina ploda je manja u odnosu na standardne sorte.
 
Sva je poenta u vremenu izlaska proizvoda na trziste.
Ko ima uslove da se u aprilu pojavi na trzistu on kupi kajmak sa cenom od 350 dinara po kilogramu i to sve uz blago padanje cene do druge polovine maja . Posle toga u igri je kolicina.

U drugom junskom talasu kada je cena 100-150 dinara poenta je u kolicini jer na red dolaze plodovi sa njive.

U tom smislu ne treba mesati posao sa plastenikom u odnosu na njivu.

Tako je izmedju ostalog i sa paradajizom jer poenta je u odnosu vreme/cena/kolicina.

Bez termalne vode ili drugog vida jeftinog nacina grejanja plastenika nema svrhe uci u ozbiljnu proizvodnju ako se zanemari hobisticko drzanje jednog ili dva plastenika.
 
Više sam mišljenja da dobrom analizom lokalnog tržišta može da se uradi 70% uspešnog biznisa. Ostalo je prostor za snižavanje troškova proizvodnje. U ovom našem konkretnom slučaju malo mnogo bi bilo da samo tamo gde su termalni izvori može biti isplativ biznis, ja ovde govorim o običnim ljudima koji nemaju ogromne posede već kako da se organizuju na malom posedu ali da iz njega izvuku maksimum.

Prva stvar koja mi pada na pamet vezana za jagode je da ih svako voli i rado jede, drugo troškovi ulaganja ne moraju biti veliki, treće ne treba ti veliki posed da možeš solidno da na njima zaradiš , četvrto cene su prilično stabilne godinama u nazad , peto postoje već dobri preradni kapaciteti za sveže voće ( nektar , župa ... )i šesto to nije proizvodnja koja te okupira cele godine tako da imaš dovoljno prostora i za nešto drugo
 
Dujro matematika je majka.

Probaj matematikom da dodjes do pre svega odnosa kolicina/troskovi/zarada ...i sa koje povrsine.
Naravno uvek je pitanje sta je za nekog interesantna zarada .Neko radi za 200 neko za 2.000 a neko za 20.000. eura.
Ja ,znajuci , gde je i kakvom je stanju Guca razumem tvoj rezon ali to nije svakako formula i referenca za bavljenje ovim poslom. Tamo je zarada od 200 eura pozeljan prihod a nekom je to samo polovina troska za el.energiju. Tako da je uvek dobro izvoditi matematiku po jedinici mere.

Retki su plastenicki poslovi ( mozda rasad) koji mogu da trpe skupu energiju.

P.S. Plastenik u planinskim delovima Srbije ne sluzi da proizvodi iz njega stignu dva meseca ranije na trziste vec da ih uopste ima.Tamo i paradajz u plasteniku sazri u julu ::namigivanje::
 
Što se tiče termalne vode nije to baš tako jednostavno. Čak i veliki kompleksi staklenika ovde kod mene u okolini su imali velikih problema sa termalnom vodom (kamenac koji se hvata za cevi i smanjuje iskorišćenje...) pa su morali ipak da greju i na plin. Da neširimo sada temu, za nas male proizvođače biomasa je najrentabilnije rešenje za zagrevanje plastenika. Sad šta staviti u njega zavisi od one matematike.
Djuro, ti ćeš na otvorenom dobiti jagodu dosta kasno kad je kod nas na nižoj nadmorskoj visini prošla, tako da je i cena viša a imaš i otvoreno tržište. Veliki proizvođači tako i planiraju proizvodnju. Prvo jagoda iz plastenika, zatim sa otvorenog iz nižih krajeva i na kraju stiže jagoda iz brdskih krajeva. Na taj način se sezona snabdevanja produžava.
 
Da li mora plastenik sa jagodom uopšte da se greje ? Ako mora onda je to maksimum 15 dana da bi se prvi pojavio sa jagodom i to je to. Zimi spustiš saksije na zemlju ušuškaš slamom i celofanom a onaj glavni otkriješ i pustiš da sneg prekrije ( reč je o običnom plasteniku ne o onom sa dva sloja ).Čim prestanu mrazevi ponovo formiraš plastenik i tako opet...
Moje pitanje : koji supstrat je najbolji za jagode i koliko dugo može da se koristi ?
 
Neznam tačno koji je supstrat najbolji, nisam se interesovao za to ali možeš nazvati nekog ko prodaje sadnice, verovatno znaju. Danas se dosta koristi supstrat od kokosovih vlakana ali i tresetni sa dodatkom perlita i uglavnom su to gotove smeše sterilne i spremne za upotrebu. Sve jedno hranljive materije se dodaju sistemom za navodnjavanje.
Supstrat se koristi koliko traju i sadnice. Posle se baca sve skupa, sve se dezinfikuje pa "jovo nanovo". Obično se u plasteniku koristi jednu sezonu t.j. dve berbe, eventualno tri i izbacuje se napolje.
Za grejanje si u pravu. Eventualno treba biti spreman za dogrevanje ukoliko dođe do naglog zahlađenja. Kod mene ove zime nije bilo snega sve do pre neki dan. Kolegi je ostalo par sadnica u saksijama od stiropora cele zime napolju bez ikakve zaštite i eno ih žive i zdrave.
 
pozdrav svima. novi sam na forumu ali se nadam da mogu da pomognem oko uzgoja na supstratu. gajim jagode u vertikali i u horizontali u saksijama, pa sto se tice mrazeva ne skodi korenu ni kad je na minus 10 stepeni, to je sto se tice korena jagode provereno. sto se tice cvetova ako udari mraz a imaju se cvetovi onda bi trebalo malo dogrejati da se oni spasu ili da se prekrije agrilom.


Na tvoje pitanje koji je supstrat najbolji, odgovor je da nema najboljeg. onaj je dobar koji je najjeftiniji a moze posluziti za uzgoj jagoda. ja koristim sa dodatkom gline zbog zadrzavanja vlage preko zime, i verujem da nije od onih koje reklamiraju firme koje se bave prodajom za ovaj vid uzgoja. nadam se da ce ovo nekom posluziti. pozz.
 
pozdrav svima, evo malo sam pregledavao forum, i da odgovirim na pitanje prilikom otvaranja teme oko saksija. one se mogu nabaviti preko atp-a ili miletica ili direktno iz mionice ali cena je svuda ista 51,92 din. kom. ali miletic je napravio drugaciju saksiju ( video sam prosle godine kad sam bio na savetovanju u subotici ) sa vecim i oblim uglovima, gde sigurno stane vise supstrata nego sto stane u ovu klasicnu 5,5 lit.


Verovatno je to resenje za nedovoljno mesta u uglu i supstrata za sadnicu. doduse nisam od tada video da je dao ponudu u prodaji za nju, i verovatno je ostavio za njega. i ima jos jedan lik, ako se ne varam u cacku je isto proizvodi saksije ali drugacije su i od mileticeve nove, i od ove klasicne koje imamo svi mi koji se bavimo uzgojem u saksijama. verujem da sam bar nekome pomogao.pozz.

evo da sebe demantujem sto se tice novih saksija mileticevih, dobio sam obavestenje da je to bio prototip ali da jos uvek nije u izradi.
 
Nazad
Vrh